DVA DUHOVNA VRHA SRPSKOG NARODA
Intervju sa Prof. dr Boidarom Kovačekom, predsednikom Matice srpske
Otava
14. avgust - U 2006. godini obeleavamo 180. godinjicu
od osnivanja Matice
srpske i 150. godinjicu
rodjenja svetskog i
srpskog genija Nikole
Tesle. Tom povodom
Matica srpska je izdala knjigu koja nosi naslov Nikola Tesla i Matica
srpska, autora prof. dr
Boidara Kovačeka. Iz ove knjige, pie autor, paljiv čitalac će moći kroz dokumenta da vidi ili
bar da nazre vezni luk izmedju dvaju od duhovnih vrhova srpskog naroda. Moći će
da proceni da li u tim odnosima preteu zvezdani časovi ili tune oseke.Glavni
razlog za nastanak ove knjige je elja da sto vie dokumenata oko Nikole Tesle
dospe do naučne javnosti, da se jednoj od najvećih ličnosti srpskoga naroda doda
pokoji elemenat za puniju biografiju i bogatiji portret. Dodatni razlog je da se uklone pogreni stereoti kojima
se stavlja znak suprotnosti izmedju dve nacionalne veličine najveće nacionalne
ličnosti i najstarijeg kulturnog drutva. Obe ove namene knjige imaju svoj
oslonac u bogatom arhivskom fondu
Rukopisnog odelenja Matice srpske. Tim povodom zamolili smo profesora
Kovačeka da nam ukratko kae i o istorijatu Matice srpske.
Duhovno dobro
Matica
srpska je osnovana 1826. godine. Istina ne u Novom Sadu i ne u sasvim cisto
srpskoj sredini, vec u Budimpesti gde je tada takoreći bilo najvise srpskih
intelektualaca i njabogatijih ljudi, kae Kovaček . Ne zaboravimo to
je trenutak kad
je Srbija jos
neoslobodjena. To je
Miloseva Srbija koja
jos nije drzava. Vanost za srspku kulturu i za srspki narod
morao je da nosi onaj deo srpskog naroda koji se nalazio u Austrijskoj imperiji.
Zbog toga je Matica srpska osnovana u Budimpeti kao drutvo koje treba da iri
i unapredjuje i zatiti srpsku kulturu od opsnosti koja se u to vreme nadvila
nad svim slovenskim narodima - od odnarodnjavanja, i da tampa srpske
knjige.
Maticu srpsku je 1826 godine osnovalo
sedmoro ljudi od kojih su svi iz
nekog drugog dela srpskog naroda, iz Dalmacije, Banata, Peste itd: Gavrilo
Bozitovac, Jovan Demetrović, Josif Milovuk, Petar Rajić, Andrija Rozmirović,
Georgije Stanković i Jovan Hadić.
Po
ugledu na Maticu srpsku u toku 19. veka svi slovenski narodi koji su bili
unutar Austrijskog carstva osnivaju takve institucije. Tako je odmah posle
Matice srpske, 1930. godine osnovana Matica česka. Te institucije su bile i po
programu i po imenu iste iako matica u recimo slovačkom jeziku ne znači
'majka pčela' kao to znači u srpskom kojoj se skuplja med i kojoj se taj med
donosi. Razume se, pesnički rečeno reč je o duhovnim dobrima. Dakle, svi
slovenski narodi osnivaju svoje matice i taj pokret matica u stvari kod
slovenskih naroda u 19. veku čuva njihovu nacionalnu egzistenciju i čuva njihovu
nacionalnu kulturu. Samo Rusi nisu imali Maticu jer su imali svoju imperiju i
svoju zemlju.
Status Matice
srpske
Ako govorimo o njenom statusu, Matica
srpska tokom čitavog 19. veka se razvija koa privatno drustvo, razume se bez
ikakve pomoći Austrijske drave. Ono prikuplja Srbe iz svih krajeva gde su Srbi
tada iveli. Karakteristično da se već prve godine od njenog osnivanja, 1826.
godine, u nju upisao i Milo Obrenović. Prof. Kovaček navodi da je, Milos u nju
upisao i svog brata Jevrema, iako znamo da Milou knjiga previe trebala nije.
Jer on se s' knjigom previe druio nije. Ali je shvatio da je to institucija
koja moe u perspektivi da dovede do procvata kulture srpskoga naroda za koju je
on bio svakako zainteresovan. Tokom čitavog 19. veka Matica srpska narasta u
jednu veoma snanu kulturnu instituciju. 1864. godine seli se u Novi Sad da bude
blia etničkom centru blie Beogradu i blie Srbiji tada već oformljenoj kao
drava. Do dana dananjeg Matica srspka deluje kao privatna institucija, koja
ima veluku pomoc od drava. Mora da ima, jer su raznorazne drave naročito posle
Drugog svetskog rata od Matice oduzele ogromna imanja kojima je Matica
izdravala i sebe i srpsku kulturu.
U dananjem trenutku Matica srpska je
takodje drutvo. Ona je regulisana zakonom Republike Srbije o Matici srpskoj,
koji u prvom svom članu kae da je Matica svojevrsna kulturna, knjievna i
naučna institucija kojom upravljaju njeni članovi. Dakle drava i dalje priznaje
privatnost Matice srpske.
Prof. Kovaček kae da, Matica srpska
prima članstvo, ne previe masovno. Ima dve kategorije članova. Oni koji se
upisuju kao darodavci Matičini, dakle članskim ulogom i oni koji se upisuju kao
naučnici jer svoja duhovna dobra donose poput pčela u Matičinu
konicu.
U ovom trenutku Matica ima oko 3.000
članova. Ona je istovremeno i kulturno i knjievno ali i naučno drutvo. Ima
odelenja za knjievnost i jezik, za scenske umetnosti i muziku, za likovnu
umetnost, za drustvene i za prirodne nauke, leksikografsko odelenje i rukopisno
odelenje. Ima i naučne časopise koje izdaje pored mesečnog knjievnog časopisa
koji se zove Letopis Matice srpske i koji neprekidno izlazi od samog
osnivanja Matice srpske. Jedan od razloga za osnivanje Matice srpske 1826.
godine je bio da se odri časopis dve godine pre toga pokrenut, a koji je
naalost dospeo u velike materijane tekoće i koji se onda zvao Serbska
letopis.
Uz to, kao
sto sam napomenuo, izalazi jos sedam naučih časopisa: Jezik danas,
Zbornik Matice srpske za prirodne
nauke, za slavistiku, za drustvene nauke, za scensku umetnost i muziku, za
filologiju i lingvistiku i za knjievnost i jezik. Matica, dakle, pokuava
da i u dananjem vremenu unapredi kulturu, knjievnost i pomogne duhovno
jedinstvo strpskog naroda i jedinstvo duhovnog srpskog prostora. Tome slui,
recimo i biblioteka srpske dijaspore, koju smo ustanovili pre četiri-pet godina
unutar Biblioteke Matice srpske, koja broji tri miliona primeraka i koja je uz
Galeriju Matice srpske - koja je velika, moćna zbirka srpske likovne
umetnosti 18, 19 pa i 20. veka - ustvari stub dugovne kulture srpskoga
naroda.
Knjiga Nikola Tesla i Matica srpska
Cesto se govorilo kako je Nikola Tesla
odbijen dva puta od stipendije Matice srpske. To je istina,
priznaje prof. Kovaček.
Tesla je kao zavreni student prve godine tehnike u Gracu konkurisao za
stipendiju u Matici i nije dobio, jer se Matica opredelila, od trojice kandidata
na jednu stipendiju, da stipendiju da izvesnom Aleksandru Tabakoviću iz Arada.
Arhitekti koji je bio vec zavrio drugu godinu studija takodje kao sjajan
student a koji je bio sedmo dete jednog berberina. Nikola Tesla je socijalno
bolje stajao. Njegov otac je bio svetenik. Uz to, članovi Upravnog odbora su zaključili da je moda bolje dati
stipendiju nekome ko je iz sredine u kojoj je srpski narod u opadanju, a takva
je bila situcaija Srba u tadanjom Temivaru, dananjoj Rumuniji, nego nekome ko
je iz kompaktne srpske sredine u kakvoj je bio Nikola
Tesla.
Druga odbijenica je bila u trenutku kada
se Nikola javio Matici bez konkursa. Konkurs nije ni bio raspisan jer nije ni
bilo stipendijskog mesta. Nikola Tesla to nikad Matici nije primio za zlo. On je 1902. godine kao
svetski priznati naučnik dao članski ulog i dobrovoljni prilog Matici srpskoj i
upisao se u Maticu srpsku. 1927. godine je izabran i za počasnog člana Matice
srpske povodom njene stogodinjice. On je odravao izvesne veze sa Maticom
srpskom to se vidi iz knjige koja je pokuala da sabere sva dokumenta koja
svedoče o Teslinim vezama sa Maticom srpskom pa na taj način i srpskom kulturom
u matičnoj zemlji, rekao
je predsednik Matice
srpske, Boidar Kovaček u razgovoru za srpski radio
program Susreti
ponedeljkom na CKCU 93.1 FM
u Otavi.
Prof. dr Boidar Kovaček je redovni profesor Novosadskog univerziteta u penziji. Predsednik je Matice srpske od 1999. godine. Predsednik je Upravnog odbora Sterijnog pozorja i potpredsednik Skuptine Vukove zadubine. Objavljivao je radove u četrdesetak publikacija, listova i časopia i autor je vie od dvanaest knjiga.
BOBA
BOROJEVIC