FOND ZA HUMANITARNO PRAVO TRA�I OD �UKANOVICA DA SPRIJECI PRINUDNO
ISELJAVANJE ROMA IZ BERANA
�elem, delem - pod vedrim nebom
Fond za humanitarno pravo je zatra�io juce od predsjednika Vlade Crne
Gore Mila �ukanovica da sprijeci prinudno iseljavanje oko dvjesta Roma,
Egipcana i A�kelja, raseljenih sa Kosova, iz naselja "Riversajd" u Beranama,
dok im se ne obezbijedi adekvatan smje�taj.
Iz Kancelarije Fonda u Podgorici navode da je Osnovni sud u Beranama, po
tu�bi Rajka Markovica, zakupca zemlji�ta na kome se nalazi romsko naselje,
donio presudu da se svi raseljeni Romi isele iz "Riversjda", a tu presudu je
potvrdio i bjelopoljski Vi�i sud.
Markovic je zakljucio ugovor sa "Vorld vi�n interne�nel Montenegro" (VVI)
radi izgradnje 25 monta�nih kuca za smje�taj raseljenih lica, a njime je
precizirano da ce ta lica smje�taj koristiti do 13. maja 2003. godine.
Anga�ovanjem kancelarije UNHCR i tada�njeg komesara za izbjegla i raseljena
lica �ordija �cepanovica, februara 2002. godine je zakljucen ugovor izmedu
Markovica i direktora VVI, koji je autorizovan potpisima Roberta Brina, �efa
kancelarije UNHCR u Podgorici, i �cepanovica. Ugovor je predvidao da
raseljeni mogu da �ive u naselju do 13. maja 2005. godine, uz naknadu od 25
eura mjesecno za svaku monta�nu kucu. Kada je, po prvobitnom ugovoru,
trebalo da dode do iseljenja, humanitarna organizacija "Karitas" se ponudila
da za godinu dana unaprijed plati kiriju Markovicu (pocev od 13. maja 2003.
godine), ali je Markovic, navode iz Fonda, ignori�uci poptisani ugovor,
podnio tu�bu za iseljenje Roma, koju je Osnovni usvojio, a Vi�i sud u
Bijelom Polju potvrdio.
Iz FHP isticu da je Crna Gora du�na da po�tuje medunarodne konvencije koje
reguli�u pravo stanovanja, te navode da, ukoliko ipak dode do prinudnog
iseljenja, moraju preduzeti sve mjere da se raseljenima ponudi alternativni
smje�taj. U suprotnom, svaki drugi akt se smatra kr�enjem ljudskih prava.
Fond se ovim upozorenjem, osim crnogorskom premijeru, obratio i ministru za
za�titu prava pripadnika nacionalnih i etnickih grupa Gzimu Hajdinagi i
komesaru za raseljena i izbjegla lica �eljku �ofrancu.
S.N.
Srijeda, 14. Apr. 2004.
----------------------------------------------------------------------------
----
Dok su dobijali pare za nas - bili smo dobri
Ako bude ispo�tovana odluka Vi�eg suda u Bijelom Polju o izmje�tanju
raseljenika iz raseljenickog naselja Riverside u Beranama, onda ce 16. ovog
mjeseca "Strana rijeke", kako u prevodu glasi ime ovog naselja, ostati
pusta. Medutim, sa druge strane, ako budu ostali dosledni datim izjavama da
Kolektivni centar nece napu�tati ma po koju cijenu, onda ce "Strana rijeke"
ostati puna �ivota, kakva je trenutno, jer u tom Kolektivnom centru �ivi, u
25 baraka, oko 200 raseljenika, Egipcana i Roma, koji, kako ka�u, imaju
trenutno samo jedan dom, a to je Riverside.
Sadri �alja, koji je ovla�cen da pregovara u ime raseljenika i koji bi se,
mo�da, mogao nazvati predsjednikom kucnog savjeta, ka�e da su raseljenici
odr�ali nekoliko sastanaka i da su odlucili da ne napu�taju Berane.
- Mi prihvatamo zamjenu zemlji�ta u Beranama, i samo pod tim uslovom mo�emo
otici iz Riversidea, jer smo ovdje najsigurniji - ka�e �alja.
On navodi da je dogovoreno da, ako policija dode da ih prinudno istjera,
raseljenici nece napu�tati Centar i pozvace novinare da poka�u svijetu kako
se postupa sa raseljenicima. Napominje da su se obratili predsjedniku
op�tine Relji Jovancevicu, i pismom ga zamolili da ne dozvoli da budu
iseljeni iz Riversidea, a poslali su pismo i predsjedniku Vlade RCG Milu
�ukanovicu kako bi im pomogao.
Flamur Meta, raseljenik koji sa �estoro djece, stare od 4 do 18 godina,
majkom i �enom �ivi u dvije sobe povr�ine 40 m2, ka�e da samo njegova majka
prima penziju od 55 eura.
- Vi�e od godinu dana �ivjeli smo u zajednickim prostorijama poslovnog
prostora "Jasikovac". Kada smo pre�li u ove barake, to nam je djelovalo kao
najljep�a kuca. Mi necemo izlaziti odavde, tako da gospoda koja su pravila
Ugovore sa vlasnikom zemlji�ta - neka se sa njim i dogovaraju - ka�e Meta.
I on napominje da ih iz raseljenickog naselja ne mo�e izbaciti niko, pa cak
ni policija, jer, kako navodi, oni su spremni da �rtvuju i porodice jer sem
ovih baraka nigdje drugdje nemaju da ih smjeste. Napominje da je veliki broj
djece u �koli i u pred�kolskom, da su navikli na Berane i da nece da se sele
ni u Ro�aje, ni u Ulcinj, ni u Podgoricu.
Muharem Krueziju, jedan od raseljenika, ka�e da ima dvoje djece, od dva
mjeseca i godinu i po dana. Pita se gdje ce sa dvoje male djece, �enom koja
je srcani bolesnik, a i on ima vje�tacko oko. Navodi da se mnogi raseljenici
u Beranama hrane i iz kontejnera, ali da nece izlaziti iz baraka koje su im
sada drugi dom jer, ako budu izbaceni iz tog kolektivnog centra, ostaje im,
kako navodi, samo da djecu pobacaju u Lim.
- Necemo odavde izlaziti jer nemamo ni kud. Uop�te ne razmi�ljamo o
smje�taju po drugim kolektivnim centrima, jer bi to znacilo da nas razbijaju
u vi�e njih, a mi smo navikli na Berane i da �ivimo zajedno - ka�e Krueziju.
Gzim Armulaj, otac devetoro djece, od 1 do 18 godina, ka�e da ima troje
djece u �koli, a dvoje su u vrticu. Istice da njegova 11-clana porodica �ivi
u jednoj sobici od 20m2 i da mu je �ena srcani bolesnik, a dvoje djece
bolesno je od upale pluca.
S.R.
http://www.revijad.cg.yu/dan/
Srpska Informativna Mreza
[EMAIL PROTECTED]
http://www.antic.org/
