|
Za�to nas zaobilazeU protekle dve godine ekonomija nije do�ivela su�tinske
promene, niti privukla ozbiljne investitore
Da li je to paradoks ili realnost, ali u ovoj, 2002. godini, Jugoslavija nije bila dovoljno privla�na za strane investitore. Upravo u vreme koje ozna�avamo kao po�etak pravih, dodu�e zakasnelih, tranzicionih promena u ekonomiji i politici veliki investitori su nas zaobilazili. Tako se mo�e zaklju�iti na osnovu
najnovijeg raporta me�unarodne organizacije za borbu protiv korupcije
"Transparensi interne�enel", koja je ovih dana objavila rejting-listu o
stepenu korupcije u svetu za 2002. godinu. Jugoslavije nema na toj listi
jer renormirani svetski investitori nisu ni tra�ili da se ispita nivo
korumpiranosti po�to nemaju nameru da zna�ajnije ula�u kod nas.
Za sve koji su zadu�eni za investicioni razvoj zemlje takav signal morao bi biti alarm za uzbunu. Za�to kod nas jo� nisu stigle ve�e investicije i kakav je trenutni ekonomski okvir za privredni razvoj - neka su od pitanja na koja u intervjuu za "Politiku" odgovara prof. dr Mileta Jovi�, direktor Instituta ekonomskih nauka, �ija je specijalnost me�unarodni marketing. Dezorijentisana privreda • Kako tuma�ite okolnost da ni za skoro dve godine od po�etka pravih tranzicionih procesa nismo dovoljno zanimljivi za velike strane investitore? - Samo realne i vidljive promene nabolje privla�e pa�nju investitora, bilo da je re� o politi�kom, dru�tvenom ili ekonomskom napretku. Pri�e o javnosti rada ili transparentnosti delovanja bilo kakve dru�tvene interesne grupacije, podr�ane paradama u �tampanom ili digitalnom obliku, ne mogu biti ozbiljna podloga uveravanja stranih investitora, ve� vi�e pripadaju jevtinom marketingu. �injenica je da je u poslednje dve godine napravljen zna�ajan prodor u dobijanju statusa zemlje kao politi�ki priznatog entiteta u me�unarodnoj zajednici koji "ima pravo na �ivot". To nije bila na�a stvarnost u poslednjih 10-12 godina, �to je kulminiralo bombardovanjem zemlje. No, kao �to svaki "nov�i� sre�e" ima i svoju drugu stranu, u na�em slu�aju negativna konotacija je vezana za ekonomiju. To je segment koji je u ove dve godine pre�iveo najmanje promena, �to se pokazuje u privrednoj dinamici, proizvodnoj i izvoznoj strukturi, me�unarodnoj konkurentnosti proizvoda, efikasnosti privre�ivanja i produktivnosti. Razlog nedovoljnog interesovanja za investiciona ulaganja me�unarodnih poslovnih krugova nalazi se upravo tu. Pri tome, va�an je i �iri kontekst koji se odnosi na dr�avu kao jedan od faktora pospe�ivanja investicionih i me�unarodnih poslovnih aktivnosti. Ali, sposobno preduze�e je osnovni ili operativni izvr�ilac i ujedno vode�i akter me�unarodnog anga�ovanja. • Kako ocenjujete sada�nju ekonomsku situaciju? U �emu su reforme uspele a gde se kasni? - Naj�ira javnost je o�ekivala da �e biti boljih rezultata mada ekonomska istorija i nauka jasno ukazuju da se dobri rezultati mogu posti�i samo posle dugotrajnog upornog i strpljivog rada, naro�ito na nivou pojedinaca - zaposlenih i rukovode�ih stru�njaka. Mo�da su op�ta o�ekivanja na kratki rok vi�e bila zasnovana na obe�anjima me�unarodnog faktora, ali i na lai�kom ili "revolucionarnom zanosu", koji �esto, po definiciji, ne podrazumeva kompetentnost i rad. Rad je jedan od faktora koji je uvek u istoriji imao i uvek �e imati klju�no mesto u postizanju ekonomskih rezultata. Ali, nije re� o bilo kakvom radu, ve� o stru�nom radu koji mora da nosi elemente inovacije, kreativnog napora i efikasnosti u unapre�ivanju poslovne prakse. Generalno, na�a ekonomija pati od hroni�ne improvizacije, pa su mnoga preduze�a ve� umorna od �ekanja ne�ega �to mo�da nikada ne�e do�i umesto da sama prona�u svoje mesto na tr�i�tu ako �ele da opstanu u novim uslovima. Istovremeno, mnoge institucije tr�i�ne ekonomije su jo� u najavi. �ini se da totalna dezorijentisanost privrede, odnosno realnog sektora preduze�a u mnogo �emu ne omogu�ava da se pozitivna makroekonomska klima transformi�e u razvojni impuls. Zamka za mala preduze�a • Koliko je razvijen sektor malih i srednjih preduze�a? Da li je u tome bila na�a �ansa za br�i razvoj i kako je iskori��ena? - To je aktuelna pri�a svuda u svetu, pa i kod nas. Iskustvo pokazuje da ovde ima dosta "muzike" a vrlo malo onih koji bi "igrali". Me�u onima koji imaju poneki instrument nalaze se i me�unarodne organizacije koje su pokupile iskustvo iz Kurdistana i Azerbejd�ana, pa sada razra�uju strategijske koncepte i kod nas. Me�utim, i na�i "muzi�ari" su specifi�ni - po�ev od eksperata koji to tuma�e pa do samih preduzetnika. Tako smo dobili sektor malih i srednjih preduze�a koja su koncentrisana uglavnom u uslu�nom sektoru i posebno trgovini, a vrlo malo inicijativa u proizvodnji. Kod nas se stvaraju preduze�a sa malim brojem zaposlenih i niskom vredno��u anga�ovanog kapitala iz sopstvenih izvora, �to nije dovoljno za br�i privredni razvoj. Me�utim, koncept malih i srednjih preduze�a je vrlo pogodan sa stanovi�ta re�avanja vi�e problema - od samozapo�ljavanja do prihvatanja radne snage iz likvidiranih ili prestrukturiranih biv�ih dru�tvenih preduze�a i tr�i�nog anga�ovanja preduzimljivih pojedinaca koji imaju znanje, ideje i duh koji im mo�e obezbediti prosperitet. Zamka koju treba izbe�i u ovom sektoru jeste uverenje da je dovoljno biti mali pa da ima� �ansu na tr�i�tu. Tr�i�na praksa u dinami�nim ekonomijama ukazuje na �injenicu da za uspe�an biznis ovakvog profila nije dovoljno �to si mali i �to ima� relativno male tro�kove i fleksibilnost, ve� je potrebno, pre svega, da bude� u mre�i, �ime se ostvaruje sinergija. • �ta je Va�a poruka ekonomskim vlastima? - Najva�niji posao je prestrukturiranje
privrede. To je vrlo rizi�no uraditi oslanjaju�i se isklju�ivo na
funkcionisanje tr�i�ta jer postoje�a tr�i�na struktura jo� nije dovoljno
razvijena za funkcionisanje tr�i�nog mehanizma. Privredni sistem je
nedogra�en a neki njegovi klju�ni segmenti gotovo da ne postoje -
finansijsko tr�i�te, tr�i�te novca, svojinska za�tita i sli�no, dok je
ekonomska administracija zastarela i po efikasnosti drasti�no zaostaje za
onom koja sada postoji ne samo u razvijenim ve� i u zemljama u tranziciji.
Razume se, to ne zna�i da je potreban diri�izam, odnosno upravljanje
dr�ave, ve� agilnije mere koje �e stvoriti ambijent za br�i razvoj onog
dela ekonomije koji mo�e u me�unarodnoj konkurenciji da izdr�i regionalnu
i globalnu utakmicu. Izbori i inflacija • Svaka izborna godina je, po pravilu, inflatorna. Kako �e biti kod nas? - Ne verujem da �e to biti slu�aj sa ovom godinom, osim ako se pod inflacijom ne podrazumeva broj kandidata za predsedni�ke izbore. Realna opasnost izbornih aktivnosti u na�im uslovima jeste "opu�tenost" u radno vreme koje i u regularnim uslovima nije dovoljno iskori��eno. Sve bi bilo u redu kada bi se ta "opu�tenost" prebacila u slobodno vreme a radno vreme koristilo za ono za �ta je namenjeno, kao �to je to slu�aj sa Amerikom ili drugim zapadnim zemljama. Kada bi kod nas postojala takva praksa, onda bi gra�ani svoj nov�anik gledali kao izborni listi�. To bi bila njihova li�na procena kako �e im izgledati nov�anik u vreme mandata kandidata koga biraju. Na �alost, na�i ljudi vi�e veruju nepotvr�enim ube�enjima i obe�anjima kandidata, pa onda �e im toliko i biti puni nov�anici. Radojka Nikoli� | |||||
<<01_10.jpg>>
vrati.gif
Description: GIF image
