Broj 503.


      
Albanci na KiM masovno proslavili Miloševicevu smrt, kao i najave da ce do kraja maja, u sklopu paklenog plana SAD, dobiti nezavisnost
Kosovo najveca NATO baza,
Aviano se seli na Slatinu
@ Dragoljub GAJEVIC

       U danu kada je iz Haškog tribunala stigla vest da je Slobodan Miloševic u celiji naden mrtav, na KiM su Velika Britanija, Nemacka i Francuska, predvodene Amerikom, udarile temelje novoj nezavisnoj albanskoj državi.
       Slavlje Albanaca na Kosovu, zbog smrti, kako su elektronski mediji na albanskom javili, "poslednjeg diktatora na Zemljinoj kugli", uvecano je kada su isti ti mediji iz Haga javili da bivši premijer Kosova Ramuš Haradinaj može da se bavi politikom. Podršku velikom slavlju Albanaca dala je i Skupština Kosova, koja je uz blagonaklonost visokog predstavnika UN Jesena Petersena izabrala dosadašnjeg komandanta Kosovskog zaštitnog korpusa, Agima Cekua, za premijera Kosova.
       Albanci nisu krili oduševljenje, što je bilo vidljivo na ulicama, po kaficima, u javnim ustanovama... Sve je tog 11. marta na ulicama Prištine licilo na dobro osmišljen film, koji su režirali upravo Albanci, a gradanima srpske nacionalnosti bilo je jasno da se sve odvija uz podršku NATO i da od toliko proklamovane borbe protiv terorizma, bar na Kosovu, nece biti ništa.
       Subotnja zbivanja, kao i "saveti" britanskog šefa diplomatije Džeka Stroua, jasno potvrduju da Zapad, odnosno NATO, nece odustati od nezavisnog Kosova. Vecina vojnih i politickih analiticara, stacioniranih u Prištini, smatra da je u subotu deo medunarodne zajednice, predvoden Amerikom, srpskoj pregovarackoj delegaciji jasno porucio da se u buducim razgovorima u Becu može jedino pregovarati oko decentralizacije, sve ostalo je vec rešeno. Takode, i pored "silnog" zalaganja da se proterani vrate u južnu srpsku pokrajinu, ovim porukama preostalim Srbima na KiM kao da je predoceno - ukoliko ne žele da žive u nezavisnoj albanskoj državi, niko ih nece sprecavati da odu s Kosova.
       Dobro obavešteni izvori u Prištini potvrdili su nam da je "gotova stvar" da ce Kosovo možda vec u maju dobiti nezavisnost. Takode, ocekivanja predstavnika medunarodne zajednice svode se na to, da Vlada Srbije, posle beckih pregovora, prizna tu "na neki nacin ogranicenu nezavisnost", što bi olakšalo posao Ujedinjenim nacijama i medunarodnoj zajednici da isto to ucine.
       Iako se Srbija ovim paklenim planom stavlja gotovo pred svršen cin, ne nazire se kraj pritiscima na Vladu Srbije, i to iz Haga, odakle tragicne vesti o stradanjima stižu samo kada su u pitanju Srbi. Hag, dakle, i medunarodna zajednica, pojacavaju pritisak na Srbiju da do 5. aprila, eventualno do sredine maja, izruci bar jednog od dvojice najtraženijih haških optuženika - Ratka Mladica ili Radovana Karadžica. Odlazak, milom ili silom, sasvim je svejedno, Mladica ili Karadžica u Hag, bio bi i signal da se ubrzaju dogovori o proglašenju nezavisnog Kosova. Zna se i zbog cega to medunarodna zajednica povezuje, i na tome uporno insistira.
       I svetskim mocnicima je jasno da bi nezavisnost Kosova bila veliki gubitak i udarac za Srbiju. Zato i žure da hapšenjem ili predajom Karadžica ili Mladica "svrše posao" sa Republikom Srpskom. Iz prostog razloga da isti standardi, dakle o proglašenju nezavisnosti, ne bi važili na Kosovu i u Republici Srpskoj. Za RS je spremljen takode pakleni plan, da se u Hagu, priznanjem krivice Karadžica, Mladica, ili u krajnjem slucaju nekog treceg, ko se vec nalazi u Ševeningenu, "dokaže da Republika Srpska - zbog zlocina pocinjenih u ratu - ne može biti nezavisna". Taj plan je donekle osujecen višom silom - smrcu Slobodana Miloševica - jer Karla del Ponte i njen tim tužilaca više ne mogu na svakom sudenju da podsecaju na "zlocinacko udruživanje s ove i one strane Drine". Dakle, jasno je da Zapad i NATO planiraju gašenje Republike Srpske, odnosno njeno utapanje u Federaciju BiH. O tome se sve cešce i sve glasnije govori na Kosovu.
       Jedino što se zasad ne nazire, jeste cena koja bi Srbiji bila isplacena za eventualno priznavanje nezavisnog Kosova.
       Nedelja, 12. mart, na Kosmetu nije donela ništa novo. Mediji su i dalje upucivali silne pohvale Americi, ali i izveštavali o smrti Slobodana Miloševica, apostrofirajuci kako je on "uz pomoc vojske i policije na Kosovu pocinio nevidene zlocine nad nedužnim Albancima". Pošto Srbi na Kosovu nemaju svoj medij, njihov glas se i ne cuje. Albance, medutim, sve više interesuje i brine šta ce reci Rusija. Tim pre, što je pre samo nekoliko dana Haški tribunal odbio ruske garancije i nije dozvolio Miloševicu da se leci u Moskvi.
       Užurbane pripreme dela medunarodne zajednice i kosovskih Albanaca za proglašenje nezavisnosti, tesno se povezuju sa planovima Amerike o izgradnji najvece vojne baze na svetu. Dobro obavešteni krugovi su nam saopštili, da Amerika vec ima spreman plan, da ce, cim Kosovo postane nezavisno, poceti izgradnju ogromne baze, iako jedna takva, "Bondstil" kod Uroševca, vec postoji. Zapravo, na Kosovo bi bile preseljene najvece NATO baze iz Nemacke i Italije, što podrazumeva i nova proterivanja, ne samo Srba, nego i Albanaca, posebno onih koji su od 1999. stigli iz Albanije. Jednostavno za sve nece biti mesta na Kosovu, upravo zbog izgradnje te ogromne vojne baze.
       Saznajemo, da ce vazduhoplovna baza Avijano iz Italije biti preseljena na aerodrom Slatina, u blizini Prištine. Ovakav dogovor postignut je još davno izmedu predstavnika NATO i terorista OVK, koji su danas "demokratski izabrani" predstavnici vlasti.

POZIVAJU SE NA RTS
      Elektronski mediji na albanskom su u nedelju forsirali informacije "da Srbija ne žali previše za Miloševicem, potkrepljujuci to izveštajima RTS i drugih beogradskih TV kuca. Takode su u prvi plan stavljali trogodišnjicu smrti Zorana Đindica, i nagoveštavali da zbog nekih "neprimerenih izjava" može doci do žestokih sukoba pristalica SPS sa neistomišljenicima, pa cak i otkazivanja podrške socijalista Vladi Srbije.
DVE OPCIJE ZA REFERENDUM
      Analiticari iz Prištine objašnjavaju zašto je za "konacno rešenje kosovskog pitanja" odabran baš kraj maja. Do tada ce se znati sudbina državne zajednice SCG, odnosno rezultati crnogorskog referenduma. I tu postoje dve opcije. Prva, ako referendum prode, onda ne bi više važila Rezolucija 1244, koja se odnosi na SRJ, odnosno SCG, "u cijem je sastavu Kosovo i Metohija". I druga, ukoliko bi narod Crne Gore glasao za ostanak državne zajednice, to bi EU, Amerika i NATO protumacili kao "dar, odnosno kompenzaciju Srbiji".




Одговори путем е-поште