“Nezavisimaja
gazeta”, Moskva, 26.01.2002.
Larisa
Kritskaja, Svetlana Ccernjak REMZI
KLARK: “POSSTOVATI ZAKONE PRAVOSUDJA” Bivssi drzzavni
tuzzilac SAD odbacuje americcku politiku sile
Dobiti intervju od Remzija Klarka nije nissta laksse nego od predsednika:
svaki minut njegovog vremena je rasporedjen. I to za dan, nedelju, mesec, godinu
dana unapred. Plus nepredvidjeni dogadjaji i okolnosti. Rodio se u Dalasu 1927.
godine. Ratovao je u Koreji. Potom - univerzitet u Teksasu, Ccikagu, posao
pravnika. Sa 34 godine je pomoccnik drzzavnog tuzzioca u Kenedijevoj
administraciji, sa 40 - drzavni tuzilac u Dzonsonovoj administraciji. Dao je
ostavku u znak protesta protiv rata u Vijetnamu u koji je otissao radi
prikupljanja dokumenata o americckim bombardovanjima i civilnim zzrtvama. Ono
ssto je tamo video toliko ga je potreslo da je od tada Klarkov zzivot -
neprekidan niz procesa, protesta i nastupa u zasstitu prava. Remzi Klark je bio
u Iraku, Jugoslaviji, Palestini, Istoccnom Timoru, Nikaragvi, Panami, kod
ustanika u Kolumbiji. Tokom 70-ih godina je istupao s optuzzbama protiv
Pinocceovog rezzima u Ccileu. Pokrenuo je organizaciju “Medicina za Irak”. U
Njujorku je otvarao tribunal “Anti-NATO” za istrazzivanje zloccina vlade SAD i
njenih saveznika protiv iracckog naroda. Bio je u Jugoslaviji u dane
bombardovanja - dokumentujucci njihove posledice. Delegacija Medjunarodnog
akcionog centra koji je organizovao dopremala je u Jugoslaviju lekove, bavila se
prikupljanjem ccinjenica i dokumenata koji su potom ussli u knjigu “NATO na
Balkanu”. Kasnije, u danima izruccivanja predsednika Jugoslavije Milossevicca
Hasskom tribunalu, Klark je istupao pred narodom na trgu u Beogradu,
pokussavajucci da omete sklapanje posla izmedju SAD i nove vlade Jugoslavije.
Remzi Klark je sada pravni konsultant
Milossevicca.
- Ssta se dessavalo u Jugoslaviji tokom bombardovanja, ssta vam se
najvisse urezalo u seccanje.
- Ljudi su stajali na mostovima izazivajucci vatru na sebe. Na hiljade
ljudi su se okupljale na trgovima i pevale: “Bombardujte!.. Ako
smete!”
Onda je Jugoslavija, dovedena do krajnje iscrpljenosti,
kapitulirala....
Optimista sam. Ali, saznavssi za izruccenje predsednika Milossevicca
Hasskom tribunalu, po prvi put u ccitavom svom zzivotu osetio sam da gubim
optimizam. Medjutim, kada sam video desetine hiljada gnevnih demonstranata sa
zastavama, moj optimizam je vaskrsao i pomislio sam: “Ovi ljudi cce i to
prevazicci!”
Kosstunica mi je rekao da cce “jednom svakako napisati knjigu o
nezakonitosti Hasskog tribunala”. Nisam ga odgovarao. Poccutavssi, dodao je: “Mi
pokussavamo da prezzivimo... nekako”. - “Da prezzivite? Fiziolosski je to sasvim
mogucce. Ali, valjda shvatate da nema visse ni Jugoslavije ni Srbije?” - rekao
sam. “Slazzem se sa vama, - odgovorio je Kosstunica. - Za to je potrebna...
ccast”.
- Sad se vecc retko kad govori o Milosseviccu, o Hasskom tribunalu.
Onoliko dogadjaja: 11. septembar, Avganistan, Pakistan i Indija... Ali, sudjenje
u Hagu cce se ipak odrzzati. Ono nije ni zamissljeno kao jednokratna akcija. Zar
ne?
- Vassington je taj tribunal formirao u jeku rata u Jugoslaviji. To je
postalo realna pretnja pravosudju. Tada sam, 1992. godine, napisao protest koji
je possto ga je federalni sud odbacio, podnet Vrhovnom sudu Sjedinjenih Drzzava
na razmatranje. Protest je bio motivisan krssenjem normi Ustava SAD o podeli
vlasti: zakon zabranjuje sudsko razmatranje predmeta koji se ticcu politicckih
razmimoilazzenja.
Vlada SAD je, stvarajucci tribunal u Hagu, ignorisala ne samo sopstveni
Ustav, vecc i Povelju Organizacije Ujedinjenih Nacija. U njoj nigde neccete
nacci ni recci o dopustivosti formiranja bilo kakvog “medjunarodnog kriviccnog
suda” kao rezultat politicckog konflikta ili, ssto je joss gore, kao rezultat
rata. Zato je tribunal u Hagu nezakonit. I pokussaj njegovog poredjenja s
Nirnbersskim procesom nad nacisticckom Nemacckom nije nissta drugo do
propaganda.
Statut Nirnbersskog tribunala donet je 25. oktobra 1945. godine, mesec
dana pre stupanja na snagu Povelje OUN. Zemlje koje su se ujedinjavale u
Organizaciju Ujedinjenih Nacija tada su postavile uslov: “Statut buducceg
Tribunala postoji samostalno i necce biti ni u kakvoj vezi s Poveljom
Organizacije Ujedinjenih Nacija”. Dakle, Nirnbersski vojni tribunal je delovao
nezavisno i bez moguccnosti pritiska politicckih sila spolja na njegove odluke.
To
je prvo.
Drugo. Nirnbersski sud je predstavljao inicijativu ccetiri nacije, dok je
u formiranju tribunala u Hagu uccestvovala jedna jedina zemlja - Sjedinjene
Americcke Drzzave.
Ccinjenica funkcionisanja Hasskog tribunala stvorenog uz uccesscce OUN
otvara joss vecce moguccnosti za SAD u sprovodjenju bilo kog zakona sile, bez
obzira na bilo kakve medjunarodne norme pravosudja. To su shvatali i Generalna
skupsstina OUN i Savet bezbednosti, ali niti su imali niti imaju kako
odvazznosti, tako i dovoljne nezavisnosti za to da ustanu protiv
toga.
Za SAD nema nicceg neobiccnog u unisstavanju nepozzeljnih predsednika.
Svet je dobio Mobutua zato ssto smo ubili Lumumbu, i svet je dobio Pinoccea
possto smo ubili Aljendea. I tako dalje. Taj scenarijum je svetu odavno poznat.
Ali zato prodaje predsednika za novac da bi se dobile namirnice - takvog
presedana u istoriji joss nije bilo.
Tokom rata je bilo nekoliko pokussaja da se predsednik Jugoslavije ubije.
Ne sumnjajte u to: liccno sam video njegovu kuccu sravnjenu sa zemljom posle
direktnog pogotka “pametne” bombe. Dve
njegove kancelarije unisstene su na isti naccin. Onda su pokussali da iznajme
ubicu obeccavssi 5 miliona dolara za Milosseviccevu glavu. Nije im uspelo. Onda
- sud u Hagu.
Dugi niz godina zloupotrebe sopstvene snage doveo nas je do potpunog
razaranja ccitavog sudskog sistema. I sada moramo opet da se uccimo posstovanju
zakona. Zloccini SAD u ratu s Jugoslavijom su dokumentovani tako da ima nade da
cce se pojaviti pravi medjunarodni organ pravosudja i da cce vlada SAD biti
pozvana na odgovornost i osudjena u skladu s medjunarodnim zakonom. Unisstili
smo Jugoslaviju samo zato ssto je bila poslednje ostrvo socijalizma u Evropi.
Godinama
smo bin Ladena snabdevali oruzzjem i novcem - sve do pada Sovjetskog Saveza.
Sada znamo ssta da se radi s Dagestanom i ssest bivssih sovjetskih republika u
kojima zzive muslimani, u sluccaju konflikta s
Rusijom.
Ako smo postigli uspeh u Bosni, zassto nam ne bi posslo za rukom i sa
Cceccenijom? Strategija
je ista: muslimani protiv Slovena...
Danas nam govore o dva izvora pretnje bezbednosti SAD. Prvi je ono ssto
je preostalo od dva rata (Drugog svetskog i hladnog): Kuba, Severna Koreja i -
donedavno - Jugoslavija. Drugi su “islamski fundamentalisti”. SSta su to
“fundamentalisti”, niko ne zna.
Sloveni su najbrojnija etniccka grupa u Evropi: ima ih 300 miliona, dok
muslimana na ccitavoj zemaljskoj kugli nema visse od milijardu i po. Deo nasse
strategije je da se tako izvede da te “pretnje nassoj bezbednosti” medjusobno
ratuju sve dok se medjusobno ne istrebe. Tako sada na Kosovu svakodnevno imamo
napade muslimana na Srbe. Joss jedno, novo zzarisste rata je
Makedonija.
Izlaz iz tog bezumlja vidim samo u narodnom jedinstvu, jer smo u
suprotnom svi mi osudjeni na “prezzivljavanje”. Verujem
u narod. U svom jedinstvu to je nesavladiva snaga.
Sada se odvija konsolidacija i naoruzzavanje Evropske unije. (Otvoreno
ccu recci da nissta ne mozze biti gore od NATO-a!) Stvaranje evropske armije
mozze barem doprineti uspostavljanju kakve-takve ravnotezze. NATO je pesnica
americcke ekonomije. Evropske banke i korporacije necce visse da se mire s tim.
Sada cce i one imati svoju pesnicu - nezavisnu evropsku armiju. A tu vecc
poccinje “takmiccenje”. Mozzda je to poccetak bezumlja, ali uzdam se u njihovo
umecce u postizanju kompromisa.
- Kad smo vecc kod bezumlja, mislite li da je pretnja Iraku
realna?
-
Veliki je rizik udara na Irak. Kongres Sjedinjenih Drzzava je vecc predsedniku
na njegov zahtev izglasao ovlassccenja za ssirenje vojne akcije protiv Iraka:
392 - “za” i 12 - “protiv”. Tako
da rat s Irakom postaje sasvim realan.
- 11. decembra 2001. godine ste povodom Iraka uputili pismo ambasadorima
i ministrima inostranih poslova zemalja koje ulaze u sastav Sveta bezbednosti
OUN. Da li biste nassim ccitaocima izneli njegov osnovni
sadrzzaj?
-
Hvala vam na tom pitanju. Ljudi u svetu moraju znati ssta se dessava i ne smeju
ccutati. Na
Irak je od 17. januara do 28. februara 19991. godine, po priznanju Pentagona,
bacceno 88.500 tona bombi. Bombardovani su objekti od zzivotne vazznosti: vodni
rezervoari, skladissta namirnica, industrijski kompleksi, verski centri i
prosvetne ustanove.
Irak je zbog ekonomskih sankcija izgubio preko 1,5 miliona svojih
gradjana. Preko polovinu njih ccine deca koja nisu dozzivela peti rodjendan. Te
sankcije - koje je Savet bezbednosti OUN bio prinudjen da donese pod pritiskom
vlade SAD - direktno su krssenje konvencije “O genocidu” jer
vode
svesnom unisstavanju civilnog stanovnisstva Iraka.
Sve komisije koje su po mandatu OUN poseccivale Irak u poslednjih deset
godina svedoccile su o neljudskim patnjama naroda. Najodvazzniji eksperti tih
komisija otvoreno su protestovali protiv politike sankcija i inspekcija koju su
Sjedinjene Drzzave nametnule Iraku. Vlada SAD ccak i program “Nafta za hranu”
koji su OUN donele tek krajem 1996. godine, posle medjunarodnog protesta protiv
unisstavanja naroda putem ekonomskog gussenja, koristi za svoje politiccke
manipulacije.
Stav Sjedinjenih Drzzava ozbiljno je kompromitovao organizaciju kao ssto
je OUN. Savet bezbednosti OUN je, premda i pod prinudom, uccestvovao u
zloccinima SAD protiv mira i ccoveccanstva. Premda i pod prinudom, ali kriv je
za genocid.
Sada SAD bombarduju Irak kad god im se prohte. Pritom su prinudjene da
putem neprekidne propagande satanizuju kako Sadama Huseina, tako i ccitav
iraccki narod, koristecci za to sredstva javnog informisanja potpuno zavisna od
vlade SAD.
Americcka
propaganda je propaganda rasizma, propaganda mrzznje i lazzi. Jucce je to bila
antisrpska kampanja, danas je antimuslimanska i tako
dalje.
Nabrojaccu zemlje u kojima je politika SAD posle Drugog svetskog rata
dovela do destabilizacije: Koreja, Vijetnam, Kamboźa, Nikaragva, Dominikanska
Republika, Filipini, Liberija, Kuba, Gvatemala, Granada, Palestina, Liban, Iran,
Somalija, Sudan, Haiti, Salvador, Honduras, Angola, Hrvatska, Jugoslavija,
Sijera Leone, Irak, Indonezija, Avganistan. Ko je sledecci? Glasila razmatraju
mogucce kandidature. Medjutim, imamo li ijednu ccinjenicu koja dokazuje krivicu
Iraka za bilo kakav zloccin protiv ccoveccanstva tokom ccitave poslednje
decenije? Mozzemo li izneti issta ssto bi iole bilo nalik na zloccine
Sjedinjenih Drzzava protiv te zemlje? Cilj americcke politike je uspostavljanje
kontrole i vladavine na Bliskom Istoku, u Persijskom zalivu i Centralnoj
Aziji.
Mislim
da bi bilo izuzetno vazzno kada bi Rusija protestovala. I to ne samo na
diplomatskom nivou ili u sstampi, nego putem Saveta bezbednosti i Generalne
skupsstine OUN. Rusija je jedina zemlja koja mozze stati na put SAD koje danas
igraju ulogu narkomana opijenog sopstvenim
“uspesima”.
- Ssta mislite o predsedniku Rusije Vladimiru
Putinu?
- Nama je ovde u Americi neverovatno slozzeno da analiziramo radnje
ruskog predsednika i tim pre da izvlaccimo bilo kakve zakljuccke: mi nemamo
verodostojnih informacija niti ih mozzemo imati.
- Zassto? Kako to objassnjavate?
- Mislim da je stvar u tome ssto Sjedinjene Drzzave ne zzele da ccuju
nissta pozitivno o vassoj zemlji. Kod nas ccuju samo one u Rusiji koji i dalje
insistiraju na takozvanim “reformama” usmerenim, kao ssto je poznato, na nass
sopstveni procvat i genocid ruskog naroda. Sve ostale informacije se blokiraju,
iako se ccuvaju u sefovima za aktivno misleccu agenturu s visokim ekonomskim
obrazovanjem.
Medjutim, ono ssto sam u stanju da analiziram svedocci o tome da u
najvazznijim pitanjima predsednik Putin deluje onako kako mora delovati snazzan
lider koji brani interese svoje zemlje i svog naroda. U spoljnoj politici, u
najbitnijem za SAD pitanju novog americckog sistema PRO, on afirmisse
nezavisnost Rusije. To govori da Rusija i dalje stoji na stanovisstvu zasstite
mira na Zemlji.
Po mom missljenju, delovanje predsednika Putina u medjunarodnoj politici
je najbolji i jedini mogucci izbor u okolnostima u koje je njegova zemlja
dovedena. Ccini mi se da mu i u unutrassnjoj politici, premda uz velike
potesskocce, uspeva da postepeno blokira vecc reklo bi se nekontrolisanu
pljaccku zemlje i zaustavi osiromassenje ruskog naroda. On mora da u najtezzim
okolnostima donosi odluke i deluje. I u tim okolnostima on se nedvosmisleno
ponassa kao snazzan i pouzdan lider.
On ima vrlo pametan stav po pitanju NATO-a, proglassavajucci tu
gangstersku massinu za “saborca i druga” Rusije i samim tim neutralissucci NATO
makar za izvesno vreme. Rusiji
je potrebno vreme da se digne na noge i orijentisse u onome ssto se
dessava.
- A savez sa Sjedinjenim Drzzavama u “novom ratu s terorizmom”? Mislite
da je i to pametna igra, dobitak za Rusiju?
- Ne, ne mislim. Brine me stav predsednika Ruske Federacije po tom
pitanju, possto vidim da je tu upao u postavljenu klopku: shvatanje i
otklanjanje pravih uzroka katastrofe koju Rusija dozzivljava odlazze se zbog
medjunacionalnih ratova unutar zemlje, a sada i van njenih granica. To je izum
rasisticcke zemlje kao ssto su SAD a za zemlje sa vissenacionalnim
stanovnisstvom, na primer, Jugoslaviju i Rusiju. Jer, to je zvaniccan stav
Vassingtona: “Neka se sami potamane”. “Etniccka ccissccenja” - tragedija
Jugoslavije - sada su se okrenula protiv njenog slovenskog stanovnisstva.
Sjedinjenim Drzzavama je posslo za rukom da od Rusije otkinu ssest bivssih
republika Sovjetskog Saveza sa svim njihovim prirodnim bogatstvima. Ta politika
nacionalne mrzznje imala je za rezultat to da je pod udar dospeo ogroman broj
Rusa koji zzive na teritoriji tih bivssih
republika.
Ruska Federacija je sada saveznik SAD i zajedno s njima cce ratovati
“protiv islama”. Medjutim, saveznisstvo sa SAD predstavlja izuzetno veliku
opasnost za Rusku Federaciju. Ono mozze dovesti do konfrontacije zzitelja Rusije
s okolnim muslimanskim zemljama i sa muslimanima koji zzive u samoj Rusiji. To
potvrdjuje “ispravnost” politike Vassingtona (“neka se sami potamane”) i
pruzzicce neprocenjivu pomocc SAD u njihovoj geopoliticckoj
agresiji.
Zato mi se ccini da Rusija sada treba da ulozzi neverovatne napore da bi
povratila prijateljstvo i poverenje muslimana.
- Ssta mislite, hocce li Rusija saccuvati suverenitet i
nezavisnost?
- Verujem da hocce. Mozzda bi bolje bilo recci: nadam se...
Bio
sam mnogo puta u Rusiji. Ruski narod poseduje veliku snagu. I njegova volja za
nezavisnost nema analoga u istoriji ccoveccanstva.
... Ovih dana sam bio na probi Kirovskog baleta u karnegi-holu.
Ruska
muzika! Ruski muziccari!.. Koliku snagu ti ljudi imaju! Treba slussati rusku
muziku da bi se shvatilo koliko je taj narod velik. Jako
volim rusku muziku. Zato i govorim o snazi tog
naroda...
Tessko da ljudi na Zapadu shvataju do kolike bede i ponizzenja je taj
narod doveden. To bi u nama moralo izazvati uzzasavanje, a ne likovanje povodom
“uspeha” nasse hajke protiv Rusije joss od poccetka prosslog
veka!
Ali,
narod cce se dicci. Ja
to posmatram s velikom radossccu. Vidim prozrenje, zapazzam rastucce kretanje u
smeru stvaranja vecce federacije - to jest obnove onoga ssto je tako neodgovorno
bilo srusseno. Zemlja postepeno prevazilazi stanje defetizma u kom je toliko
ranjiva.
Strani kapital, ekonomska agresija nijednoj zemlji nisu doneli nissta
osim postepenog i potpunog osiromassenja, potpune zavisnosti od tog
kapitala.
Smatram da cce period ekonomske recesije koji sada u medjunarodnim
razmerama napreduje, nesumnjivo pomocci Rusiji da opet pronadje sebe. Zassto? Pa
zato ssto ekonomija Rusije ne zavisi od onih vesstacckih ccinilaca na kojima se
temelji ekonomija SAD ili Japana, na primer. A obnova unisstene ekonomije Rusije
zalog je njenog preporoda u koji, kao ssto rekoh, verujem. Ili
- hoccu da se nadam...
- Kada su SAD bombardovale Srbiju ccesto se moglo ccuti: “Rusija je
sledecca!” Da li je rat izmedju SAD i Rusije
mogucc?
-
Mislim da nije. Ali, mogucce su stotine takozvanih “malih ratova” koji cce nas
drzzati pod stalnom pretnjom onog nuklearnog. Karakter
rata se menja posle pojave vazduhoplovne super-sile. Ubijanje iz vazduha
bespomoccnog stanovnisstva ili naoruzzanog protivnika (koji je, ispostavlja se,
u doticcnom sluccaju isto toliko bespomoccan) - to je ono “novo lice” rata kojim
se SAD danas toliko ponose. Niko se u Sjedinjenim Drzzavama ne optereccuje
brojanjem civilnog stanovnisstva ubijenog u takvim bombardovanjima.
I
armija SAD ratuje “bez gubitaka”... To je sramota, ali se zato
“isplati”!
Mislim da je svetu danas veoma potrebna jaka i nezavisna Rusija, possto
je ruski narod jedini u stanju da zaustavi tu opijenost ubijanjem koja u SAD
traje od trenutka zavrssetka hladnog rata. Hladni rat nije bio Vassingtonu
smetnja za monstruozne zloccine protiv ccoveccanstva, ali je snazzan Sovjetski
Savez spreccavao SAD od agresivnih ccinova krupnih razmera. A sada se sve
“mozze”: smenjivati nepozzeljne vlade, organizovati atentate na predsednike,
mozze se bombardovati sve ssto se krecce, mozze se naoruzzavati Izrael da
unisstava Palestince i optuzzivati Arafat za
“terorizam”...
Rusija je jedina nacija sposobna da sprecci razvoj genocidnog
scenarijuma. Narod
Kine nije u stanju da odigra tu ulogu. Kineski narod je dospeo u drugu klopku -
takmiccenja za ekonomsku mocc. To
- ako bude srecce - vodi ka snu o super-sili. To cce, sa svoje strane, nastaviti
politiku Sjedinjenih Drzzava uperenu na unisstavanje malih i bespomoccnih nacija
a u cilju njihove eksploatacije.
Zato liccno ja verujem (ili hoccu da se nadam) da cce narod Rusije - zbog
svog internacionalnog naccina missljenja i istorijske prosslosti - nassavssi
sebe, uspeti da postane centar odvraccanja za SAD i to cce se blagotvorno
odraziti na stanje ccitavog sveta.
- Da dotaknemo temu globalizma i
antiglobalista.
-
Sigurno je da je u toku napad na globalizaciju. Ljudi su pocceli da shvataju da
je globalizacija smrtonosna za njihove kulture. I oni ne zzele da sve ssto je
ccoveccanstvo milenijumima stvaralo zamene za uliccna kolica s
hamburgerima.
Nedavno sam ccuo od jednog komentatora koji je branio ideju eksploatacije
nafte na Aljasci: “Nazivajucci taj proces ”istrazzivanje”, dajete mi na znanje
da ste njegov pristalica, a ako govorite o “pravljenju naftnih bussotina” -
jasno je da ste protiv”. Kako da Sjedinjene Drzzave, kojima pripada 75 %
sredstava MMF i STO, drugaccije nazovu ekonomski napad na tudje zemlje i narode
koji joss nisu uspeli da sasvim prekopaju i unakaze svoje zemlje bogate
prirodnim resursima? Stari termin “kolonizacija” mozzda se necce svideti,
pogotovo onim narodima koji su vecc u nekoliko navrata “globalizovani” u cilju
usavrssavanja civilizacije. Globalizacija je eufemizam i nissta drugo. Morao bi
se dicci protest protiv lazzi koja stoji iza njega. I - na zaprepassccenje
umornog sveta - demonstracije protiv globalizacije izvele su na ulice na hiljade
uglavnom mladih. Raduje me njihova masovna pojava: to govori o zdravoj prirodi
ccoveka.
Globalizacija nema nikakvu drugu motivaciju osim profita. Danas, u
uslovima pada ekonomskih pokazatelja u SAD, rat, i to po moguccstvu veccih
razmera, postaje sve potrebniji poljuljanoj americckoj ekonomiji.
A
za to se ne mozze smisliti nissta bolje od “borbe s terorizmom”. To je jedna
strana medalje.
S druge strane, dok taj rat nije zavrssen, recesija kocci globalizaciju.
A da ne govorim o tome da cce Sjedinjene Drzzave morati da terorissu ne samo
spoljnog neprijatelja, nego i sopstveno stanovnisstvo, gradjane Amerike. Nedavno
je “Njujork-Tajms” objavio cclanak pod naslovom “Zemlji su potrebni zatvori”.
Ispostavlja
se da nam nisu potrebne ni sskole, ni bolnice. Ali
cce zato broj zatvorenika premassiti sadassnji broj od dva miliona... A sve to u
situaciji kada kod nas pre recesije 48 % gradjana nije imalo pristup medicinskim
uslugama, a odredjeni procenat svrssenih djaka nassih sskola ne ume, kako se
pokazalo, ni da ccita ni da pisse.
Nass zadatak je da ljudima objasnimo ssta je to u stvari globalizacija.
To je odricanje od nacionalne nezavisnosti. To je odricanje naroda od svojih
milenijumima formiranih kultura. To je uskraccivanje nassoj deci moguccnosti da
grade svoj zzivot na nivou ekonomske dovoljnosti. I ako svet to joss nije
shvatio na primeru svih zemalja Latinske Amerike, Afrike, malih i velikih ostrva
Zapadne i Istoccne polulopte cciji narodi ginu u borbi protiv stogodissnje
globalizacije njihovih zemalja i kultura; ako napad na slovensko stanovnisstvo
Balkana i na muslimanski narod Iraka, bombardovanje iraccke dece i glad dece
Avganistana u vama joss uvek ne izazivaju zdravi gnev, onda i treba da nas zgaze
zbog nasse potpune gradjanske neodgovornosti. Ali, ja sam optimista. I vidim da
protiv globalizacije sve visse protestuju zasstitnici ccovekove okoline,
farmeri, verski lideri, studenti, djaci, radniccki odbori, drusstvene
organizacije... To je ustanak.
- Verujete li da taj ustanak necce biti najsurovije ugussen?
“Zemlji
su potrebni zatvori”...
- Zasad ne mogu recci da je pokret protiv globalizacije stekao snagu
sposobnu da se odupre surovosti apologeta globalizma. Ali sam uveren da je on
vecc izmakao kontroli i da cce se u povoljnom sticaju okolnosti, kao ssto je
kriza na trzzisstima, konsolidovati. To join or help this struggle, visit:
http://www.sps.org.yu/ (official SPS website) http://www.belgrade-forum.org/ (forum for the world of equals) http://www.icdsm.org/ (the international committee to defend Slobodan Milosevic) http://www.jutarnje.co.yu/ ('morning news' the only Serbian newspaper advocating liberation) NSP Lista isprobava demokratiju u praksi ==^================================================================ This email was sent to: archive@jab.org EASY UNSUBSCRIBE click here: http://topica.com/u/?bUrBE8.bVKZIq Or send an email to: [EMAIL PROTECTED] T O P I C A -- Register now to manage your mail! http://www.topica.com/partner/tag02/register ==^================================================================ |
Title: Message
- [NSP] Remzi Klark: "OVI LJUDI CE I TO PREVAZICI!&q... Vladimir Krsljanin
- [NSP] Remzi Klark: "OVI LJUDI CE I TO PREVAZI... Miroslav Antic
- [NSP] Remzi Klark: "OVI LJUDI CE I TO PREVAZI... Miroslav Antic