VESTI iz Frankfurta,

 obj.25.septembar 2004

KRVAVI TRAGOVI CRVENE AGENTURE (6)

PARALIZA BOSANSKE UDBE

• Zdravka Trbića iz Pariza Udba je angažovala da ubije Boru Blagojevića, ali bivši četnički kapetan posumnjao je u namere čoveka koji je pokušao da mu se približi • Dokopao se tajnih telefona Udbe BIH • Ubijen 1975. u Briselu • Pripremano formiranje srpske vlade u izbeglištvu sa sedištem u Diseldorfu

 

Bora Blagojević

Pisac Bora Karapandžić iz Klivlenda u Sjedinjenim Američkim Državama decenijama se bavio istraživanjem zločina komunističkog režima Josipa Broza, kako nad političkim protivnicima u SFRJ, tako i nad onima u rasejanju. Saznanja do kojih je došao objavio je 1976. godine u knjizi (zabranjenoj u bivšoj SFRJ) "Jugoslovensko krvavo proleće 1945 -Titovi katini i gulazi", u kojoj je obuhvatio i likvidacije istaknutih emigranata-antikomunista. Ovo Karapandžićevo delo, objavljeno na srpskom i engleskom jeziku, po mnogim emigrantskim ocenama, sprečilo je da Josip Broz bude nominovan za Nobelovu nagradu za mir.

Grob Bore Blagojevića, ubijenog 1975. godine u Briselu

Ubistvo u liftu

Nakon objavljivanja knjige, veli njen autor, engleski časopis "Ist-Vest dajdžest" donosi opširan članak pod naslovom "Nepoznata istorija Titovih katina", u kojem se kaže da je "donedavno nepoznata istorija najmasovnijeg zločina krajem Drugog svetskog rata počela ulaziti u slobodni i za ovaj zločin odgovorni svet, zahvaljujući upornim napisima i protestima pojedinaca, preživelim svedocima i engleskoj obaveštajnoj službi, dok "nesvrstani" svrstani oko Tita bezobzirno navaljuju s predlozima da se Titu dodeli ništa manje nego Nobelova nagrada za mir!".
Svedočeći za "Vesti" o likvidacijama srpske političke emigracije  u Evropi, Karapandžić navodi da je 8. marta 1975. ubijen u Briselu Borivoje - Bora Blagojević:
- Blagojević je bio invalid bez ruke, koju je izgubio za vreme borbi za vreme građanskog rata i okupacije. Titovi teroristi sačekali su ga pri izlasku iz lifta u zgradi u kojoj je stanovao i ubili ga s nekoliko metaka iz revolvera. Po izvršenom zločinu nesmetano su pobegli u Jugoslaviju.

Diverzije

"Za ime Bore Blagojevića vezuje se svirepo ubistvo partizanskog pesnika Ivana Gorana Kovačića. Takođe, njemu i Miloradu Iličiću zvanom Lumumba pripisuje se više diverzantskih akcija počinjenih u Briselu, kao što je ona od 10. novembra 1968. godine. Tada je u hodniku jugoslovenske ambasade u Belgiji eksplodirala mina. LJudskih žrtava nije bilo. Po svemu sudeći, Blagojević je stajao i iza nekoliko diverzija izvedenih 1970. godine na tlu Belgije. Na udaru su bile rezidencija jugoslovenskog ambasadora i zgrada ambasade SFRJ u Briselu", piše Radovan Kalabić u knjizi "Srpska emigracija, prilozi za istoriju srpskog iseljeništva (1830 - 1992)".

Radovan Kalabić, predsednik Matice iseljenika Srbije, priča da je Blagojević bio predratni kapetan i pripadnik pokreta Draže Mihailovića. U Briselu je bio vlasnik restorana "Sarajevo", a u lokalnim listovima "pisao oštre članke protiv Brozovog režima u Jugoslaviji". Za razliku od Karapandžića, Kalabić navodi da je Bora Blagojević ubijen "u trenutku kada je ušao u svoj stan" i da ga je ubica "čekao iza vrata".
- Jedini do sada poznati slučaj otkrivanja i hvatanja Udbinog naručenog ubice vezan je za jedan od neuspelih atentata na Boru Blagojevića. Jugoslovenska tajna policija izabrala je izvesnog Zdravka Trbića, nastanjenog u Parizu i poverila mu da ubije Blagojevića. Trbić je dobio zadatak da se što više približi žrtvi po zemljačkoj liniji, jer je i Blagojević bio poreklom iz Bosne. Međutim, Blagojević je preko svojih kanala u Beču doznao da je Trbić pre dolaska u Pariz odsedao po luksuznim bečkim hotelima, što se nije uklapalo u njegovu priču o siromašnom beguncu iz Brozovog "raja". Blagojević organizuje isleđivanje Trbića, kome prisustvuju uglednici srpske političke emigracije. Trbić priznaje kako ga je Udba vrbovala i kako je trebalo da likvidira Boru Blagojevića. Pokazuje i pištolj bez oznaka s prigušivačem, koji je dobio od tajne policije. Otkriva i sve svoje veze, navodi adrese i brojeve telefona na koje je trebalo da se javi posle "obavljenog zadatka", kao i vreme poletanja aviona JAT iz Brisela za sve pravce u Evropi.

Lov do kraja


Po ranijem dogovoru "karta" ga je uvek čekala u avionu, a da prethodno kapetanu bilo koje letelice Jata izgovori jednostavnu lozinku. Kao plaćenog ubicu jugoslovenske tajne policije Blagojević predaje Trbića francuskoj policiji. Pred njima Trbić sve priznaje i francuske vlasti ga proteruju iz zemlje. Utočište je našao u SAD - obelodanio je rezultate svog istraživanja Kalabić.
Budući da se Blagojević dokopao specijalnih telefona bosanske Udbe, nastavlja naš sagovornik, došlo je do "paralize rada ove službe zbog danonoćnih poziva, pretnji i dezinformacija koji su, na inicijativu Bore Blagojevića, stizale iz svih krajeva sveta".
- Jedan deo mašinerije za likvidaciju srpskih političkih emigranata postao je neupotrebljiv, a režim je zahtevao da ova paklena mašina savršeno funkcioniše. U Udbi BiH došlo je do brze zamene skoro kompletnih ekipa, kao i brojeva telefona. Lov na Boru Blagojevića mogao je da se nastavi sve do "uspešnog okončanja", 8. marta 1975 - zaključuje Kalabić.

Sutra: ŠTA JE KOŠTALO GLAVE DUŠANA SEDLARA - PLANOVI ZA "POSLE TITA"

Piše: RADMILA LONČAR

   

 


Yahoo! Groups Sponsor
ADVERTISEMENT
click here


Yahoo! Groups Links

Одговори путем е-поште