Parivodić:Imovinu vratiti naturalno 13:51 | Izvor: B92 Beograd -- Parivodić predstavio dugo očekivani Zakon o denacionalizaciji i građevinskom zemljištu koji je Vlada podržala u četvrtak.
Parivodić: Vrednost obeštećenja svih zahteva kad ih saberemo je negde između jedne i po i tri milijarde evra Parivodić: Vrednost obeštećenja svih zahteva kad ih saberemo je negde između jedne i po i tri milijarde evra Do sada je stiglo oko 73 hiljade zahteva građana Srbije za restituciju, a odlazeći ministar za ekonomske odnose sa inostranstvom Milan Parivodić veličinu oduzete imovine upoređuje sa teritorijom Crne Gore. Međutim, on ističe da nacrt Zakona pre svega predviđa da se imovina vrati u naturalnom obliku. U ostalim slučajevima, gde bude procenjeno da je oduzetu imovinu nemoguće vratiti u onom obliku kakva je bila nakon Drugog svetskog rata, predviđeno je obeštećenje u ukupnom iznosu od 4 milijarde evra. "Radi sigurnosti smo opredelili još jedan amortizer od jedne milijarde evra. To neće biti ozbiljan teret za makroekonimiju zemlje, jer je predviđeno da obveznice budu na 20 godina izdate, šestomesečno da se naplaćuju anuiteti, i da obveznice budu datirane od 1. januara 2008. do 2028. sa kamatom od 4,5 odsto što ih čini atraktivnim za sekundarno tržište", kaže Parivodić. Ove obveznice mogu da se koriste za kupovinu akcija u posedu od države, kao učešće za dobijanje kredita od banaka u državnom vlasništvu kao i za plaćanje poreza. Predsednik Mreže za restituciju u Beogradu Mile Antić kaže da je ovaj predlog Zakona najrazumniji do sada i da će model naturalne restitucije smanjiti iznos koji države treba da izdvoji. "Mi smatramo da čak neće biti nikakve potrebe, kao prvo, ni za tolikim iznosom, a kao drugo, kada vratite imovinu dobijate poreze u budžet. I videćete na kraju da će ta cifra od 4 milijarde biti fantastično velika. Naravno, ako nekome ne padne na pamet da legalizuje sve zločine do sada i da pokuša da, kao sa starom deviznom štednjom, pokuša da napravi sve građane kao da su slepi, da ne vide da ta imovina postoji, pa pokuša da sve to natovari kroz proces obeštećenja", kaže Antić. Antić ne veruje da će se Demokratska stranka protiviti ovom Nacrtu Zakona o denacionalizaciji i zato očekuje da će buduća vlada prihvatiti ovaj predlog. I Milan Parivodić, ministar u odlazećoj vladi očekuje da će njihovi naslednici podržati predstavljeni Zakon za čije će sprovođenje biti zaduženo Ministarstvo finansija. "Ubeđen sam, jer imaju jedan završen projekat, veoma kompleksan i veoma stručan. I žalosno bi bilo da se vraćaju unazad. Oni su sada u situaciji da imaju zicer, što bi rekli u košarci, i samo treba da poentiraju. I mislim da će naredna Vlada iskoristiti tu mogućnost, jer je veliki rad uložen", kaže Parivodić. Parivodić je dodao da problem denacionalizacije treba da se reši što pre, za godinu ili godinu i po dana. I u Ligi za zaštitu privatne svojine kažu da restitucija treba što pre da počne i ocenjuju da će finansijsko obeštećenje koštati državu i manje nego što je Predlogom zakona predviđeno. Zakon podrazumeva denacionalizaciju gradskog građevinskog zemljišta koje se nalazi i sada u državnom monopolu i predstavlja najveću barijeru za investiranje u zemlju, ocenio je on. Predmet restitucije biće, prema njegovim rečima, i poslovni prostori, stanovi, zasebni delovi objekata, industrijski i trgovački objekti, odnosno sve nepokretnosti na kojima nisu naknadno stečena prava. Denacionalizacija kao model za privatizaciju zemljišta? Mreža za restituciju kritikuje predlog Mreža za restituciju kritikovala je predlog zakona o privatizaciji gradskog građevinskog zemljišta, koji kao jedan od modela predviđa i poklanjanje zemljišta korisnicima sa pravom korišćenja. "Jasno je da se iza navodne brige o interesima građana Srbije krije interes grupice povlašćenih pojedinaca koji su zbog bliskosti sa vlastima uzurpirali ogromna prostranstva građevinskog i poljoprivrednog zemljišta", ističe Mreža za restituciju. U saopštenju je ocenjeno da Nacrt zakona o denacionalizaciji, Ministarstva za ekonomske odnose sa inostranstvom, štiti prava svih građana, a tajkunima ne daje mogućnost da postanu još moćniji na štetu svih građana. Centar za Liberalno-demokratske studije predložio je Vladi tekst <http://www.clds.org.yu/newsite/privatizacija_dr_zemljista.pdf> zakona o privatizaciji gradskog građevinskog zemljišta. Autori predlažu da denacionalizacija bude samo jedan model za privatizaciju zemljišta i da je osnovni cilj da vlasništvo nad zemljištem pređe iz državnog u privatno, a da vraćanje oduzete imovine bude samo model i deo procesa njegove privatizacije. To bi omogućilo dosledno sprovođenje pravnog načela da vlasnik zemljišta bude i vlasnik objekta izgrađenog na njemu, naveo je jedan od autora zakona Dragor Hiber i kazao da je to suprotno rešenju u Nacrtu zakona o denacionalizaciji, koji predlaže Ministarstvo za ekonomske odnose sa inostranstvom, a po kojem će posle povraćaja zemljišta originalnim vlasnicima, vlasništvo biti razdvojeno. Hiber je objasnio da će u tom slučaju zemljište imati jednog, a izgrađeni objekat drugog vlasnika i dodao da će to izazvati veoma teške posledice, jer otvara prostor za arbitrarnost države i korupciju. Takav model denacionalazacije nije primenjen ni u jednoj bivšoj socijalističkoj zemlji, dok je većina sprovela privatizaciju zemljišta u državnoj svojini. Koautor zakona, ekonomista Boris Begović, kazao je da bi privatizacija bila sprovedena na pet različitih načina u zavisnosti od konkretnog slučaja i naglasio da bi jedinstven pristup bio loše rešenje. Zakonom je predviđena privatizacija kroz restituciju, poklanjanje postojećim korisnicima koji imaju pravo korišćenja zamljišta, javna prodaja, prodaja postojećim korisnicima i davanje u vremenski određen zakup, kao prelazno rešenje. U vlasništvu države ostale bi javne površine (ulice, parkovi, rečna priobalja) i zemljište na kojima su objekti državnih organa, ali ne i ona koja koriste komunalna i javna preduzeća. Privatizaciju bi zajednički sprovodila centralna vlast i lokalne samouprave, a prihodi od prodaje bi dobijali oni koji će isplaćivati naknade bivšim vlasnicima za zemljište koje im se ne vrati kroz restituciju. Postojeći komentari <http://www.b92.net/biz/komentari.php?nav_id=246549> (7) | http://www.b92.net/biz/vesti/srbija.php?yyyy=2007&mm=05&dd=14&nav_id=246549
<<image001.jpg>>