VESTI
iz Frankfurta , nazavisni dnevni list dijaspore na srpskom jeziku za
Evropu, Ameriku i Australiju,
obj.
26.septembar 2004.
KRVAVI
TRAGOVI CRVENE AGENTURE (7)
PLANOVI
ZA "POSLE TITA"
• Početkom
1980. mogao se naslutiti Brozov skori kraj, a prema emigrantskim izvorima
planirano je formiranje srpske vlade sa sedištem u Diseldorfu • Dušana
Sedlara, predsednika SNO za zapadnu Nemačku, to je izgleda koštalo glave •
"Jat" na usluzi agentima tajne službe |
|
Nakon likvidacije Bore
Blagojevića 8. marta 1975, već 12. maja te godine ubijen je u svom stanu u
Belgiji, Petar Valić (76) urednik i vlasnik malih emigrantskih novina
"Vaskrs Srbije". Naredne 1976. godine 6. avgusta u tri sata ujutru, u
Briselu su pobijeni: Miodrag Bošković sa svojim sinom jedincem i Uroš
Miličević, koji je u to vreme sarađivao sa Boškovićem. - Bošković je
bio potpredsednik organizacije "Privrednik" i izdavač lista "Vaskrs
Srbije", a na Vidovdan, juna 1976. prisustvovao je u Čikagu Vidovdanskoj
proslavi, Kongresu Srpske narodne odbrane i Svesrpskom kongresu. Ubice
nisu uhvaćene, već su pobegle u SFRJ, ali je celokupna evropska štampa, a
naročito belgijska, podvukla da je ovaj zločin delo Titovih agenata. Čak
je prvi put i "NJujork tajms", inače tad naklonjen Brozovom režimu, pisao
"da su ova ubistva mere predostrožnosti jugo-komunista za slučaj Titove
smrti, te žele da na vreme uklone svoje protivnike" - navodi Bora
Karapandžić poznati pisac srpske emigracije u SAD.
|
Pravo u
srce
Govoreći o likvidacijama
istaknutih srpskih antikomunista u Nemačkoj, on pominje Ratka Obradovića,
Jakova- Jašu LJotića i Dušana Sedlara. - Ratko Obradović je ubijen 17.
aprila 1969. godine u Minhenu, na stazi između garaže i svog stana. Pucano
je iz pištolja na Obradovića, jednog od urednika nacionalnog
antikomunističkog lista "Iskra" i generalnog sekretara Jugoslovenskog
narodnog pokreta (JNP) "Zbor". Za vreme građanskog rata i komunističke
revolucije (Drugi svetski rat) u Jugoslaviji, Ratko Obradović je bio
komandant Prvog bataljona prvog puka Srpskog dobrovoljačkog korpusa - veli
Karapandžić. |
Ljotićev
brat zadavljen? |
Diplomata
Kraljevine Jugoslavije, a posle Drugog svetskog rata vlasnik i
izdavač pomenute minhenske "Iskre" i predsednik JNP "Zbor"
Jakov-Jaša LJotić (79), brat Dimitrija LJotića, zadavljen je
8. jula 1974. godine, takođe u Minhenu. - Istraga je
ustanovila da su Jakova LJotića likvidirala dvojica terorista.
Ispod njegovih nokata pronađena je kosa dve osobe s kojima se
borio za goli život. Ubice su nesmetano pobegle u SFRJ, odakle
su bile i poslate. Nedelju-dve pre toga Tito je bio gost u
Zapadnoj Nemačkoj - svedoči Karapandžić. A po
istraživanjima mr Radovana Kalabića, predsednika Matice
iseljenika Srbije, telo Jakova LJotića "pronađeno je u kadi
punoj vode". |
|
- Predsednik Srpske narodne
odbrane za zapadnu Nemačku i urednik lista "Beli orao" Dušan Sedlar ubijen
je 16. aprila 1980. godine u Diseldorfu. Stradao je je pri povratku u svoj
stan, dok se vraćao sa kioska na kome je redovno uplaćivao loto. Skrivena
u žbunju, presrela su ga dvojica terorista ispalivši tri hica iz pištolja
sa prigušivačem. Sedlar je već prvim hicem pogođen u srce. Pre ubistva
redovno je primao preteća pisma i preteće telefonske pozive, ali se nije
osvrtao na to - priča Kalabić. Dušan Sedlar je bio porodičan čovek.
Kao kapetan Jugoslovenske kraljevske vojske uhapšen je 1942. godine u
Beogradu i posle šest meseci provedenih u zatvoru Gestapoa, deportovan je
u nemačko zarobljeništvo. Po završetku iz
Drugog svetskog rata ostao je u
Nemačkoj. |
Ponuda
Kako je početkom 1980. godine
Josip Broz teško oboleo, te se mogao očekivati njegov skori životni i
vladarski kraj, po nekim nezvaničnim emigrantskim izvorima, srpska
antikomunistička emigracija u inostranstvu pripremala se da objedini sve
Srpske narodne odbrane iz zapadnog sveta u jednu čvrstu organizaciju, čija
je zajednička Skupština trebalo da se održi početkom maja 1980. u
Diseldorfu. |
Planirano je, navodno, i da se
odmah po Titovoj smrti formira srpska vlada u izbeglištvu sa sedištem u
istom nemačkom gradu. Te planove je, smatra se u nekim krugovima srpske
emigracije u Evropi, omela Udba iz SFRJ ubistvom Dušana Sedlara. NJemu su
istaknuti emigranti, navodno, nudili da bude predsednik te vlade, što je
on odbio, ali je, prema tim izvorima, pristao da bude
potpredsednik. Kalabić kaže da Sedlarove ubice nisu poznavale svoju
žrtvu, te umalo nisu ubile drugog čoveka "sličnog Sedlaru i približno
njegovih godina, koji je išao dvadesetak koraka ispred njega".
Piše: Radmila
Lončar
Sutra: KARIKA
KOJA JE NEDOSTAJALA - ŠVEDSKA POLICIJA UOČILA VEZE SA
BEOGRADOM |
Yahoo! Groups Sponsor |
ADVERTISEMENT
| |
|
Yahoo! Groups Links
|