Silajdžićev jedan jezik sa tri imena 


SARAJEVO - Izjava predsedavajućeg Predsedništva BiH Harisa Silajdžića, koju je 
nedavno dao u Vašingtonu, da u BiH postoji samo jedan jezik, koji ima tri 
imena, izazvala je žestoke reakcije velikog broja političara iz Republike 
Srpske, ali i onih iz Federacije BiH sa hrvatskim predznakom. 

"U BiH govorimo tri jezika. To je službeno. Međutim, ako me pitate, mislim da 
je to jedan jezik s tri imena", rekao je Silajdžić prošle sedmice u 
vašingtonskom Centru za strateške i međunarodne studije (CSIS) na temu 
"Evroatlanske integracije Bosne i Hercegovine: Izgledi i izazovi".

Bosanska nacija

Člana Glavnog odbora vladajućeg SNSD-a u RS, Rajko Vasić rekao je da 
Silajdžićeva izjava predstavlja pokušaj da se Americi proda priča o veštačkoj 
bosanskoj naciji i bosanskom jeziku. "Silajdžić pokušava da falsifikuje 
istoriju i na jedan balkansko-podmetački način želi svetu prodati priču kako je 
BiH bosanska, u kojoj postoje samo muslimani. Sutra ćemo doći to toga da Hrvati 
i Srbi nisu nikad ni postojali u BiH", kategoričan je Vasić, uz tvrdnju da 
Silajdžić, predstavljajući BiH, "ne može na ovakav način rušiti ugled države". 

Izjavu Silajdžića osudio je i poslanik HDZ BiH u Domu naroda Parlamnentarne 
skupštine BiH Ivo Miro Jović, koji mu je, uz opasku da je izjava diletantska, 
poručio da se "ostavi jezika, a to pitanje prepusti jezikoslovcima". 

Iz Hrvatske seljačke stranke - Nove hrvatske inicijative upozorili su kako je 
Silajdžićeva izjava još jedan pokazatelj majorizacije Bošnjaka nad ostalim 
narodima u BiH. "Pošto Silajdžić zna za nazive različitih jezika, onda to samo 
po sebi govori da su jezici doista i različiti. Silajdžić i njegovi partneri 
svakodnevno pokazuju koje su im krajnje namere: jedan jezik i jedna nacija - 
bošnjačka", poručili su iz HSS -NHI. 

Zašto bošnjački ne bi bio srpski

Bivši rektor Sveučilišta u Mostaru i član Upravnog veća Hrvatskog 
intelektualnog zbora u BiH Frano Ljubić, uz ocenu da se ne radi o 
nepromišljenoj izjavi, smatra da se u ovom slučaju radi o neodgovornosti 
političara koji predstavlja BiH. "Silajdžić je na čelu države koja ima tri 
naroda, i čim tako govori, znači da nekome osporava pravo na jezik i kulturu. 
Ako misli da nema razlike među jezicima, zašto se bošnjački jezik ne bi zvao 
hrvatski ili srpski", upitao je Frano Ljubić.

Filolog Radoslav Dodig smatra kako je reč o jezičkoj akrobaciji Silajdžića. "To 
što Silajdžić tvrdi da se u BiH govori jednim jezikom s tri imena, stara je 
teza još iz socijalističko-samoupravnog doba. Tada se govorilo da je reč o 
jednom jeziku, ali s dva imena, hrvatskom i srpskom. Ako je Silajdžić 
pristalica te teze, otkud onda treće ime jeziku", upitao se Dodig. "Na tvrdnju 
da se hrvatski, srpski i bošnjački jezik ne razlikuju mnogo između sebe, 
lingvistička je činjenica, slična stanju da se švedski, norveški i danski ne 
razlikuju mnogo, ali govorimo o trima narodima i trima jezicima", kaže Dodig. 

On dodaje da ne osporava nekome pravo da može reći kako govori hrvatsko-srpskim 
ili srpsko-hrvatskim jezikom ili nekim sličnim amalgamom.

http://www.rtv.co.yu/sr/vesti/region/2008_05_26/vest_65094.jsp

Одговори путем е-поште