[sorabia] Fw: sreda 7 April 2010 u 7.30pm

2010-04-05 Прати разговор Boba

Dobrotvorno vece radi prikupljanja sredstava za parohiju Svetog Arhandjela 
Gavrila u Richmond Hill-u.



 

URNEBESNA KOMEDIJA
Ajd' kazi po dusi

igra Srdjan Rajsic 

sreda, 7 April 2010 u 19.30

49 North Lake Rd, Richmond Hil, Ont. P.O. Box 2918  L4E 1A8.

klikni



KOMEDIJA O ŽIVOTU, LjUBAVI I PRIJATELjSTVU - AJD KAŽI PO DUŠI 
  
“Srpsko pozorište Toronto”, otvorilo je ovu dramsku sezonu monodramom Ajd kaži 
po duši u izvođenju Srđana Rajšića.

To je duhovita priča običnog čoveka sa sela, koji je zbog poroka kojima je bio 
sklon, ljubavi i strasti završava u zatvoru. 

Odličan tekst koji je napisao Miroljub Nedović Riki, a koji verno dočarava 
temperament i duh ljudi koji žive u južnoj Srbiji, slatko je nasmejao publiku.

Srđan Rajšić još jednom je pokazao da je glumac vrhunskih kvaliteta. Ovom 
prilikom u potpunosti je skinuo dijalekt ljudi koji žive u tom delu Srbije,sa 
neverovatnim umećem da u potpunosti uđe u likove koje glumi i mogućnostima da 
se transformiše u sve što se od njega zahteva. 

Srđan Rajšić je definitivno talenat za koji se iskreno nadam da će uspeti da 
nađe svoje mesto na daskama koje život znače.

Očigledno je da je gluma nešto što ga ispunjava i u čemu on neizmerno uživa a 
sve to uz profesionalizma koji je na visokom nivou. 

U svakodnevnom životu tih i nenametljiv , na bini pun energije, sa kreativnošću 
koja osvaja publiku, sigurnim koracima osvaja pozorišnu scenu Toronta. 
  
Ivana Đorđević 


  __
Looking for the perfect gift? Give the gift of Flickr! 

http://www.flickr.com/gift/

[Non-text portions of this message have been removed]



[sorabia] Vlajki: Srbi priznali genocid!

2010-04-05 Прати разговор ANTIC.org-SNN
Vlajki: Srbi priznali genocid! 


Komentara 0 
veličina teksta:+-


Najavljena deklaracija Skupštine Srbije o osudi zločina počinjenih nad Srbima 
neće imati nikakvog značaja, niti će biti protivteža Deklaraciji o Srebrenici, 
smatra Emil Vlajki, kandidat Narodne demokratske stranke za predsednika 
Republike Srpske na predstojećim izborima.

To što u Deklaraciji nije rečeno genocid znači da nas smatraju maloumnima, jer 
su donisioci Deklaracije to praktično i rekli. U Deklaraciji stoji da se 
prihvata presuda i kvalifikacija Međunarodnog suda pravde za događaje iz jula 
1995. godine o Srebrenici, koja je okvalifikovana kao genocid, pojasnio je 
Vlajki.

Prema njegovim rečim, implikacije Deklaracije o Srebrenici, koju je usvojila 
Skupština Srbije su ogromne, jer će sada svi moći upirati na Srbe kao 
genocidan narod, jer su to sami Srbi priznali. 
  
Vlajki je na kofereneciji za novinare u Banjaluci rekao da je Skupština Srbije 
skoro do kraja pogazila svoj ponos tom deklaracijom. 
  
Jedna bitka za međunarodnu zajednicu je dobijena, ali nije rat, rekao je 
Vlajki, univerzitetski profesor.
  
On je dodao da će rat će za međunarodnu zajednicu biti dobijen jedino ako Srbi 
u RS i u BiH prihvate istu kvalifikaciju srebreničkih događanja u julu 1995. 
Godine



http://www.vesti-online.com/Vesti/Ex-YU/42457/Vlajki-Srbi-priznali-genocid



[sorabia] Srbija odustaje od „izlaska na m ore“?

2010-04-05 Прати разговор ANTIC.org-SNN

Srbija odustaje od „izlaska na more“? 


 

 

Großansicht des Bildes mit der Bildunterschrift: Bar 
http://www.dw-world.de/popups/popup_lupe/0,,5432880,00.html 


Na tender za kupovinu 54,05 odsto državnih akcija Kontejnerskih terminala i 
generalnih tereta, najvrednijeg dela Luke Bar nije se javio niko, pa čak ni 
Srbija, kojoj je to navodno strateški interes.


 

Ministar za infrastrukturu Milutin Mrkonjić najavljuje da će Srbija učestvovati 
na ponovljenom tenderu, a stručnjaci za investicije kažu da je odluka da se ne 
učestvuje na tenderu očekivana, jer Srbija za to nema ekonomski interes. 
Stručnjak za investicije Mahmut Bušatlija za Dojče Vele kaže:

 

“Jasno je da Luka Bra zavisi od jedinog kontakta sa svojim zaleđem, odnosno sa 
prugom Beograd - Bar, a ni Srbija ni Crna Gora ne obraćaju pažnju na to da 
prugu treba dovesti u red, da bi Luka mogla da funkcioniše. Bojao sam se da 
politika ne bude odlučila, ali očigledno zahvaljujući krizi nije se ušlo u još 
jednu avanturu da državnim parama prave još jedan nerentabilan posao”, kaže 
Bušatlija.

Teško je reći da li je Luka Bar od značaja za Srbiju

 

I ekonomista Milan Kovačević za Dojče Vele ocenjuje da je potrebno puno uraditi 
da bi Luka Bar bila atraktivnija za potencijalne partnere:

 

“Teško je reći šta je to u ovom slučaju srpski interes, a sigurno nije da se 
uzimaju državne pare i da se kupuje Luka. Mrkonjić je rekao da to nije namera, 
pitanje je da li su poslovni ljudi iz Srbije mogli naći interes da je to za 
njih profitabilno. Očigledno je da nisu“, smatra je Kovačević.

Tender prekratko trajao

Jedan od koordinatora srpskog konzorcijuma koji je trebalo da učestvuje na 
tenderu, vlasnik MK Grupe, Miodrag Kostić je podgoričkim Vijestima saopštio 
da je tender prekratko trajao.

 

Delom problem vidi u ekonomskoj krizi, te da su kompanije okupljene unutar 
konzorcijuma imale različita očekivanja od tendera. Kostić je zaključio da je 
izuzetno ekonomski opravdano da Srbija ima izlaz na more, odnosno da sebi 
obezbedi alternativne pravce izlaska na more. I ministar infrastrukture Srbije 
Milutin Mrkonjić je ocenio da je tender bio ishitreno raspisan i najavio da će 
Srbija učestvovati na ponovljenom tenderu.

Preko gatova barske luke se sada izvozi svega oko sedam do osam odsto izvoza iz 
Srbije, dok su saobraćajne veze te luke sa Srbijom loše. Srbija mnogo više 
koristi luke Kopar i Konstancu, do kojih se, iako su dalje, znatno brže stiže.

Pa ipak čudno da se niko nije prijavio?

 

Sa druge strane za profesora Predraga Ivanovića, predsednika borda direktora AD 
Luke Bar, neučešće kompanija i konzorcijuma koji su pokazali interesovanje za 
kupovnu najvrednije celine Luke Bar predstavlja iznenađenje koje tumači kao 
posledicu ekonomske krize, koja je pogodila upravo pomorski saobraćaj.

 

Profesor Ivanović očekuje da će u narednoj fazi, odnosno nakon raspisivanja 
novog tendera biti obezbeđen strateški partner. Pored privredne krize, Ivanović 
navodi i druge probleme sa kojim se Luka Bar suočava.

Luka Bar, o čemu je Dojče Vele već pisao, posluje sa gubicima, tehnički i 
tehnološki znatno zaostaje za konkurencijom na Jadranu, ima bar trećinu viška 
zaposlenih, a svoje kapacitete koristi sa oko 50 odsto.

Konkurencija ostvaruje bolje rezultate

 

Godišnje se pretovari nešto preko dva miliona tona tereta, što iznosi sedam 
puta manje nego u Luci Kopar ili dva puta manje nego u lukama Rijeka i Ploče.


Prilikom podele preduzeća, oko 800 zaposlenih je prebačeno u novu kompaniju 
Kontejnerski terminal i generalni tereti, a to je bar tri puta više nego što je 
zaista potrebno. Analitičari ocenjuju da je to veliko opterećenje za proces 
privatizacije i da će svaki ozbiljni strateški partner dobro razmisliti da li 
da dolazi u luku i rešava socijalne i političke probleme koji će mu kao „vruć 
krompir biti predati u ruke.

 

Pojedini analitičari tvrde i da je vlada zakasnila sa privatizacijom i da će se 
Luka teško vratiti na evropsku mapu.

 

Autor: Vesna Rajković

Odg. urednik: N. Jakovljević

 

http://www.dw-world.de/dw/article/0,,5432880,00.html?maca=ser-Blic%20Online-2569-xml-mrss



[Non-text portions of this message have been removed]



[sorabia] SAKAŠVILIJA VIŠE NIKO NE SMATRA NI DELIMIČNO URAČUNLJIVIM

2010-04-05 Прати разговор ANTIC.org-SNN
AFERA „IMEDI“: SAKAŠVILIJA VIŠE NIKO NE SMATRA NI DELIMIČNO URAČUNLJIVIM 

ponedeljak, 05 april 2010 12:52 Aleksej MUHIN 

 

Prikazivanje reportaže o virutelnom ruskom upadu u Gruziju toliko je snažno 
pokvarilo imidž Sakašvilija i njegovog okruženja u inostranstvu da Rusiji više 
uopšte nije potrebno da bilo šta čini 


Mediji su dugo eksploatisali skandal o reportaži gruzijske televizijske 
kompanije „Imedi“ u kojoj je prikazan inscenirani napad Rusije na Gruziju, koji 
se tobože dogodio 13. marta. Mišljenja sam da ne treba diskutovati o tome, a i 
zašto je uopšte bilo potrebno prikazivati tu priču kada je ona koštala života 
nekolicinu gruzijskih staraca koji su popunili ionako poveliki spisak žrtava 
„politike“ Mihaila Sakašvilija.  

Intresantnije je nešto drugo: 16. marta u štampi se pojavio transkript 
telefonskog razgovora, održanog uoči emitovanja reportaže, između generalnog 
direktora „Imedi“ Georgija Arveladzea sa voditeljem programa „Specijalna 
reportaža“ Ekom Camalašvili. U toku emotivnog razgovora Arvaladze je, 
pozivajući se na direktno naređenje Miše (čitaj – Sakašvilija), naložio svojoj 
potčinjenoj da pusti reportažu bez navođenja da je reč o inscenaciji. 
Komentarišući te materijale, šef „Imedi“ je izjavio da je taj razgovor 
prepravljen i da su ga objavile ruske specijalne službe. Međutim, ta verzija 
izaziva ozbiljne sumnje.  

Prvo, to pretpostavlja da su ruske službe GRU, SRV i FSB najpre organizovali 
prikazivanje same reportaže na gruzijskoj televiziji koja je pod kontrolom 
vlasti, što nikako nije moguće. Drugo, neverovatno je da je pojavljivanje 
reportaže bilo inicijativa samih novinara koji su se prisetili slave Orsona 
Velsa, koji je 1938. godine isprepadao pola Amerike radio-reportažom „Rat 
svetova“. Čak je i gruzijskim vlastima lojalni šef poljskog portala kaukaz.pl 
Kšištof Dombrovski u intervjuu radiostanici TOK FM istakao: „Taj televizijski 
kanal nekada je bio opozicioni, a danas ga kontroliše čovek iz vlasti. Teško je 
zamisliti da bi se tako jak videomaterijal mogao pojaviti bez odobrenja 
najvišeg rukovodstva“.  

Treće, prikazivanje reportaže o upadu toliko je snažno pokvarilo imidž 
Sakašvilija i njegovog okruženja u inostranstvu da Rusiji više uopšte nije 
potrebno da bilo šta čini (izjave francuskog i britanskog ambasadora Erika 
Furnijea i Denisa Kifa sa oštrom osudom reportaže „Imedi“ govore same za sebe). 

Najverovatnije je da se izvor curenja informacije o razgovoru Arvaladzea sa 
voditeljem programa treba tražiti u samoj Gruziji ili među građanima koji su je 
napustili, plašeći se da će doživeti sudbinu mnogih gruzijhskih političara i 
poslovnih ljudi koji su u sukobu sa Sakašvilijem. 

Prvi izvor („konflikt zbog biznisa“): transkript razgovora doturili su medijima 
rođaci bivšeg gazde „Imedi“ Badri Patarkacišvili, koji su pokušali da putem 
međunarodnog suda povrate kontrolu nad televizijskom kompanijom koju je 
svojevremeno oduzeo Sakašvili. 

Drugi izvor („vendeta po gruzijski“): u to su bili umšani bivši saborci 
gruzijskog predsednika, koji su besni na njega, na primer, bivši šef 
ministarstva odbrane Iraklij Okruašvili ili bivši predstavnik Gruzije u UN 
Iraklij Alesanija. Za to su zainteresovane i snage SAD i na Zapadu, koji 
računaju na ove politčare. 

Treći izvor („opozicioni“): transkript razgovora Arveladzea je uzvratna 
reakcija lidera opozicije, koje je Sakašvili optužio za izdaju i veze sa 
Moskvom (u prvom redu bivša predsednica parlamenta Nino Burdžanadze i bivši 
premijer Zurab Nogaideli). Sem, toga, to se može tumačiti i kao elemenat borbe 
koja se razvija uoči izbora za gradonačelnika Tbilisija, planiranih za kraj 
maja. 

Četvrti izvor („klanovski“): u to su umešani oni koji su izgubili i pare i 
vlast (ali ne i uticaj), ljudi iz okruženja bivšeg predsednika Eduarda 
Ševardnadzea ili bivšeg „gazde“ Adžarije Aslana Abašidzea, koga je Sakašvili 
proterao. U korist poslednjeg govori i saopštenje koje se pojavilo u štampi o 
februarskom susretu u Batumiju Sakašvilija sa Berezovskim, u toku koga je 
odbegli oligarh, tobože, sugerisao gruzijskom predsedniku ideju o reportaži o 
upadu. 

Nema sumnje da su ti, a i mnogi drugi ljudi, zainteresovani za to da se koliko 
god je to moguće naudi Sakašviliju. Međutim, nameće se pitanje o postojanju 
tehničkih mogućnosti za presretanje razgovora na satelitskoj vezi. I s tim u 
vezi se pojavljuje i peta („izdajnička“) verzija. Njena suština je u tome što 
je pojavljivanje reportaže o ruskom upadu i kasnije razobličavanje Arveladzea 
postalo posledica unutrašnjeg konflikta u timu Sakašvilija. Prema saopštenju 
agencije „Regnum“, ministar unutrašnjih poslova Gruzije Vano Merabišvili je bio 
kategolrički protiv prikazivanja inscenirane reportaže. Zato je reportaža 
emitovana u vreme dok se šef MUP nalazio u inostranstvu. S tim u vezi iznose se 
pretpostavke da je transkript telefonskog razgovora generalnog direktora 
„Imedi“ obelodanio upravo Merabišvilijev resor. Uzgred, donedavno se šef MUP 
smatrao 

[sorabia] MEĐUNACIONALNI ČIREVI NA TELU E U

2010-04-05 Прати разговор ANTIC.org-SNN
MEĐUNACIONALNI ČIREVI NA TELU EU 

ponedeljak, 05 april 2010 12:44 Petar ISKENDEROV 

 

Hoće li EU reagovati na izazove u delikatnoj sferi međunacionalnih odnosa? 
Iskustvo Kipra, gde Brisel pribegava jednostranim potezima, unosi sumnje s tim 
u vezi 


Poslednji dani obeleženi su u briselskim koridorima Evropske unije zavidnom 
političkom aktivnošću. Odmah nakon dvodnevnog samita EU u Briselu održan je 
neformalni forum koji je organizovao nemački Maršalov fond. Centralno mesto u 
diskusijama na tom forumu pripalo je problemima globalne bezbednosti a stalni 
predstavnik Evropskog saveta Herman van Rompej još jednom je izjavio da je 
strateško partnerstvo između EU i SAD neraskidivo i pozvao Brisel i Vašington 
da zajednički preuzmu na sebe liderstvo u rešavanju problema globalne 
bezbednosti. Rusija je, iako je i dalje slovi za nuklearnu supesilu, isključena 
iz globalne bezbednosti, pa joj je ponuđeno tek da se priduži odlukama koje će 
doneti Vašington i Brisel. „Smatram“, izjavio je Van Rompej, „da Evropskoj 
uniji i SAD predstoji da zajednički nađu odgovore na pređašnje i nove oblike 
globalnih opasnosti i da pozovu druge da im se pridruže“. 

Za sada su prve ličnosti EU sa visoke tribine slikali pred okupljenima svetle 
perspektive evroatlantske solidarnosti, a u kulorima razmatrali one prizemnije 
teme. Pored ostalog, predsednici Srbije i Hrvatske Boris Tadić i Ivo Josipović 
obećali su jedan drugom uzajamnu podršku u cilju integrisanja svojih zemalja u 
EU. „Ukoliko Hrvatska bude član EU, to neće biti samo njen uspeh nego i uspeh 
Srbije. To je novi duh, evropski duh“, veruje srpski lider. Međutim, današnje 
stanje stvari u EU svedoči da taj famozni „duh“ ne samo da ne pomaže u 
rešavanju postojećih evropskih problema nego i produkuje nove. 

ZAOŠTRAVANJE NA KIPRU Imamo u vidu ne samo krizu u Grčkoj, koja preti da će 
srušiti evropsku valutu. Sadašnji problemi Grčke bez presedana su za EU u epohi 
evra. Oni su zahtevali nepopularne mere, ali ekonomska stabilnost ujedinjene 
Evrope i stabilnost njenog monetarnog sistema zavise u prvom redu od političkih 
faktora. A ovde su preteći simptomi, naročito zaoštravanje postojećih i 
potencijalnih međunacionalnih konflikata, sve izrazitiji. 

Godine 2004. u sastav EU ušao je Kipar – podeljeno ostrvo - gde grčko-turska 
konfrontacija ima sličnosti sa srpsko-albanskom na Kosovu. U Briselu nisu krili 
nadu da će „opšteevropski duh“ pomoći da se reši kiparski problem. Međutim, 
gorkom ironijom sudbine upravo EU rizikuje novo zaoštravanje situacije. Ovih 
dana je predsednik Republike Kipar Dimitris Hristofias osuo žestoku krikiku na 
kurs EU prema Kipru. Pored ostalog, njega su iritirali pokušaji evropskog 
komesara Štefana Filea da ozakoni trgovinske odnose između zemalja – članica EU 
sa Severnim Kiprom, koji je okupirala Turska. 

Radi se o neobjavljenoj nameri Evropske komisije da podnese Evropskom 
parlamentu nacrt zakona kojim se dozvoljava i reguliše direktna trgovina između 
EU i Turske Republike Severni Kipar (TRSK). Taj korak bi bio bez presedana u 
politici Brisela u odnosu na kiparski problem. Jer EU sve do sada nije 
priznavala administraciju TRSK i sa njom nije održavala nikakve političke niti 
trgovinsko-ekonomske odnose. A veoma komplikovani direktni pregovori između 
zajednica severa i juga sa ciljem ujedinjenja ostrva podeljenog 1974. godine 
odvijali su se pod okriljem UN. 

Inicijativa Štefana Filea, od koje su već požurili da se ograde predsednik 
Evropske komisije Žoze Manuel Barozo i drugi lideri EU, nije ništa drugo do 
sondiranje terena da se na Kipar prenese matrica sumnjivog kosovskog iskustva 
EU, koja odnose sa Prištinom gradi „preko glave“ Beograda. Ti pokušaji mogu 
stvoriti „ogromne probleme za pregovore među zajednicama o kiparskom 
regulisanju“, veruje Dimitris Hristofias. Tim više što File i uticajni krugovi 
koji stoje iznad njega nisu smatrali potrebnim čak ni da o svojoj inicijativi 
obaveste rukovodstvo Kipra kao zemlje članice EU. 

Postoje ozbiljne osnove za tvrdnju da evropski komesar u ime EU realizuje 
dalekosežni plan i da se u politici Brisela po pitanju kiparskog sređivanja 
pripremaju ozbiljne promene. Namera EU da prizna TRSK ako ne de iure, a ono de 
facto – sastavni je deo geopolitičkog „turskog gambita“ Brisela. Razvodnjavanje 
pozicija podrške „jedinstvenom Kipru“ pokušaj je da se osigura podrška Turske 
za rešavanje mnogo značajnijih pitanja koja interesuju Brisel, u prvom redu 
kada je reč o transportu energetskih resursa. EU se nada da će na taj način za 
sebe čvršće vezati Ankaru istovremeno se suzdržavajući od njenog prijema u 
svoje redove. 

Da li to EU koketira sa njenim međunacionalnim sporovima i geopolitičkom 
računicom? Jer Kipar i Kosovo nisu jedina žarišta konflikata na tlu Evrope – 
ovde dozrevaju i drugi opasni međunacionalni čirevi. Mađarska i Slovačka, koje 
su ušle u EU 2004. godine, unele su sa sobom u „jedinstvenu Evropu“ viševekovne 
teritorijalne sporove. Ovih dana je Jan Slota, lider 

[sorabia] Dalaj-lama danas dolazi u Sloveniju

2010-04-05 Прати разговор ANTIC.org-SNN
Dalaj-lama danas dolazi u Sloveniju

Regija 05.04.2010 14:03 0

 

Tibetanski duhovni vođa dalaj-lama doputovaće danas u trodnevnu posjetu 
Sloveniji. 

  _  

Dalaj-lama će doputovati na ljubljanski aerodrom Jože Pučnik, odakle će pod 
pratnjom otputovati u Maribor gdje će mladima govoriti o etici u novom 
milenijumu.

Inicijatorka posete, profesorka Eva Škobalj, rekla je da tibetanski duhovni 
vođa dolazi u Sloveniju da bi mladima približio nove vrijednosti i podstakao ih 
da svijet učine boljim.

Dalaj-lama će u Mariboru boraviti na poziv Gradske opštine, Univerziteta, Prve 
gimnazije, Udruženja za bolji svet i Udruženja Joga u svakodnevnom životu 
Maribora.

Duhovni lider Tobetanaca, koji živi u egzilu u Indiji, prvi put je posetio 
Sloveniju 2002, na poziv Univerziteta u Ljubljani. Tom prilikom nezvanično su 
ga primili i slovenački zvaničnici, uključujući tadašnjeg predsednika Janeza 
Drnovšeka.

http://www.intermezzo.ba/latn/?page=6kat=41vijest=34748vijest=34748



[Non-text portions of this message have been removed]



[sorabia] S Trifkovic ponovo u Torontu !! ! СРЕБРЕНИЦА - МИТ, МАНИП УЛАЦИЈА, ИСТОРИЈСКА ИСТИ НА

2010-04-05 Прати разговор ANTIC.org-SNN
 

 

Христос Васкрсе!

Драги пријатељи,

Након веома успешног предавања др Срђе Трифковића 31. марта, као и по жељи 
публике те вечери да се организује скуп на актуелну тему Сребреница 

КОСОВСКИ ЗАВЕТ  ПОЗИВА ВАС НА ЈАВНИ ФОРУМ

СРЕБРЕНИЦА

МИТ, МАНИПУЛАЦИЈА, ИСТОРИЈСКА ИСТИНА

У недељу, 11. априла 2010 у 15:00 

Дворана цркве св. Саве у Торонту, 203 River St.

Уводно излагање даће историчар и политички коментатор

др Срђа Трифковић

пропраћено слајдовима и мапама

ШТА СЕ ДЕШАВАЛО У СРЕБРЕНИЦИ И ОКО ЊЕ ОД МАЈА 1992 ДО ЈУЛА 1995?

ДА ЛИ ЈЕ ИЗНЕНАДНИ ПАД ЕНКЛАВЕ БЕЗ БОРБЕ РЕЖИРАН У САРАЈЕВУ?

ОТКУДА ФАМОЗНА ЦИФРА ОД „ОСАМ ХИЉАДА“ УБИЈЕНИХ?

ШТА СУ БОРБЕНА ДЕЈСТВА, ШТА ЈЕ РАТНИ ЗЛОЧИН, А ШТА „ГЕНОЦИД“?

КАКВЕ СУ ПОСЛЕДИЦЕ БЕОГРАДСКЕ СКУПШТИНСКЕ ДЕКЛАРАЦИЈЕ?

ПРЕДЛОГ КОНТРА-ДЕКЛАРАЦИЈЕ

Присутни ће такође моћи да набаве нову књигу др Трифковића, Хроника Крајине, са 
потписом аутора

За све информације обратите се о. Љуби Рајићу на 416-828-4447

или Драгани Тубоњић:  mailto:dragana.tubon...@gmail.com 
dragana.tubon...@gmail.com

Текстове и књиге др Трифковића можете наћи на сајту  
http://www.balkanstudies.org/books http://www.balkanstudies.org/books 

 



[Non-text portions of this message have been removed]



[sorabia] George Soros backs Oxford to refresh economics

2010-04-05 Прати разговор ANTIC.org-SNN
Times Online Logo 222 x 25

*   Print this page 
http://business.timesonline.co.uk/tol/business/economics/article7087558.ece?print=yesrandnum=1270487267501
 

From The Times 

April 5, 2010 

George Soros backs Oxford to refresh economics

Alexandra Frean 

George Soros is to create a new economics institute at Oxford University. 

It is part of an attempt to steer the discipline away from the champions of the 
free market and deregulation who, the billionaire financier believes, share the 
blame for the global economic crisis. 

The institute, as yet unnamed, is being funded by the New York-based Institute 
for New Economic Thinking (Inet), a think-tank and educational and grant-giving 
organisation founded last October with a $50 million pledge from Mr Soros to 
stimulate debate about the role of government regulation in the economy and 
financial markets. 

Both Inet and the new Oxford economics institute reflect Mr Soros’s frustration 
at the way global financial markets work on the premise that markets can be 
left to their own devices. He believes that the current crisis has shown the 
reverse to be true. 

“The economic crisis and the failure of economists to predict it and protect 
society illustrate that economics as a profession needs to re-earn its 
reputation and regain its mantle of expertise,” Robert Johnson, a former 
managing director at Soros Fund Management, who is now director of Inet, said. 
Even now, more than 18 months after the start of the credit crunch, some 
freemarket economists appeared to be in denial about the causes of the crisis 
and there was no consensus about what to do next, he said. 

Too much of modern economic theory relied on sophisticated mathematical models 
to predict market behaviour. A broader, interdisciplinary approach to 
economics, taking in history, psychology, natural science — to deal with issues 
such as climate change — and even literature was now needed, Mr Johnson 
suggested. 

He added that the university system of tenure and peer review gave established 
academics a virtual stranglehold on the debate and made it difficult for 
economists trying to promote a fresh approach to be heard. 

Mr Soros has donated $5 million to Oxford’s James Martin 21st Century School, 
which is putting in another $5 million, to create the new institute, which will 
be headed by Professor Sir David Hendry, a fellow of Nuffield College. It is 
the first of a dozen or so that Mr Soros hopes to set up at leading 
universities worldwide. Inet is talking to Cambridge as well as higher 
education universities in Germany, France, China, Italy and the United States, 
where there have been discussions under way with Princeton, Columbia and New 
York University. 

Oxford was chosen for the first institute because Mr Soros believed that 
Britain was more open to broadening the economic debate than the US, Mr Johnson 
said. 

“There’s a feeling when we talk to Mervyn King and Paul Tucker [the Deputy 
Governor] at the Bank of England, Adair Turner at the Financial Services 
Authority and others, that they are way ahead of the others. We want to go to a 
climate where the minds are open. We find the climate in the UK to be much more 
conducive to change. In the US the orthodoxy is a little bit more embedded. 
What the FSA is writing is far more courageous than anything emanating from the 
US Treasury.” 

Ian Goldin, director of the James Martin 21st Century School, agreed that the 
focus of established economic theory had become too narrow: “It has become very 
evident in the recent economic crisis that the profession has been unable to 
fully explain economic activity and that it does not have the right conceptual 
tools to understand all the changes we have seen. 

“Part of what the 21st Century School is trying to do is to broaden the debate 
and get a plurality of voices and think of different ways of modelling.” 

The new institute at Oxford will be announced this week at Inet’s inaugural 
conference at King’s College, Cambridge, which will bring together some of the 
world’s leading economists, including the Nobel laureates Joseph Stiglitz, 
George Akerlof and Sir James Mirrlees. 

The man who broke the Bank 

George Soros became known as the man who broke the Bank of England after he 
made a reported $1 billion during the 1992 Black Wednesday currency crisis. He 
profited from the Bank’s reluctance to raise its interest rate to match that in 
other European Exchange Rate Mechanism countries or to float the currency. 
Britain left the ERM and in 1997 the Treasury estimated the cost of Black 
Wednesday at £3.4 billion. 

Mr Soros, who was born in Budapest in 1930, emigrated to Britain in 1947 and 
graduated from the London School of Economics in 1952. In 1956 he moved to New 
York, where he became a banker. 

He is chairman of Soros Fund Management and co-founded the Quantum Fund with 
Jim Rogers, which created the bulk of the Soros fortune. In 2007, the Quantum 
Fund 

[sorabia] ABOUT SAHAKASHVILI , THE GEORGIAN OPPOSITION AND FEMALE LOYALTY

2010-04-05 Прати разговор ANTIC.org-SNN
ABOUT SAHAKASHVILI, THE GEORGIAN OPPOSITION AND FEMALE LOYALTY

 


The transmission of Imedi Georgian TV, showing a staged Russian attack against 
Georgia, allegedly launched on 13 March, is still one of the top stories 
discussed in mass media. 
I suppose there is no need considering the reasons for broadcasting this 
programme that took away the lives of several old people from the Georgian 
nation, enriching the lamentably impressive list of the victims of the “policy” 
conducted by Mikhail Sahakashvili. There is another point calling for special 
attention. On 16 March, the press published the telephone conversation of 
Georgi Arveladze, Director General of Imedi TV, with Eko Tsamalashvili, the 
host of the Special Report Programme, that had taken place the day before the 
aforementioned TV broadcast. During their emotional talk, G. Arveladze refers 
to the direct instructions given by “Misha” (i.e. Sahakashvili), forcing his 
employee into airing the programme without notification of its being staged. 
In his comments on this material, the Director General of Imedi declared that 
his conversation had been simulated and made public by the Special Services of 
Russia. This version, however, is highly doubtful. Firstly, it implies that 
prior to its publication, the CIA, FIS or FSB organised the airing of the 
report on a TV channel controlled by the Georgian authorities, which is 
impossible. Secondly, it is incredible that the broadcast was shown on the 
initiative of the journalists themselves. Were they dreaming of reaching the 
glory of Orson  Welles, who frightened half of America in 1938 with his radio 
version of the War of Worlds? Even Kshishtof Dombrovski, Head of the Polish 
portal kaukaz.pl who is known for his loyalty to the Georgian powers, stated 
the following in his interview to Talk FM Radio Station: “This channel used to 
represent the Opposition, but today... it is controlled by a person from the 
ruling camp. It is hard to think that such a powerful video could have been 
released without permission from the supreme powers.” Thirdly, the broadcast of 
the staged chronicle of events following the alleged Russian invasion inflicted 
such heavy damage on the image of Sahakashvili and his camp outside Georgia 
that Russia no longer needs to do anything to that end (the statements by the 
French and British ambassadors, Eric Fournier and Denis Keefe, who severely 
condemned the broadcast of Imedi, speak for themselves).
The source of the “leakout” of information on the conversation between G. 
Arveladze and the programme host  should rather be searched for inside Georgia, 
or among its former citizens who abandoned it for fear of sharing the fate of 
many Georgian political figures and businessmen who once got in Sahakashvili’s 
way. So let us enumerate the versions that seem more verisimilar: 
First (“conflict due to business”): the printed conversation “leaked out” into 
the press with the efforts of the relatives of the former head of Imedi, Badra 
Patarkatsishvili, who is trying, by applying to international courts, to 
restitute the TV company Sahakashvili took from him. 
Second (“vendetta in a Georgian way”): in its publication might be involved the 
former companions-in-arms of the Georgian President, who remain deadly insulted 
by him—ex-Minister of Defence Irakli Okruashvili, or the ex-representative of 
Georgia in the UN, Irakli Alasaniya. It might also be of benefit to certain 
forces in the USA and the West which counted on these political figures.
Third (“oppositional”): the “leakout” of the conversation of G. Arveladze is 
the response of the Opposition leaders—first of all, ex-Speaker Nino Burjanadze 
and ex-Premier Zurab Nogaideli—accused by Sahakashvili of treason and ties with 
Moscow. It might also be viewed as part of the ongoing struggle towards the 
mayoral elections of Tbilisi, scheduled for the end of May. 
Fourth (“clannish”): this story might involve people from the camps of 
ex-President Edward Shevardnadze, or former “master”of Ajaria Aslan Abashidze 
(the latter was banished by Sahakashvili), who have lost money and power, but 
not influence. This is further substantiated by the recent press publications 
about the February meeting in Batumi between Sahakashvili and Berezovsky. At 
that time, the runaway oligarch allegedly gave the Georgian President the idea 
of a TV broadcast on a staged attack. It is beyond doubt that these (and many 
other) people find it advantageous for themselves to harm Sahakashvili, doing 
for this everything within their power. However, it remains uncertain how they 
were technically able to intercept the conversation by satellite. It is at this 
very point that the fifth (“treachery”) version arises. According to it, the 
transmission showing the Russians’ attack against Georgia and the subsequent 
press expose of G. Arveladze were the consequences of an inner conflict in 
Sahakashvili’s team. As reported by Regnum Agency, 

[sorabia] PROSLEDITE -- Dosla su nam deca iz Metohije

2010-04-05 Прати разговор Boba
- Forwarded Message 




Dragi prijatelji

Danas na veliki praznik Hristovog Vaskrsenja  zelimo da podelimo radost sa 
vama, stigli su nam Branko i Marta Dasic, brat i sestra iz sela Brestovika kod 
Peci.

Pozivamo vas da dodjete 16.aprila u petak, u 20h u Srpski Centar u Misisagi da 
upoznate ove male velike ljude koji nisu imali ni vremena ni prilike da budu 
deca.

Cuvari srpske tradicije u Kanadi pevaju cuvarima srpskog ognjista na Kosovo u 
Metohiji 

Na plakatu se detalji programa..

Posle programa je zabava.


Rezervisite svoj sto na vreme... 
 
Kosovo je srce Srbije!
Radmila



  __
The new Internet Explorer® 8 - Faster, safer, easier.  Optimized for Yahoo!  
Get it Now for Free! at http://downloads.yahoo.com/ca/internetexplorer/

[Non-text portions of this message have been removed]



[sorabia] Koje su posledice usvajanja Dekl aracije o osudi zločina u Srebre nici?

2010-04-05 Прати разговор ANTIC.org-SNN

Kamen u ruci neprijatelja 


Komentara 0 
http://www.vesti-online.com/Vesti/Kolumne/42192/Kamen-u-ruci-neprijatelja#comment-info
  

veličina teksta:+ 
http://www.vesti-online.com/Vesti/Kolumne/42192/Kamen-u-ruci-neprijatelja - 
http://www.vesti-online.com/Vesti/Kolumne/42192/Kamen-u-ruci-neprijatelja 

Koje su posledice usvajanja Deklaracije o osudi zločina u Srebrenici?

Deklaracija o osudi zločina u Srebrenici usvojena je u Narodnoj skupštini 
Republike Srbije. Posle 10 nedelja političkih natezanja i nadgornjavanja pred 
poslanicima se našao tekst za koji nije sigurno ko ga je i kako sastavio i 
doneo kolegijumu predsednice parlamenta. Rasprava je trajala 13 časova. 

Skupštinska debata je na trenutke bila usijana i napeta, i gotovo neprekidno 
banalna. Konačno je usvojen jedan tekst koji osuđuje zločin, pozivajući se na 
pojedinačnu presudu Haškog suda u kojoj je osuđen genocid. U deklaraciji su 
spomenute žrtve zločina - Bošnjaci iz Srebrenice, imenom je prozvan i general 
Ratko Mladić. Nisu spomenute Republika Srpska i Vojska Republike Srpske. 
Konačno, izraženo je i očekivanje da će parlamenti drugih naroda ovom 
deklaracijom biti podstaknuti da osude zločine izvršene protiv srpskog naroda. 


Šta su predsednik Republike, njegova Vlada i skupštinska većina očekivali od 
deklaracije koju su predložili? Zvanično: želeli su da Srbija pokaže zrelost i 
suoči se sa zločinima iz prošlosti. Tvrdili su da je deklaracija kao obaveza 
nametnuta samom presudom Međunarodnog suda po tužbi Bosne i Hercegovine protiv 
Srbije za genocid. 

Konačno, tu je i činjenica da je novi talas deklaracija potekao iz Evropskog 
parlamenata koji je prošle godine usvojio jednu deklaraciju o Srebrenici. 
Logično je da sadašnja srpska Vlada, za koju EU nema alternativu, požuri da i 
sama učini nešto što je do sada učinila čak i Makedonija. Nezvanično: srpske 
vlasti su želele da se na taj način pripreme za lavinu koja ih svakako očekuje 
uoči petnaeste godišnjice zločina u Srebrenici. Nadale su se da će deklaracijom 
steći nekakav ugled u Evropi i svetu. Pouzdale su se da će takav čin biti dobro 
prihvaćen u Vašingtonu, Briselu i sedištima međunarodnih kreditnih ustanova.


Dan posle stigao novi kredit iz MMF-a 

Učinak vlasti u njenim javnim težnjama i potajnim nadanjima za sada je, kako 
izgleda, vrlo slab. Zrelost nisu pokazali ni predsednik ni premijer, a kamo li 
neko drugi. Predsednik je na donošenje deklaracije pozvao iz Banjaluke, na dan 
praznika Republike Srpske kojoj preti ukidanje i čija je Skupština odavno 
usvojila sličnu deklaraciju. 

Deklaracija je dogovarana izvan Narodne skupštine, tako da su čak i poslanici 
satelita Demokratske stranke, kakav je G17, javno protestovali protiv toga. 
Pozivom na teško nasleđe, nesporni genocid nad Srbima u Drugom svetskom ratu, 
zločine nad muslimanima u tom razdoblju, okolnosti proglašenja nezavisne Bosne 
i Hercegovine 1992. godine, zločine obeju strana koji su prethodili julu 1995. 
godine... autori deklaracije mogli su da stave događaje u ispravan istorijski 
kontekst. Međutim, ne samo da nije postignut dogovor, već je deklaracija prošla 
sa tesnom većinom od 127 glasova. 

Da su se njeni kritičari iz bošnjačke Liste za Sandžak uzdržali ili usprotivili 
sve je moglo da propadne. Bošnjački poslanici su, međutim, odabrali da održe 
srpskoj Skupštini lekciju iz nacionalizma. Političari koji se diče tradicijom 
Osmanskog carstva, koje je srpski narod zapamtio po svirepim progonima i 
proterivanjima, nabrojali su sve prave i uveličane i izmišljene zločine koje su 
Srbi i Crnogorci izvršili nad Turcima, muslimanima i Bošnjacima od 1912. godine 
do danas. 

Pri tom je član vladajuće koalicije, koji je 2003. bio izabran na listi DS-a, a 
hteo je da bude i pomoćnik ministra kod Koštunice, tvrdio da su četnici u 
Drugom svetskom ratu ubili više od 100.000 muslimana. Ovaj broj je, podsetimo, 
tri puta veći od procene Srbima vrlo nenaklonjenog hrvatskog istoričara 
Žerjavića. Ni spomena o mulimanskim zločinima, o njihovoj ulozi hrvatskog 
cvijeća u ustaškom režimu, o Handžar diviziji... 

Da ne govorimo o oslobađanju Nasera Orića, nedavnoj državnoj zaštiti Ejupa 
Ganića, o činjenici da Bošnjaci u Sarajevu skoro i da nisu suđeni za ratne 
zločine, a ako se čudo i dogodi njihove zločine tužilaštvo po pravilu drugačije 
kvalifikuje nego zločine za koje se sudi Srbima. Zar nije politički korektno da 
svako govori o zločinima izvršenim u ime naroda iz koga potiče? 

Kada je 1990. godine srpski poslanik zamerio hrvatskim vlastima što nisu 
dozvolile ulazak predsedniku SDS-a u Jasenovac, za govornicom je pogođen tašnom 
u glavu... Niko se od političara nije osvrnuo ni na nedavni oduševljeni i 
izrazito politički nastup Muamera Zukorlića, poglavara jedne od islamskih 
zajednica u Srbiji, na istu temu... 

Iz sveta su stigle različite reakcije. Brojni su pozdravi deklaracije, ali su 
česti novi zahtevi: hapšenje Mladića, usvajanje 11. jula za Dan sećanja... 
Deklaracija je osnažila podele u 

[sorabia] Srebrenitsa Massacre: Genocide of Muslims of Serbs?

2010-04-05 Прати разговор ANTIC.org-SNN


Srebrenitsa Massacre: Genocide of Muslims of Serbs? 


Front page http://english.pravda.ru/  / World 
http://english.pravda.ru/world/  / Europe 
http://english.pravda.ru/world/europe/ 



01.04.2010

http://english.pravda.ru/img/ar_gr.gifSource: Pravda.Ru 
http://english.pravda.ru/ 


 http://english.pravda.ru/world/europe/01-04-2010/112805-srebrenitsa-0 
Increase font 
size

 

 http://english.pravda.ru/world/europe/01-04-2010/112805-srebrenitsa-0 
Decrease font 
size

 

 javascript:printopen('/print/world/europe/112805-srebrenitsa-0'); print 
version

 



 


http://english.pravda.ru/img/0.gif

 


Serbian Skupshtina criticized massacre of Muslims by Bosnian Serbs in 
Srebrenitsa in 1995. 127 out of 173 members voted for the document. 

The events that took place in this Bosnian town are considered one of the most 
horrifying episodes of Bosnia and Herzegovina war. In the beginning of July, 
soldiers of the army of Bosnian Serbs broke into the city populated by Muslims 
and protected by the UN peacemaking forces. Nearly the entire male population 
of the town was eliminated. 

The Hague tribunal blames the ex-leader of Bosnian Serbs Radovan Karadzic for 
the crimes against the humanity and believes the massacre in Srebrenitsa to be 
one of the most significant episodes. 

Yet, the supporters of this position often ignore the affairs that preceded 
those tragic events. In 1992, by the beginning of the war, Serbs accounted for 
more than a quarter of the town population. Yet, Muslim troops occupied the 
town killing Serbs and forcing the rest of them flee. 

In 1993, military initiative changed hands. Bosnian Serbs won back the villages 
next to Srebrenitsa and surrounded the town. The town, populated by then 
primarily by Muslims, was taken under the UN shelter. Muslim troops took 
advantage of it and kept attacking Serbian positions. This made Serbian leaders 
Radovan Karadzic and Ratko Mladic make a decision to attack the town. 

In the West, the events in Srebrenitsa have been called the genocide of the 
Muslims for a long time. However, Serbia, remembering the event before the 
tragedy of 1995, did not think so. The local community demanded that the world 
aknowledges the crimes committed by Muslims against the Serbs. 

Pro-western President Boris Tadic who took office in 2004 came to Bosnia five 
years ago and criticized the actions of his compatriots. Muslim leaders of 
Bosnia and Herzegovina took advantage of the situation and demanded that Serbia 
compensates them for the genocide in Srebrenitsa. In 2007 the Hague tribunal 
accepted the fact but denied compensation. 

At the same time, Serbia did not accept any official document assessing those 
events. President Tadic spent several years trying to talk Skupshtina members 
into accepting a resolution criticizing genocide of Muslims in Srebrenitsa. A 
few days ago, the resolution was drafted. Yet, there was no unanimous vote, and 
the parliament was turmoiled. 

The draft resolution was introduced by Tadic’s supporters from the coalition 
“For a European Serbia” who represented the majority. The document did mention 
genocide. The authors indicated that the EU has been trying to get this 
condemnation for a long time. It is one of the stipulations if Serbia wants to 
join the EU and make peace with its Balkan neighbors

The partners of pro-presidential forces from the Socialist party once chaired 
by Slobodan Milosevic, who died in the Hague prison, were ready to support the 
document. The only significant condition was that the document could not 
contain the word “genocide.”They justified it with the fact that the biggest 
losses in the wars accompanying the collapse of Yugoslavia were incurred by the 
Serbs. 

The leaders of pro-western Liberal-Democratic party, on the contrary, called 
for even sterner wording to brand the crimes, end with the shameful past and 
satisfy the demands of the EU. 

Nationalistic forces refused to vote for the resolution. Serbian radical party 
believes that all facts concerning Srebrenitsa were still not revealed. The 
party representatives believe that the international community has to recognize 
genocide of Serbs, Jews and gypsies committed during World War II by the Nazi 
accomplices, Croats and Muslims. 

As a result, there was a compromise. Parliamentarians acknowledged the crimes 
committed by their compatriots against Muslims. Yet, there was no mentioning of 
“genocide” in the document. Additionally, Skupshtina called the world community 
to acknowledge the crimes committed by Muslims and others against Serbs. 

Now it is up to the world community. As of now, the Hague Tribunal has not 
criticized any high ranking Muslim, Croat or Kosovo Albanian who gave orders to 
wipe out the Serbs. Before, the judges could say that Serbia does not 
officially recognize its crimes. Now this excuse is absolutely ungrounded. 

Vadim Trukhachev 
Pravda.Ru 

 


[sorabia] Diana veća od Šindlera

2010-04-05 Прати разговор ANTIC.org-SNN
Diana veća od Šindlera


Marko PRELEVIĆ, 04.04.2010 20:59:14

Ocena:  
http://www.novosti.rs/code/navigate.php?Id=10status=jednavest=175392title_add=Diana%20ve%C4%87a%20od%20%C5%A0indlerakword_add=logor%2C%20drugi%20svetski%20rat#vote
 

 
http://www.novosti.rs/code/navigate.php?Id=10status=jednavest=175392title_add=Diana%20ve%C4%87a%20od%20%C5%A0indlerakword_add=logor%2C%20drugi%20svetski%20rat#vote
 4.69 (Glasova: 95)

 
http://www.novosti.rs/code/navigate.php?Id=10status=jednavest=175392title_add=Diana%20ve%C4%87a%20od%20%C5%A0indlerakword_add=logor%2C%20drugi%20svetski%20rat#vote
  http://www.novosti.rs/images/basic/vote_on.gif

Komentara:  http://www.novosti.rs/code/navigate.php?Id=19idobj=175392#list 
23 http://www.novosti.rs/images/basic/comment_on.gif

 

Diana sa mužem, ćerkom i unukom 

 ZA ime Oskara Šindlera, nemačkog industrijalca koji je od smrti sačuvao 1.200 
Jevreja tokom Drugog svetskog rata, čuo je ceo svet. I Irena Sendler, 
spasiteljka 2.500 jevrejskih mališana iz varšavskog geta, dve godine zaredom 
bila je nominovana za Nobelovu nagradu za mir.Ali, za Dianu Budisavljević, 
rođenu Austrijanku koja je iz krvavih ustaških logora tokom NDH izbavila oko 
12.000 bespomoćne dece - uglavnom srpske, sa Korduna, Kozare, iz hrvatskih i 
bosanskih sela - ne zna gotovo niko. Znaju istoričari, neki preživeli logoraši 
i njeni retki potomci.Jedan od njih, pisac Leonardo Rašica, praunuk Diane 
Budisavljević, javio se ovih dana „Novostima“ iz Brazila, u želji da se o 
Dijani, njenom radu i deci koju je spasla sazna što više ljudi, dok prašina 
zaborava potpuno ne zatrpa i njeno herojsko delo, ali i zločin protiv koga je 
ustala.


Činjenice


ISTORIJA za Dijanu kaže ovo: Dijana Budisavljević (rođena Obekser), udata za 
Srbina Julija Budisavljevića, profesora Medicinskog fakulteta u Zagrebu, 
organizovala je veliku akciju spasavanja oko 12.000 dece iz ustaških logora 
smrti.Ta činjenica se navodi u mnogim publikacijama koje su se bavile 
stradanjem dece u NDH. Kod srpskih istoričara, o Diani čitamo u radu Milana 
Koljanina, kod Milana Bulajića, ali i Dragoja Lukića, koji je uz pomoć ostataka 
njene kartoteke uspeo da sastavi dosad najkompletniji spisak ubijene i zatočene 
dece u NDH.U zvaničnim publikacijama, kao i na sajtu Spomen-područja 
„Jasenovac“, ime Dijane Budisavljević nalazi se pod odrednicom „Spasavanje 
dece“.- Akcija koju je organizovala Dijana Budisavljević, bila je po svom 
obimu, broju učesnika i broju spasene dece (više od 10.000) jedna od 
najsloženijih i bez sumnje najhumanija akcija takve vrste tokom rata, kako na 
području NDH, tako i u čitavoj okupiranoj Evropi - stoji na sajtu.U Hrvatskoj, 
o Dijani je pisala prof. Mirjana Ajduković sa Filozofskog fakulteta (pominje je 
kao „utemeljivača socijalnog rada u Hrvatskoj“), pa istoričar i teolog Josip 
Kolanović.

 

Dnevnik

BAŠ dok je Kolanović bio na čelu Hrvatskog državnog arhiva, ova institucija 
objavila je, 2003. godine, „Dnevnik Diane Budisavljević“, potresno svedočanstvo 
o spasavanju dece potkrepljeno dokumentima i fotografijama, spiskovima mališana 
i fotokopijama dela kartoteke od 12.000 dece koju je Dijana uredno vodila, ne 
bi li mališanima sačuvala identitet. Iz zaborava je „Dnevnik“ - dragoceni 
istorijski dokument - izronio gotovo šest decenija posle oslobođenja i to 
zahvaljujući Dianinoj unuci, Silviji Sabo.Uprkos svemu tome, Dianin herojski 
čin široj javnosti gotovo je nepoznat. Za nju nikada nije čuo ni najveći broj 
dece, danas odraslih ljudi, koji su preživeli ustaške logore. Diana 
Budisavljević nije slavljena kao heroj, nijedna ulica, škola ni u Hrvatskoj, ni 
u Bosni ne nose njeno ime. Ne pominje se ni u jednom udžbeniku istorije. O njoj 
nije napisana nijedna knjiga niti snimljen film, ima je tek u retkim novinskim 
tekstovima...- Razloga za to ima više - objašnjava Milan Koljanin, iz Instituta 
za savremenu istoriju. - Posle rata, insistiralo se da je KPJ sve organizovala, 
da je stajala iza svega. U tu se „šemu“ nije uklapala nezavisna akcija Diane, 
koja nije bila član partije. Uz to, ona je bila buržujka, Austrijanka, 
pripadala je zagrebačkoj društvenoj eliti, sarađivala i sa Nemcima da bi 
spasavala decu. Sumnjiv je bio i njen muž: kako je, kao Srbin mogao da preživi 
u Zagrebu? Takva je, nažalost, bila logika zbog koje se o Diani sada vrlo malo 
zna.Ni Dianin „Dnevnik“ objavljen pre šest godina, koji je vođen na nemačkom, 
od 23. oktobra 1941. do 13. avgusta 1945. i koji predstavlja neprocenjiv 
istorijski izvor, nije priču o ovoj izuzetnoj ženi proširio dalje od uskih 
stručnih krugova. Ne samo zbog toga što teme Drugog svetskog rata više nisu 
više u žiži interesovanja, već i zato što je štampan u samo 700 primeraka. 
Tako, recimo, u Beogradu postoji - samo jedna kopija.

 

Akcija 

A Dianin dnevnik govori sve. Tu čitamo kako je odlazila, sama ili sa 
saradnicima (među kojima su bili profesor Kamilo Bresler, tada zaposlen u 
Ministarstvu socijalnog staranja NDH, sestra Crvenog krsta Dragica 

[sorabia] George Kenney interviews ex-CIA man re Yugoslavia

2010-04-05 Прати разговор ANTIC.org-SNN
  

I haven't had a chance to listen to this yet (link at bottom) but it looks very 
interesting:

 

The recent history of the Balkans is a curious thing. The overwhelming majority 
of news accounts and books and scholarly papers -- not to mention the 
unofficial tilt of the ICTY, the International Criminal Tribunal for the Former 
Yugoslavia, located in the Hague -- follow a sparklingly clear narrative: the 
Serbs, under Slobodan Milosevic (the Butcher of the Balkans), tried to create 
a Greater Serbia. Although they failed, in the process Serbia launched wars 
of aggression against Slovenia, Croatia, Bosnia, and Kosovo. Moreover, in 
Bosnia the Serbs committed Genocide. UN intervention failed to resolve the 
conflict but NATO cleaned things up. NATO's 1999 bombing of Belgrade helped. 
Over a decade later some loose ends remain in Bosnia and Kosovo, and perhaps 
elsewhere, but the fire has been extinguished.

 

There is, however, a different view of things. One that I came to through my 
travels inside Bosnia during the war. One that many senior officials in the 
U.S. government, and other governments, shared, both at the time and up through 
the present. This alternative narrative, however, has never gained much 
traction -- most outside observers might therefore easily assume, incorrectly, 
that it has no respectability whatsoever...

 

Not to set the record straight (that would be impossible), but to give 
listeners a sense of how things might otherwise appear, I talk with Dr. Steven 
E. Meyer. Steven was with the CIA for many years and in the 1990s he was the 
Deputy Director of the Interagency Balkan Task Force. He's now a professor at 
the National Defense University. And I hasten to add: Steven is not by any 
means the only one from CIA to have this perspective. At some point, perhaps 
this year or next, I hope to interview David Kanin, a friendly acquaintance, 
who during the war years was the top fellow for the Balkans at the CIA, who 
later went on to more senior positions and who's very recently retired. If that 
happens, you'll see that David tells pretty much the same story about Balkan 
complexities...

 

I hope you enjoy this one. 

 

As always, please feel free to forward the link.

 

Best,

 

g.

 

 

http://www.electricpolitics.com/podcast/2010/04/bosnia_redux.html 
http://ethreemail.com/e3ds/mail_link.php?u=http%3A%2F%2Fwww.electricpolitics.com%2Fpodcast%2F2010%2F04%2Fbosnia_redux.htmli=0d=7Z81U6Y0-W397-4987-YWXX-YZ1W7YW11W9Ve=...@tjfenton.plus.com
 





[Non-text portions of this message have been removed]



[sorabia] Vest koju je RTS danas drzala samo par sati na svojoj stranici

2010-04-05 Прати разговор Boba
Sad je vise nema. Valjda je interesantnije sto je Dalaj-lama posetio Sloveniju, 
sta li je? boba
==

http://www.rts.rs/page/stories/ci/story/701/Мерила+времена/610641/Морални+захтев+пред+Хрватском.html
 
Морални захтев пред Хрватском
Бивши канадски амбасадор у Београду Џејмс Бисет сматра да би Хрватска, пре 
уласка у ЕУ, морала јавно да се извини за своју улогу у Другом светском рату.
Хрватска би, пре уласка у Европску унију, осим формалних услова, морала да 
испуни још један морални захтев - да се у потпуности и јавно извини за своју 
улогу у Другом светском рату, оценио је бивши канадски амбасадор у Београду 
Џејмс Бисет.


Логор у Јасеновцу
Бисет је у ауторском тексту, за бостонски лист Кришчен сајенс монитор, 
констатовао да је Хрватска испунила већину формалних захтева за улазак у ЕУ и 
да њен пријем подржавају Немачка, као традиционални савезник, и САД, који 
охрабрује ширење Уније на југоисток.
Ипак, постоји још један - морални захтев - који Хрватска, због себе, треба да 
испуни пре него што буде примљена, истиче Бисет.
Хрватска треба да без ограда и јавно призна своју улогу у Другом светском рату, 
као лојалног савезника у остварењу циљева нациста, и своје ревносно учешће у 
геноциду над Србима, Јеврејима и Ромима, оценио је бивши канадски амбасадор у 
Београду.
Раштркана, неодређена и млитава порицања, под маском извињења, која је 
Хрватска користила да би поправила свој имиџ последњих година, не рачунају се. 
Та земља треба да се ухвати у коштац са својом геноцидном улогом на исти начин 
на који је то Немачка учинила са својом нацистичком прошлошћу, истакао је 
Бисет.
Хрватска на потезу
Подсећајући да је Скупштина Србије управо усвојила декларацију о Сребреници, 
Бисет наглашава да је време да Хрватска учини исто.
Хрватска има довољно разлога да се извињава за злочине које је починила током 
сукоба на Балкану деведесетих година, али може да почне са извињењем за масовне 
злочине из Другог светског рата, нагласио је аутор чланка.
Бисет констатује да се после Другог светског рата у бившој Југославији, под 
слоганом Братство-јединство, настојала закопати прошлост.
За разлику од Немаца, који су прихватили моралну обавезу да признају своје 
злочине почињене под нацистичким режимом, грађани хрватске државе у Титовој 
Југославији нису осећали такву обавезу. Зато жртве и преживели чланови њихових 
породица још чекају правду, указао је бивши канадски амбасадор.
Хрватска мора да се очисти од своје мрачне прошлости. Све док Хрватска не 
научи да говори истину о својој историји, за њу не би требало да буде места у 
ЕУ, истакао је бивши канадски амбасадор у Београду Џејмс Бисет.

Instant message from any web browser! Try the new Yahoo! Canada Messenger for 
the Web BETA


  __
Looking for the perfect gift? Give the gift of Flickr! 

http://www.flickr.com/gift/

[Non-text portions of this message have been removed]



[sorabia] Re: [sn-vesti 73021] Vest koju je RTS danas drzala samo par sati na svojoj stranici

2010-04-05 Прати разговор angelina markovic
HV - VV

Draga Bobo,

Tu je, nije na naslovnoj strani, ali je stavljena u rubriku Merila 
vremena. Istina, to nije udarna rubrika, ali se azurira tek jednom 
nedeljno, nekada i redje, tako da ce dugo biti prva vest u rubrici.

Kakva je uredjivacka politika RTSa, dobro je da su je preneli. Verujem, 
najvise stoga sto je g. Biset bio ambasador u Jugoslaviji / Srbiji.

Pustili su cak i prilican broj komentara za ovako kratko vreme, od 4. 
aprila, bice ih jos...

Svako dobro,
angelina


Boba wrote:
Sad je vise nema. Valjda je interesantnije sto je Dalaj-lama posetio 
Sloveniju, sta li je? boba
==
 
http://www.rts.rs/page/stories/ci/story/701/Мерила+времена/610641/Морални+захтев+пред+Хрватском.html
 
http://www.rts.rs/page/stories/ci/story/701/%D0%9C%D0%B5%D1%80%D0%B8%D0%BB%D0%B0+%D0%B2%D1%80%D0%B5%D0%BC%D0%B5%D0%BD%D0%B0/610641/%D0%9C%D0%BE%D1%80%D0%B0%D0%BB%D0%BD%D0%B8+%D0%B7%D0%B0%D1%85%D1%82%D0%B5%D0%B2+%D0%BF%D1%80%D0%B5%D0%B4+%D0%A5%D1%80%D0%B2%D0%B0%D1%82%D1%81%D0%BA%D0%BE%D0%BC.html
 


  Морални захтев пред Хрватском

Бивши канадски амбасадор у Београду Џејмс Бисет сматра да би Хрватска, 
пре уласка у ЕУ, морала јавно да се извини за своју улогу у Другом 
светском рату.

Хрватска би, пре уласка у Европску унију, осим формалних услова, морала 
да испуни још један морални захтев - да се у потпуности и јавно извини 
за своју улогу у Другом светском рату, оценио је бивши канадски 
амбасадор у Београду Џејмс Бисет.

 
Логор у Јасеновцу

Бисет је у ауторском тексту, за бостонски лист /Кришчен сајенс монитор/, 
констатовао да је Хрватска испунила већину формалних захтева за улазак у 
ЕУ и да њен пријем подржавају Немачка, као традиционални савезник, и 
САД, који охрабрује ширење Уније на југоисток.

Ипак, постоји још један - морални захтев - који Хрватска, због себе, 
треба да испуни пре него што буде примљена, истиче Бисет.

Хрватска треба да без ограда и јавно призна своју улогу у Другом 
светском рату, као лојалног савезника у остварењу циљева нациста, и 
своје ревносно учешће у геноциду над Србима, Јеврејима и Ромима, оценио 
је бивши канадски амбасадор у Београду.

Раштркана, неодређена и млитава порицања, под маском извињења, која је 
Хрватска користила да би поправила свој имиџ последњих година, не 
рачунају се. Та земља треба да се ухвати у коштац са својом геноцидном 
улогом на исти начин на који је то Немачка учинила са својом нацистичком 
прошлошћу, истакао је Бисет.

*Хрватска на потезу*

Подсећајући да је Скупштина Србије управо усвојила декларацију о 
Сребреници, Бисет наглашава да је време да Хрватска учини исто.

Хрватска има довољно разлога да се извињава за злочине које је починила 
током сукоба на Балкану деведесетих година, али може да почне са 
извињењем за масовне злочине из Другог светског рата, нагласио је аутор 
чланка.

Бисет констатује да се после Другог светског рата у бившој Југославији, 
под слоганом Братство-јединство, настојала закопати прошлост.

За разлику од Немаца, који су прихватили моралну обавезу да признају 
своје злочине почињене под нацистичким режимом, грађани хрватске државе 
у Титовој Југославији нису осећали такву обавезу. Зато жртве и преживели 
чланови њихових породица још чекају правду, указао је бивши канадски 
амбасадор.

Хрватска мора да се очисти од своје мрачне прошлости. Све док Хрватска 
не научи да говори истину о својој историји, за њу не би требало да буде 
места у ЕУ, истакао је бивши канадски амбасадор у Београду Џејмс Бисет.



Instant message from any web browser! Try the new *Yahoo! Canada 
Messenger for the Web BETA* 
http://ca.messenger.yahoo.com/webmessengerpromo.php


Be smarter than spam. See how smart SpamGuard is at giving junk email 
the boot with the *All-new Yahoo! Mail * 
http://ca.promos.yahoo.com/newmail/overview2/


[sorabia] Re: [sn-vesti 73022] Re: Vest koju je RTS danas drzala samo par sati na svojoj stranici

2010-04-05 Прати разговор Boba
Hvala Angelina,

Milim ipak da su se Hrvati najvise uznemirili zbog ovog teksta iako je samo 
preprican.  Ovaj clanak ima najvise komentara na Jutarnji List . Vidi:

http://www.jutarnji.hr/kanadski-veleposlanik--hrvatska-se-mora-ispricati-za-zlocine-u-2--svj--ratu/690474/

 Prevod celog clanka je na :
http://serbianna.com/srpski/?p=249
original:
http://www.csmonitor.com/Commentary/Opinion/2010/0402/Croatia-should-apologize-for-World-War-II-genocide-before-joining-the-EU

Boba  






From: angelina markovic angelina.marko...@gmail.com
To: sn-ve...@ml.asahi-net.or.jp; sorabia sorabia@yahoogroups.com
Sent: Mon, April 5, 2010 7:42:13 PM
Subject: [sn-vesti 73022] Re: Vest koju je RTS danas drzala samo par sati na 
svojoj stranici

HV - VV

Draga Bobo,

Tu je, nije na naslovnoj strani, ali je stavljena u rubriku Merila vremena. 
Istina, to nije udarna rubrika, ali se azurira tek jednom nedeljno, nekada i 
redje, tako da ce dugo biti prva vest u rubrici.

Kakva je uredjivacka politika RTSa, dobro je da su je preneli. Verujem, najvise 
stoga sto je g. Biset bio ambasador u Jugoslaviji / Srbiji.

Pustili su cak i prilican broj komentara za ovako kratko vreme, od 4. aprila, 
bice ih jos...

Svako dobro,
angelina


Boba wrote:
Sad je vise nema. Valjda je interesantnije sto je Dalaj-lama posetio Sloveniju, 
sta li je? boba
==

http://www.rts.rs/page/stories/ci/story/701/Мерила+времена/610641/Морални+захтев+пред+Хрватском.html
 
http://www.rts.rs/page/stories/ci/story/701/%D0%9C%D0%B5%D1%80%D0%B8%D0%BB%D0%B0+%D0%B2%D1%80%D0%B5%D0%BC%D0%B5%D0%BD%D0%B0/610641/%D0%9C%D0%BE%D1%80%D0%B0%D0%BB%D0%BD%D0%B8+%D0%B7%D0%B0%D1%85%D1%82%D0%B5%D0%B2+%D0%BF%D1%80%D0%B5%D0%B4+%D0%A5%D1%80%D0%B2%D0%B0%D1%82%D1%81%D0%BA%D0%BE%D0%BC.html



Морални захтев пред Хрватском

Бивши канадски амбасадор у Београду Џејмс Бисет сматра да би Хрватска, пре 
уласка у ЕУ, морала јавно да се извини за своју улогу у Другом светском рату.

Хрватска би, пре уласка у Европску унију, осим формалних услова, морала да 
испуни још један морални захтев - да се у потпуности и јавно извини за своју 
улогу у Другом светском рату, оценио је бивши канадски амбасадор у Београду 
Џејмс Бисет.


Логор у Јасеновцу

Бисет је у ауторском тексту, за бостонски лист /Кришчен сајенс монитор/, 
констатовао да је Хрватска испунила већину формалних захтева за улазак у ЕУ и 
да њен пријем подржавају Немачка, као традиционални савезник, и САД, који 
охрабрује ширење Уније на југоисток.

Ипак, постоји још један - морални захтев - који Хрватска, због себе, треба да 
испуни пре него што буде примљена, истиче Бисет.

Хрватска треба да без ограда и јавно призна своју улогу у Другом светском рату, 
као лојалног савезника у остварењу циљева нациста, и своје ревносно учешће у 
геноциду над Србима, Јеврејима и Ромима, оценио је бивши канадски амбасадор у 
Београду.

Раштркана, неодређена и млитава порицања, под маском извињења, која је 
Хрватска користила да би поправила свој имиџ последњих година, не рачунају се. 
Та земља треба да се ухвати у коштац са својом геноцидном улогом на исти начин 
на који је то Немачка учинила са својом нацистичком прошлошћу, истакао је 
Бисет.

*Хрватска на потезу*

Подсећајући да је Скупштина Србије управо усвојила декларацију о Сребреници, 
Бисет наглашава да је време да Хрватска учини исто.

Хрватска има довољно разлога да се извињава за злочине које је починила током 
сукоба на Балкану деведесетих година, али може да почне са извињењем за масовне 
злочине из Другог светског рата, нагласио је аутор чланка.

Бисет констатује да се после Другог светског рата у бившој Југославији, под 
слоганом Братство-јединство, настојала закопати прошлост.

За разлику од Немаца, који су прихватили моралну обавезу да признају своје 
злочине почињене под нацистичким режимом, грађани хрватске државе у Титовој 
Југославији нису осећали такву обавезу. Зато жртве и преживели чланови њихових 
породица још чекају правду, указао је бивши канадски амбасадор.

Хрватска мора да се очисти од своје мрачне прошлости. Све док Хрватска не 
научи да говори истину о својој историји, за њу не би требало да буде места у 
ЕУ, истакао је бивши канадски амбасадор у Београду Џејмс Бисет.



Instant message from any web browser! Try the new *Yahoo! Canada Messenger for 
the Web BETA* http://ca.messenger.yahoo.com/webmessengerpromo.php


Be smarter than spam. See how smart SpamGuard is at giving junk email the boot 
with the *All-new Yahoo! Mail * http://ca.promos.yahoo.com/newmail/overview2/



  __
Yahoo! Canada Toolbar: Search from anywhere on the web, and bookmark your 
favourite sites. Download it now
http://ca.toolbar.yahoo.com.

[Non-text portions of this message have been removed]



[sorabia] Poklonićemo višak vakcine

2010-04-05 Прати разговор ANTIC.org-SNN

Poklonićemo višak vakcine 


B. RADIVOJEVIĆ, 05.04.2010 21:00:38

Ocena:  
http://www.novosti.rs/code/navigate.php?Id=4status=jednavest=175497title_add=Pokloni%C4%87emo%20vi%C5%A1ak%20vakcine%20kword_add=tomica%20milosavljevic#vote
 

 
http://www.novosti.rs/code/navigate.php?Id=4status=jednavest=175497title_add=Pokloni%C4%87emo%20vi%C5%A1ak%20vakcine%20kword_add=tomica%20milosavljevic#vote
 1.00 (Glasova: 13)

 
http://www.novosti.rs/code/navigate.php?Id=4status=jednavest=175497title_add=Pokloni%C4%87emo%20vi%C5%A1ak%20vakcine%20kword_add=tomica%20milosavljevic#vote
  http://www.novosti.rs/images/basic/vote_on.gif

Komentara: 1  http://www.novosti.rs/code/navigate.php?Id=19idobj=175497#list 
http://www.novosti.rs/images/basic/comment_on.gif

 

VAKCINE protiv novog gripa sigurno neće biti bačene. Jedna od mogućnosti je da 
višak poklonimo nekom siromašnijem od nas. Pošto takvog u Evropi nema, 
potražićemo ga u Africi, i na drugim kontinentima. O tome će odlučiti Vlada 
Srbije, jer nijednu odluku do sada nisam doneo sam političkim rezanjem - 
otkriva u razgovoru za „Novosti“ profesor dr Tomica Milosavljević, ministar 
zdravlja.
Prvi čovek našeg zdravstva upozrova „da vakcinacija zvanično još traje“ iako je 
na terenu praktično zamrla: od 850.000 uvezenih doza plaćenih po 799 dinara, 
utrošeno je 154.000. Vakcinisano je svega 2,5 odsto populacije, ali to je pet 
puta veći obuhvat nego u zemljama u okruženju. Epidemiolozi traže da u rezervi 
imamo 300.000 doza.
* Kada će biti odjavljena epidemija novog gripa u Srbiji?
- Stav epidemiologa je da takvu odluku još ne treba donositi.
* Preispituje se rad SZO zbog optužbi da je pod pritiskom farmaceutske 
industrije proglasila pandemiju. Da li i vi planirate da podnesete bilans 
dobrih i loših procena?
- Kompletan epidemiološki izveštaj imaćemo do juna. Kao ministar, Vladi sam već 
podneo izveštaj. On je razmatran i prihvaćen. Odbrana od gripa je veliki posao, 
koji je nedovoljno vrednovan u javnosti.
* Da li ste sumirali troškove, koliko nas je koštala epidemija?
- Mnogo, ali mi nemamo takav informacioni sistem da možemo precizno da pratimo 
svaki dinar. Imaćemo procenu troškova do polovine godine.
* Operacije na srcu, koje trenutno čeka 3.439 pacijenata, mnogo su veći problem 
od epidemije novog gripa.
- Nedopustivo je da toliko ljudi čeka kardiohiruršku intervenciju. Taj problem 
moramo da rešimo u naredne tri godine. Usvojili smo nacionalni program za 
prevenciju i lečenje bolesti srca i krvnih sudova, i u tom planu je nešto na 
čemu već radimo - opremanje, briga za kadrove i proširivanje kapaciteta. 
Operacija pod jednakim uslovima mora da bude dostupna svim pacijentima, što 
sada, bojim se, nije uvek tako.
* U kardiohirurškim centrima kažu da im nedostaje oprema, prvenstveno 
respiratori i monitori?
- Iako kardiohirurzi kukaju, problem sa aparatima pojedinačno ne postoji. Ako 
je nešto zakasnilo i nedostaje, to je onda zajednička odgovornost, ali pre 
svega njihova. Ako budu napisali šta im treba, onda će to i dobiti.
* Nameće se i problem nedostatka kadra?
- Imamo 46 kardiohirurga. U ovoj godini još 16 završava supspecijalizaciju. To 
je dobar kapacitet. Njihova argumentacija da ne mogu svi da operišu ne stoji 
baš na zdravim nogama. To znači da nedovoljno radimo da operišu svi.
* Šta će biti sa „Dedinjem dva“, čiju izgradnju ste najavili još pre četiri-pet 
godina?
- Svođenje problema kardiohirurgije na proširenje kapaciteta jedne ustanove je 
zamena teze. Nije „Dedinje dva“ najveći problem. Građevinski je bilo nemoguće 
širiti kapacitet „Dedinja“. Zgrada je dozidana devedestih bez ikakvih dozvola, 
i to prvo mora građevinski precizno da se reguliše, a onda dolazi u obzir neko 
povećanje kapaciteta. Ali, ne tako lagodno, lako i brzo kao što izgleda 

na prvi pogled. Istovremeno radimo i u Nišu, Kragujevcu, i na beogradskom 
kapacitetu. Povećali smo značajno kapacitete Dečje klinike u Tiršovoj, u 
Institutu za majku i dete...
* Profesor dr Boško Đukanović, direktor „Dedinja“, izjavio je da 10 godina 
upozorava da će doći do epidemije srčanih oboljenja, ali da Ministarstvo 
zdravlja nije reagovalo na pravi način.
- Problem kardiologije i kardiohirurgije od 2002. godine rešava se ubrzano, 
brže nego ikad ranije. Pre toga za 11 godina otvorene su samo dve nove 
angio-sale, a onda je za dve godine kupljeno 11 sala, pa onda još četiri. 
Otvoreno je 15 novih centara za ugradnju stentova. Ako smo sa najmanje novca po 
stanovniku za zdravstvo uspeli da uložimo šest milijardi dinara u kardiologiju 
i kardiohirurgiju, i da smanjimo smrtnost od bolesti srca i krvnih sudova za 
13,6 odsto, da prepolovimo smrtnost u koronarnim jedinicama, neodgovorno je 
reći neko upozorava, a neko ne sluša. Nema razloga ni za pesimizam ni za žuč, 
ni za tvrde crno bele ocene, nego hajde da radimo svako svoj posao i da 
iskoristimo sve što imamo, pa i privatne kapacitete.
* Ali, struka se buni i protiv upućivanja na operacije u privatni 
kliničko-bolnički centar u Beogradu, i u 

[sorabia] Godišnjica bombardovanja Beograd a

2010-04-05 Прати разговор ANTIC.org-SNN
Godišnjica bombardovanja Beograda 

Komentara 2 
veličina teksta:+-

U Srbiji se danas obeležava Dan sećanja na žrtve nemačke agresije na Kraljevinu 
Jugoslaviju koja je počela 6. aprila 1941. godina intenzivnim bombardovanjem i 
masovnim razaranjem Beograda.

  
Napad armade Hitlerovog Trećeg Rajha počeo je bez objave rata, uprkos tome 
što je vlada nekoliko dana ranije Beograd proglasila otvorenim (nebranjenim) 
gradom. 

Prve bombe pale su na Beograd tog nedeljnog jutra, 6. aprila 1941. godine, u 
6.30 sati, dok je ogromna većina stanovnika srpske prestonice još spavala. 

Nemački bombarderi su istog dana u četiri navrata razornim i zapaljivim bombama 
zasuli grad, a oko 16 časova iz pravca Rumunije doletelo je tridesetak 
zloglasnih bombardera štuka iz kojih se pucalo po kolonama izbeglica, dok su 
panično napuštale razoreni grad. 

Avioni su poletali sa aerodroma iz Beča, Graca i Arada, a Beograd su 6. i 7. 
aprila tepihom bombi zasula 484 aviona Luftvafe. 

Tadašnja prestonica Kraljevine Jugoslavije ponovo je napadnuta 11. i 12. 
aprila, napadi su trajali i noću, a na nju je izručeno 440 tona smrtnog tovara. 
  
Tačan broj žrtava nikada nije precizno utvrđen. Na spisku stradalih u srpskoj 
prestonici, koja je tada imala 370.000 stanovnika, vodi se 2.274 poginulih, ali 
se procenjuje da je stradalo oko 4.000 građana. 

Grad je pretrpeo neprocenjivu materijalnu štetu - potpuno je razoreno 714, a 
teže oštećeno 1.888 zgrada, dok je delimično oštećeno 6.829, među njima i 
zgrada Starog dvora, čija je kupola srušena. 

Gađane su gusto naseljene četvrti, bolnice, Učiteljski dom, Kalinića pijaca, 
Železnicka stanica, Glavna pošta, zemunski aerodrom. 

U porti Vaznesenjske crkve, prvog dana agresije, pobijeno je i ranjeno nekoliko 
stotina civila, a više stotina građana je stradalo kada je direktno pogođeno 
gradsko sklonište u Karađorđevom parku. 

Potpuno je uništeno zdanje Narodne biblioteke Srbije na Kosančićevom vencu, 
podignuto 1832. godine. Bila je to jedina nacionalna biblioteka koja je namerno 
napadnuta i uništena tokom Drugog svetskog rata, a u požaru, izazvanom 
zapaljivim bombama, nestao je ceo fond od oko 350.000 knjiga, uključujući i 
srednjovekovne spise neprocenjive vrednosti. 

Biblioteka je imala i zbirke turskih rukopisa, više od 200 starih štampanih 
knjiga od 15. do 17. veka, starih karata, gravira, umetničkih slika i novina, 
kao i sve knjige štampane u Srbiji i susednim zemljama od 1832. godine. 
  
Sudbina Kraljevine Jugoslavije bila je odlučena pučem i demonstracijama 27. 
marta 1941. godine u Beogradu protiv Trojnog pakta koji je dva dana ranije 
sklopila tadašnja vlada Cveković - Maček. 

To je razjarilo nacistickog vođu Adolfa Hitlera, jer je poremetilo nemačke 
planove na Sovjetski Savez, pa je istog dana na osnovu njegove naredbe u 
operativnom štabu Nemačke armije doneta odluka (Direktiva 25) da se, pored 
Grcke, i Kraljevina Jugoslavija uništi kao država. 

Komanda nemačke četvrte vazdusne flote razradila je plan napada pod nazivom 
Kaznena odmazda, kojim je predviđeno i bombardovanje Beograda, a operacijom 
je komandovao general pukovnik Aleksandar Ler. 

Na aerodromima u susednim zemljama koncentrisano je 2.236 aviona različitih 
tipova, među kojima 885 lovaca i 1062 bombardera. 

Prestonicu Kraljevine Jugoslavije branile su PVO vazdušne zone Beograd i elitni 
šesti lovački puk naoružan najsavremenijim lovačkim avionima mesersmit 
Me-109E i, ponosom jugoslovenske vazduhoplovne industrije, nazalost 
malobrojnim, lovcima IK-3.
Braneči nebo Beograda, poginulo je 11 pilota šestog lovackog puka kojima se 
grad odužio sa velikim zakasnjenjem, tek 1997. godine otkrivanjem spomenika na 
Zemunskom keju kod hotela Jugoslavija. 
  
I Kraljevo je napadnuto 6. aprila, a u napadu na Niš 8. aprila poginulo oko 600 
ljudi. 
  
Do 17. aprila 1941. godine, kada je kapitulirala vojska Kraljevine Jugoslavije 
bombardovani su i Leskovac, Kragujevac, Novi Sad, kao i više gradova u delovima 
bivše Kraljevine u kojima su, uglavnom, gađani strateški objekti, uništavani 
infrastruktura i aerodromi. 

Pobeda sila osovine bila je brza i Jugoslavija je kapitulirala za samo 11 dana 
uprkos nastojanjima kraljevske vojske da zaštiti granice zemlje, a kralj i 
vlada su tri dana ranije napustili zemlju. 

U skladu s generalnim planom Trećeg Rajha o njenom uništenju i Hitlerovoj 
direktivi od 12. aprila, Jugoslavija je raskomadana i podeljena između Nemačke, 
Mađarske i Bugarske s tim što su Srbiju okupirale Hitlerove snage. 

Hrvatska sa ustaškim liderom Antom Pavelićem na čelu, uz podršku Musolinijeve 
Italije, proglasila je sedam dana pre nego što je okončana invazija, tzv. 
Nezavisnu državu Hrvatsku, kojoj su pripojene BiH i Srem. 

Ova nacistička tvorevina priključila se u Drugom svetskom ratu Silama osovine i 
stvorila sistem logora smrti u kojima je likvidirano više od 600.000 
pravoslavnih Srba 80.000 Roma i 48.000 Jevreja. 

Crnoj Gori je obećano ponovno uspostavljanje dinastije Petrović, a u 

Re: [sorabia] Vlajki: Srbi priznali genocid!

2010-04-05 Прати разговор boba dojcin
Ziv vam ja, ima li neko tekste te deklaracije?

Hvala unapred

BV





From: ANTIC.org-SNN man...@rogers.com
To: postojb...@yahoogroups.com; Siem-News n...@siem.net; SIM 
s...@antic.org; sorabia@yahoogroups.com; 
srpskainformativnamr...@yahoogroups.com; srpski nomadi 
srpski_nom...@yahoogroups.com; srpski_rodolj...@yahoogroups.com; 
srpski_s...@yahoogroups.com
Cc: republikasrp...@yahoogroups.com; serbianfo...@yahoogroups.com
Sent: Mon, April 5, 2010 8:56:26 AM
Subject: [sorabia] Vlajki: Srbi priznali genocid!

  
Vlajki: Srbi priznali genocid! 

Komentara 0 
veličina teksta:+-

Najavljena deklaracija Skupštine Srbije o osudi zločina počinjenih nad Srbima 
neće imati nikakvog značaja, niti će biti protivteža Deklaraciji o Srebrenici, 
smatra Emil Vlajki, kandidat Narodne demokratske stranke za predsednika 
Republike Srpske na predstojećim izborima.

To što u Deklaraciji nije rečeno genocid znači da nas smatraju maloumnima, jer 
su donisioci Deklaracije to praktično i rekli. U Deklaraciji stoji da se 
prihvata presuda i kvalifikacija Međunarodnog suda pravde za događaje iz jula 
1995. godine o Srebrenici, koja je okvalifikovana kao genocid, pojasnio je 
Vlajki.

Prema njegovim rečim, implikacije Deklaracije o Srebrenici, koju je usvojila 
Skupština Srbije su ogromne, jer će sada svi moći upirati na Srbe kao 
genocidan narod, jer su to sami Srbi priznali. 

Vlajki je na kofereneciji za novinare u Banjaluci rekao da je Skupština Srbije 
skoro do kraja pogazila svoj ponos tom deklaracijom. 

Jedna bitka za međunarodnu zajednicu je dobijena, ali nije rat, rekao je 
Vlajki, univerzitetski profesor.

On je dodao da će rat će za međunarodnu zajednicu biti dobijen jedino ako Srbi 
u RS i u BiH prihvate istu kvalifikaciju srebreničkih događanja u julu 1995. 
Godine

http://www.vesti-online.com/Vesti/Ex-YU/42457/Vlajki-Srbi-priznali-genocid





  

[Non-text portions of this message have been removed]