|
Srbija �e biti uzorno doma�instvoNekad je re� srpskog doma�ina bila �vr��a od bilo kakve bankarske garancije. Tada je najgr�a kletva bila "Dabogda ti �ar�ija ne verovala", a srpski doma�ini su, bez obzira na to da li su bili industrijalci, bankari, zanatlije, ili svinjarski trgovci i proizvo�a�i pija�nog espapa, smatrali svojom obavezom da rade�i za sebe, u�ine ne�to i na "polzu" naroda i dr�ave kao zadu�binari i dobrotvori. U me�uvremenu, mnoge stare vrednosti su izgubile snagu pod pritiskom
stvarnosti u kojoj su, kako je pisao Ivo Andri�, "budale progovorile,
pametni za�utali, a fukara se obogatila". Negda�nja �ar�ija je postala
globalno selo, u kojem su se Srbi rasuli po "sokacima" �irom planete,
slede�i svoju zvezdu vodilju daleko od rodnog kraja, trude�i se, ipak, da
ne zaborave svoje poreklo, jezik i obi�aje.
Okupljeni u razna udru�enja i zajednice odnedavno imaju mogu�nost da se uklju�e i u Dru�tvo srpskih doma�ina, �ije osnivanje je inicirao Jovan �ekovi� i njime rukovodi kao predsednik izabran na Osniva�koj skup�tini odr�anoj na Vidovdan u selu Ko�tuni�i. "Re� je o vanstrana�koj i nevladinoj asocijaciji, koja je registrovana kao ’udru�enje gra�ana’. Programski ciljevi su, izme�u ostalih , ja�anje ekonomskih i kulturnih veza otad�bine i dijaspore, zalaganje za obnovu nacionalnih, ekonomskih, socijalnih i kulturnih i istorijskih vrednosti, slobodno preduzetni�tvo i negovanje kulta rada i stvarala�tva, afirmisanje po�tenja i �estitosti, o�uvanje jezika, narodnih obi�aja, starih zanata, tradicionalne arhitekture..". obja�njava za na� list Jovan �ekovi�. Najmoderniji razvojni koncepti Vojnik po profesiji, in�enjer po obrazovanju, direktor mo�nog dr�avnog preduze�a Jugoimport SDPR, �ekovi� je, kao pravi srpski doma�in, uspeo da vrati �ivot u nerazvijena i zapustela sela suvoborskog regiona, koja su vi�e od pola veka pla�ala danak "krivici" �to je �etni�ki pokret Dra�e Mihailovi�a imao sna�no upori�te u tom kraju. Da je u svom naumu uspeo, mo�da, najbolje svedo�i to, �to je, uprkos uobi�ajenoj kom�ijskoj surevnjivosti kod Srba, predsednik op�tine �a�ak Velja Ili�, javno i bez ikakvog zazora, priznao za Vidovdan ove godine, usred gornjomilanova�kog sela Ko�tuni�i da kad nekom od svojih gostiju po�eli da poka�e kako �e izgledati Srbija za koju godinu, ako bude pameti i zasu�u se rukavi, povede ih u to selo "konkurentske" op�tine! Vo�en logikom dobrog doma�ina �ekovi� je prvi u Srbiji ostvario koncept integralnog ruralnog razvoja, koji je na Zapadu o�iveo pre dvadesetak godina kao vid decentralizovanog regionalnog razvoja zasnovanog na kori��enju svih lokalnih resursa. Istovremeno, vode�i ra�una o o�uvanju prirode, �to je i preduslov za proizvodnju tzv. zdrave hrane kao izvoznog aduta, i razvoju turizma, koji predstoji, u ovom regionu je o�ivljen i najmoderniji koncept tzv. odr�ivog razvoja, o kojem se ovih dana na sva usta pri�a u Johanesburgu na me�unarodnom samitu o planeti Zemlji. Kao ro�eni Ko�tuni�anin, koji je nastojao da pomogne me�tanima da se izvuku iz siroma�tva, ali ne tako �to �e im "pokloniti ribu", ve� stvoriv�i im uslove za "pecanje", odnosno za rad, zapo�ljavanje i zaradu �ekovi� je, sa svojim brojnim saradnicima iz "Jugoimporta" i firme "An�elija Mi�i�", koji su s njim delili isti entuzijazam i viziju, uspeo da vaskrsne tradicionalne na�ine proizvodnje tzv. zdrave hrane, gradnju ku�a s tremovima i krovovima "na �etiri vode", stare ve�tine poput tka�ke, terzijske, grn�arske, imaju�i u vidu, pre svega, klijentelu spremnu da "papreno" plati visoki kvalitet ponu�ene robe i njeno prepoznatljivo srpsko poreklo. �ele�i da taj uspe�ni "recept" za razvoj, prilago�en lokalnim uslovima, s osloncem na postoje�e resurse i tradicionalne proizvodne adute, "klonira" u celoj Srbiji, �ekovi� je i inicirao osnivanje Dru�tva srpskih doma�ina, ra�unaju�i na pomo� i podr�ku na�ih uglednih i uspe�nih ljudi iz zemlje i dijaspore. "Imaju�i u vidu primer sela Ko�tuni�i u kojem je, zahvaljuju�i ekspanzivnom razvoju u minulih �est-sedam godina, radnu knji�icu steklo oko 400 ljudi, a donedavno zamrla �kola se ori od de�je graje, poslovni ljudi, u kojima �ivi duh predaka, mogu prepoznati brojne mogu�nosti koje im nudi ulaganje u otad�binu", uveren je �ekovi�. "Ovo tim pre �to Srbi u dijaspori, prema nekim procenama imaju �ak 80 milijardi dolara kapitala, koji bi, na svoju, ali i na korist zemlje iz koje poti�u i naroda kojem pripadaju, mogli da ulo�e u Srbiju, Crnu Goru ili Republiku Srpsku gde dru�tvo planira da osnuje ogranke", ka�e on. Lokalni "�mek" Osniva�i ovog specifi�nog dru�tva, koje ve� okuplja vi�e od 200 �lanova oba pola, raznih zanimanja i imovne snage, doma�ih i iz inostranstva, veruju u slobodno preduzetni�tvo i li�no zalaganje kao pokreta�ku snagu razvoja na�e zemlje. Pri tom se, kako veli �ekovi�, "ne sme zapostaviti bogato kulturno nasle�e, narodni obi�aji, stari zanati i ve�tine, a, pre svega, na�i najja�i aduti - zdrava hrana i voda, kao i turizam zasnovan na tradicionalnom gostoprimstvu srpskih doma�ina i doma�ica". U eri globalizacije, industrijske proizvodnje hrane i pi�a, kao i masovne ponude proizvoda i usluga bez lokalnog obele�ja i "�meka", najve�u pro�u i cenu na razma�enom svetskom tr�i�tu �e imati kvalitetni i prepoznatljivi etno proizvodi, uveren je predsednik Dru�tva srpskih doma�ina, �ija ideja je promovisana na ovogodi�njem Susretu dijaspore i otad�bine u maju. "Srpski doma�ini iz zemlje i sveta ho�e od Srbije da naprave veliko, lepo i uzorno doma�instvo, sposobno da se izdr�ava radom sopstvene �eljadi, ne oslanjaju�i se na donacije i pomo�", izri�it je �ekovi�. Na� sagovornik je, pri tom, svestan da njegova ideja mo�e da nai�e na "nerazumevanje doma�ih mondijalista i globalista kojima ’smrdi’ sopstveni nacionalni koren", ali podse�a i na to da "sli�na dru�tva imaju svi narodi koji dr�e do sebe", kao i na �injenicu da "mnogi za sopstveni razvoj mogu da zahvale inicijalnom kapitalu dijaspore, poput Jevreja, Grka, Kineza..".. Zbog toga Dru�tvo srpskih doma�ina treba shvatiti kao asocijaciju �ije je delovanje usmereno na ja�anje svekolikih veza izme�u otad�bine i dijaspore, a pre svega zajedni�kog etni�kog korena i poslovnih veza. "Jer, bilo bi nelogi�no o�ekivati da u na�u zemlju ula�u, na primer Nemci, Francuzi, Amerikanci, a da Srbi nemaju interes za to", nagla�ava �ekovi�. Vesna Arseni� |
<<01_35.jpg>>
vrati.gif
Description: GIF image
