Zakon o restituciji narednih meseci pred Parlamentom

Svi ćemo plaćati za otetu imovinu

Autor: Irena Radisavljević, Petar Đurović | Foto:Beta | 09.08.2009. - 00:02 

 

Više od 600.000 hektara danas državnog zemljišta koje su komunisti oteli posle 
1945. godine nikada neće biti vraćeno zakonitim naslednicima! Zakon o 
restituciji koji će u Parlamentu biti do kraja ove godine uvodi meru 
objedinjavanja vlasništva nad objektom i zemljištem. To praktično znači da će 
svako ko na otetom zemljištu ima kuću, stan, fabriku ili poslovni prostor 
automatski postati vlasnik zemljišta besplatno ili za beznačajnu sumu novca. 

Obeštećenje za ovako poklonjeno zemljište plaćaće građani Srbije. Slična mera, 
koja je izazvala erupciju nezadovoljstva u javnosti, predložena je i u zakonu o 
planiranju i izgradnji, s tim što se odnosi samo na građevinsko zemljište, dok 
se u zakonu o restituciji proširuje na sve druge vrste zemljišta koje su danas 
u državnom vlasništvu. 
– Zakon o restituciji će počivati na osnovnom pravilu objedinjavanja vlasništva 
nad objektom i zemljištem. Ova vlada je odlučna da do kraja godine donese zakon 
o restituciji. Da ovo nisu prazne priče, kao neko ko je u ministarstvu zadužen 
za pripremu i izradu zakona, spreman sam da podnesem ostavku ukoliko Vlada do 
kraja godine ne završi ovaj posao – kaže Slobodan Ilić, državni sekretar u 
Ministarstvu finansija. 
Donošenje zakona o restituciji, koji je jedan od osnovnih uslova za pristup EU, 
bilo je ključni deo svih političkih programa i obećanja posle 2000. godine. 
Ovaj zakon, koji su osim Srbije donele sve bivše komunističke zemlje u 
okruženju i zapadnoj Evropi, najbolji je pokazatelj da je jedna država 
raskrstila sa balastom bivšeg režima i ispravila nepravde koje je naneo svojim 
građanima. 
Međutim, srpske vlasti su radije birale da lošom privatizacijom otetu zemlju i 
objekte prodaju za kolike-tolike sume novca politički podobnim ličnostima. Tako 
je privatizovan veliki deo zemljišta koje je moglo biti vraćeno u naturi, čime 
država ne bi snosila prevelike troškove obeštećenja naslednika. U međuvremenu, 
kapital prikupljen od ionako loše privatizacije potrošen je i izgubljena je 
svaka mogućnost da se od tog novca obeštete originalni vlasnici. 
– U Srbiji i danas vlada komunistički duh – da se otima od naroda i daje 
politički podobnima. Očigledno je da je ideja onih koji su na vlasti bila da se 
odloži taj nazoviproces restitucije dok ne rasprodaju sve što mogu. Ljudi koji 
su i danas na vlasti, koji upravljaju stankama i sede u njihovim vrhovima 
gotovo čitavu deceniju blokirali su pravednu restituciju, a i sada to rade. 
Bojim se da će i zakon koji sada donesu biti nešto što bi trebalo da bude 
naslovljeno kao Zakon o restituciji, ali će efekat biti palijativan, beznačajno 
mali i uvredljiv – kaže Milan Parivodić, advokat, bivši ministar i tvorac 
Nacrta zakona o restituciji iz 2005. godine koji je podržao Evropski parlament. 
Licitiranjem stotinama milijardi evra, koje su navodno neophodne za 
obeštećivanje naslednika, političari već čitavu deceniju zastrašuju i obmanjuju 
građane. Čak i sada, kada se realne procene o novcu koji je potreban za 
obeštećenje kreću između milijardu i dve i po milijarde evra, mogu se čuti 
paranoični povici o daleko većim sumama koje država (odnosno poreski obveznici) 
„ni u milion godina“ neće moći da isplate. 
Upravo zato je sasvim nejasno zašto se Vlada opredelila da se i zemljište koje 
je moglo biti vraćeno u naturi novim zakonom dodeli aktuelnim vlasnicima 
objekata na tom zemljištu. Samim tim će poreski obveznici morati da plaćaju 
daleko više kako bi se obeštetilo zemljište koje je država poklonila ili 
zabadava prodala vlasnicima objekata. 
Da se radi o daleko većoj sumi, potvrđuje i državni sekretar Slobodan Ilić, a 
što se novca neophodnog za obeštećenje tiče, on kaže: 
– To će zavisiti isključivo od ekonomske moći države. Sasvim je sigurno da se 
neće vraćati 100 odsto sume, jer to nije radila niti jedna država, ali ćemo 
pokušati da utvrdimo koliko-toliko pravednu sumu. Krajem septembra zajedno sa 
Savetom Evrope pripremamo konferenciju na kojoj će se razgovarati o takvim 
pojedinostima i uporedićemo naš predlog zakona sa iskustvima drugih zemlja koje 
su već sprovele restituciju. Tek nakon toga ćemo imati finalnu verziju zakona – 
kaže Ilić. 
Prema rečima Mileta Antića, koordinatora Mreže za restituciju, iznosi za 
obeštećenje naslednika koje vlast pominje čiste su gluposti. 
– Njihova jedina ideja je da opljačkaju što više a da ne vrate ništa ili što 
manje. Slovenci su naslednicima vratili skoro sve u naturi, a tamo gde to nije 
bilo izvodljivo kompenzovali su novcem i državnim obveznicama. Slično su 
uradili i u Hrvatskoj i Makedoniji, samo Srbija nije rešila pitanje restitucije 
– kaže Antić. 
Sporno jedinstvo vlasništva nad objektom i zemljištem osnovna je razlika između 
aktuelnog Zakona i Nacrta koji je 2005. godine napravio dr Parivodić. Prema 
Parivodićevom rešenju, starom vlasniku se vraća zemlja, a vlasnik objekta po 
zakonu postaje zakupac i plaća zakupninu po ceni koju lokalna samouprava odredi 
za to zemljište, kao što je do sada kroz račun Infostana plaćao korišćenje 
gradskog građevinskog zemljišta. 
– Kada je nekome otet objekat, pa mu je oteto i zemljište, pa je taj objekat 
dat nekome besplatno na korišćenje, a taj ga otkupio pedeset puta ispod cene, 
onda su rešenja koja predlaže zakon o restituciji katastrofalna. Ako mi takvoj 
osobi besplatno ili za simboličnu sumu damo zemljište, mi smo mu to praktično 
poklonili. To lice koje je već na poklon dobilo stan ili kuću sada pride na 
poklon dobija i zemljište, a postavlja se pitanje ko će to da vrati originalnom 
vlasniku ili potomku. Da li to treba da plati onaj ko je na toj zemlji ili svi 
građani Srbije plaćanjem poreza – pita se Parivodić. 
Ministarstvo finansija se, međutim, u stvaranju zakona nije rukovodilo ovakvom 
logikom, već se, kako kaže Ilić, odlučilo za jedinstvo vlasništva kako bi 
izbeglo potencijalne sudske sporove između vlasnika zemlje i zakupca. 
Samim tim će privatizacioni magnati, kakvih je u Srbiji nekoliko, uz firmu koju 
su kupiili od države sada dobiti i zemljište na kojoj se ona nalazi. U nekim 
slučajevima radi o nekoliko desetina hiljada hektara zemlje. 
– Ova zakonska odredba najviše će odgovarati tajkunima. To je princip pljačke, 
a ne jedinstva, jer pravi princip glasi da onome kome pripada zemlja pripada i 
ono što je na njoj – kaže Antić. 
Na kraju, čini se da će najmanju dobit od ovog zakona imati oni zbog kojih se i 
pravi. 
– Stari vlasnici ni u jednoj državi nisu bili sasvim zadovoljni, pa ni ovde 
verovatno neće biti. Ministarstvo će voditi računa o ekonomskoj moći države i 
to će biti osnova za određivanje procenta ukupne sume koja će biti na ime 
obeštećenja vraćana naslednicima – kaže Slobodan Ilić. 


Poigravanje sa ciframa 
Većina onih koji se protive vladinom poimanju restitucije najviše zamera 
poigravanje s nerealnim ciframa potrebnim za obeštećenje naslednika originalnih 
vlasnika. Kako kažu, takve priče su obično strašilo za narod jer uz naturalnu 
restituciju (koja će u novom zakonu biti ograničena) daleko manje sume bile bi 
potrebne za obeštećenje. 
Diana Dragutinović 4 milijarde dolara 
Milan Parivodić najviše 2,5 milijardi evra 
Slobodan Ilić najmanje 10 milijardi evra 
Mile Antić  oko 1,5 miliijardi evra

 


Ko, koliko i šta potražuje 
140.000 pojedinaca se prijavilo za povraćaj imovine 
Prijave su razvrstane u 73.000 predmeta 
Više od 90 odsto tražene imovine je u vlasništvu države 
97 odsto zahteva odnosi se na zemljište

 


Posledice loše rešenih svojinskih odnosa 
manipulacije države i uticajnih pojedinaca 
nepostojanje vladavine prava 
odbijanje ozbiljnih investitora 
obeshrabrivanje običnog čoveka da se bavi preduzetništvom 
stvaranje polarizovanog društva s malom slojem ekstremno bogatih i armijom 
siromašnih 
sistemsko zaostajanje u privrednom razvoju 
koncentracija ekonomske moći je u manjoj grupi ljudi

 


Restitucija u brojkama 
Vrsta imovine Površina u ha 
Zemljište 246.503 
Poljoprivredno zemljište 300.732 
Šumsko zemljište 42.964 
Građevinsko zemljište 10.900 
Poslovni prostor 616 
Kuće 12.861 
Stanovi i zgrade 1.625 
Drugi građevinski objekti 1.087 
Ostalo 14.454

http://www.blic.rs/temadana.php?id=105395

Одговори путем е-поште