Title: Message

Slovenci i Hrvati tri puta vi�e izvoze u SRJ nego �to uvoze

Bezbrojne prepreke za srpsku robu

Otpor potro�aca i propisi cuvaju susedna tr�i�ta od konkurencije

BEOGRAD - Slovenacka roba sve vi�e zasipa jugoslovensko tr�i�te, a i Hrvati se iz sve snage trude da ne zaostanu za susedima u osvajanju potro�aca u SRJ. Jugoslovenska preduzeca, medjutim iz mnogo razloga ne mogu da se vrate na ta dva tr�i�ta, odnosno samo malom broju je to po�lo za rukom. Za prvih �est meseci ove godine iz Slovenije se uvezlo za 94 miliona dolara, a izvezlo za samo 32. Od januara do maja ove godine u Hrvatsku se izvezlo za 14, a uvezlo za 46 miliona dolara.

Vratio se "Pionir"

"Pionir" iz Subotice je jedno od retkih preduzeca koje se vratilo pre dve godine na slovenacko tr�i�te. Preko trgovacke mre�e "Merkatora" izvozi oko 15 artikala za oko 100.000 evra mesecno. Na hrvatsko tr�ite, medjutim izvozi zanemarljivo malo jer potro�aci zaziru od srpske robe, ka�e Stevan Santo, generalni direktor "Pionira".

Ceka se odgovor

"Delta" je pre mesec i po dana uputila zahtev gradonacelnici Ljubljane da joj odobri pet lokacija za otvaranje supermarketa. Ova kompanija je ponudila da 50 odsto robe od oko 10.000 artikala koji bi se prodavali u supermarketima bude slovenackog porekla, a ostatak srpskog porekla. Branislava Kolund�ic, iz slu�be za odnose sa javno�cu ka�e da je "Delta" spremna da odmah zapocne gradnju objekata, ako dobije pozitivan odgovor.

Radenko Marjanovic, direktor "Knjaza Milo�a" iz Arandjelovca, ka�e da ova firma izvozi mineralnu vodu "Knjaz Milo�" u Ameriku, Kanadu, Australiju, ali u Sloveniju ne mo�e.
- Njihova "Radenska" voda je stigla u sve ducane i po manjim mestima, pa i u Arandjelovac, ali oni ka�u da im na�a voda ne treba jer imaju svoju "Radensku". Jedini razlog je otpor prema srpskoj robi, pa da bi ga slomili, trebalo bi da poku�amo da tamo otvorimo srpsku trgovacku mre�u - ka�e Marjanovic.

Na�a prehrambena industrija i ne poku�ava da se probije na to tr�i�te jer se slovenacka i hrvatska dobro �tite carinama i prelevmanima. Stojan Dra�kovic, direktor marketinga u "Vitalu", ka�e da su hrvatske carine 30 odsto, a prelevmani, na primer na kilogram margarina u Hrvatskoj iznose oko pola evra, ili 30 dinara. Kada bi se platile te da�bine, domaca roba bi bila preskupa i ne bi mogla da nadje kupca na tom tr�i�tu - ka�e Dra�kovic.

Robna razmena izmedju SRJ i Slovenije i Hrvatske je jo� neuravnote�enija kada je rec o lekovima. Da bi prodavali lekove na tr�i�tu Jugoslavije, Slovenci od skoro moraju da registruju taj lek u SRJ, a srpski proizvodjaci lekova nisu to ni poku�ali jer ne mogu da zadovolje visoke standarde EU koje po�tuje Slovenija. Najbli�i da ispuni te norme je jedino "Hemofarm", ka�e Milo� Kne�evic, savezni sekretar za zdravstvo i dodaje da je sve do pre izvesnog vremena proizvodjacima lekova iz ove dve zemlje masovno odobravana saglasnost na izvoz u SRJ, pa tih lekova jo� ima na zalihama. Osim toga i kada bi domaci proizvodjaci uspeli da registruju lekove, pitanje je koliko bi ga tamo�nji potro�aci prihvatili jer je "Bosnalek" registrovala svoje lekove u Hrvatskoj, ali malo uspe da proda - ka�e Kne�evic.

S. Jovi�i�  http://www.glas-javnosti.co.yu/danas/srpski/E02082501.shtml

Attachment: spacer.gif
Description: GIF image

Attachment: black.gif
Description: GIF image

Одговори путем е-поште