Nije mi jasno sta je tu cudno. Ako kupis nekretninu ona je pod hipotekom. 

Boba Vankufer




________________________________
From: ANTIC.org-SNN <antic.miros...@gmail.com>
To: k-...@yahoogroups.com; postojb...@yahoogroups.com; Siem-News 
<n...@siem.net>; SIM <s...@antic.org>; sorabia@yahoogroups.com; 
srbija_medjusljiv...@yahoogroups.com
Cc: republikasrp...@yahoogroups.com; serbianfo...@yahoogroups.com
Sent: Sun, February 28, 2010 11:08:31 AM
Subject: [sorabia] Srbija pod hipotekom

  



Srbija pod hipotekom

Slavica MORAVČEVIĆ, 27.02.2010 21:00:46

Ocena: <http://www.novosti. rs/code/navigate .php?Id=5& status=jedna& 
vest=172135& title_add= %3Cspan%20class% 3D%22pret_ rec%22%3ESrbija% 
20pod%20hipoteko m%3C%2Fspan% 3E&kword_ add=krediti% 2C%20dugovanja% 20drzave& 
search=Srbija% 20pod%20Hipoteko m#vote> 

<http://www.novosti. rs/code/navigate .php?Id=5& status=jedna& vest=172135& 
title_add= %3Cspan%20class% 3D%22pret_ rec%22%3ESrbija% 20pod%20hipoteko 
m%3C%2Fspan% 3E&kword_ add=krediti% 2C%20dugovanja% 20drzave& search=Srbija% 
20pod%20Hipoteko m#vote> 1.54 (Glasova: 18)

<http://www.novosti. rs/code/navigate .php?Id=5& status=jedna& vest=172135& 
title_add= %3Cspan%20class% 3D%22pret_ rec%22%3ESrbija% 20pod%20hipoteko 
m%3C%2Fspan% 3E&kword_ add=krediti% 2C%20dugovanja% 20drzave& search=Srbija% 
20pod%20Hipoteko m#vote> http://www.novosti. rs/images/ basic/vote_ on.gif

Komentara: 5 <http://www.novosti. rs/code/navigate .php?Id=19& idobj=172135# 
list> http://www.novosti. rs/images/ basic/comment_ on.gif

BANKE u Srbiji stavile su šapu na više od 300.000 nekretnina. Tačnije, građani 
i firme su prilikom zaduživanja dali pod hipoteku toliko kuća, stanova, 
poslovnog prostora, zemljišta... Spisak vrednosti na koje bankari polažu pravo 
po osnovu odobrenih kredita je, međutim, znatno duži.
Na njemu su i vrednije pokretnosti, kao, na primer, skuplje poljoprivredne 
mašine - kombajni, jači traktori... Zatim, proizvodne mašine i oprema u 
firmama, pa autobusi, kamioni, kombi vozila. Mnoge banke stavljaju zalogu i na 
putničke automobile, vredne slike i druga umetnička dela... Koliko je ovakvih 
zaloga teško je utvrditi, jer bankari nisu radi da sa takvim podacima izlaze u 
javnost. Ali, s vremena na vreme mogu se naći ponude o prodaji oduzetih vozila, 
mašina... Na sajtovima banaka i u štampi.
Prema podacima Kreditnog biroa Udruženja banaka Srbije, do sada su banke 
odobrile 1,4 biliona dinara kredita privredi i stanovništvu, ili oko 14 
milijardi evra. Ako se uporedimo sa ostalim zemljama u regionu, prema podacima 
NBS, nismo prezaduženi, jer je učešće zajmova u bruto društvenom proizvodu oko 
40 odsto, tako da ima prostora za nove pozajmice.

OTPLATA

Firme su dužne bankama oko 10 milijardi evra u zemlji i oko 10,1 milijardu evra 
u inostranstvu. Građani trenutno koriste zajmove od oko četiri milijarde evra. 
Više od polovine tog iznosa, oko 2,2 milijarde evra, otpada na stambene 
kredite. Do sada su banke odobrile 71.173 stambena zajma, a oko 30 pozajmica je 
problematično, odnosno - hipoteka je aktivirana.
- Najčešće obezbeđenje koje banke zahtevaju kod preduzeća, kao i kod građana 
koji koriste stambene kredite, jeste hipoteka - kaže Milan Kovačević, 
ekonomista. - U ovom trenutku nije problem visina zaduženosti, nego struktura 
zajmova. Naime, najveći broj kredita je u evrima, koji iz dana u dan jača u 
Srbiji. To dovodi do porasta rata, i privrednicima i stanovništvu, pa mnogi 
imaju problem sa otplatom svojih obaveza prema bankama. Narodna banka Srbije je 
morala da vodi računa, da isključi zaduživanje sa valutnom klauzulom i da se 
zadužujemo u domaćoj valuti u kojoj i privređujemo. Čak su i subvenciionisani 
zajmovi evroizovani, što je apsurdno. Tek sada, kada je nastao problem, čuju se 
predlozi nadležnih da bi krediti trebalo da budu u dinarima. A šta ćemo sa već 
uzetim?
Prema rečima Kovačevića, ne može se tumačiti da su banke koje su uzele hipoteku 
kao sredstvo obezbeđenja bukvalno i vlasnici te imovine. Osim toga, ni 
bankarima ne ide u prilog da oduzimaju kuće, stanove, poslovni prostor, 
zemljište, jer nemaju kome da ga prodaju. Bankama je posao da prodaju novac i 
da za to naplaćuju kamatu.

KAŠNJENJE

Bankari nerado govore o prinudnoj naplati kredita. Ali, zato ima banaka koje na 
svojim sajtovima, već skoro dve godine, oglašavaju prodaju raznih nekretnina 
širom Srbije, od Bečeja do Babušnice, ali bezuspešno. Naročito niko nije 
zainteresovan za nekretnine u unutrašnosti. Zbog toga bankari više vole da 
regularno naplaćuju svoje zajmove.
Situacija 

je nešto drugačija kada su u pitanju preduzetnici, mala i srednja preduzeća - 
kod njih je stepen prinudne naplate najviši.
- Ako se uporede sa obavezama javnih preduzeća, dugovanja preduzetnika, malih i 
srednjih firmi, su u stvari veoma mala - kaže Kovačević. - Oni nemaju dobar 
koncept poslovanja, već rade stihijski, pod raznim uticajima. Naravno, ima i 
veoma uspešnih firmi koje servisiraju svoje obaveze i u zemlji i u inostranstvu.
Prema podacima Kreditnog biroa, najveće kašnjenje u otplati kredita, od 8,5 
odsto, imaju preduzeća. Ono je u odnosu na kraj 2008. godine povećano za skoro 
dva odsto. Slede preduzetnici sa kašnjenjem od osam odsto, i na kraju građani 
sa 3,3 odsto.
- Stanovništvo je dobar korisnik bankarskih usluga, a najveći deo kašnjenja u 
otplati kredita je posledica smanjenih i neredovnih primanja, ili gubitka 
zaposlenja - smatra Veroljub Dugalić, generalni sekretar Udruženja banaka 
Srbije. - Problem poslednjih meseci stvara rast evra. Mnogima koji su se 
zadužili do dozvoljenog maksimuma, odnosno do 30 odsto od primanja za 
kratkoročne pozajmice i do 50 odsto od zarade za stambene zajmove, ugroženi su 
kućni budžeti. Jer, plate dobijaju u dinarima koji gube vrednost prema evru. 
Ipak, učešće docnje u otplati stambenih kredita je samo 4,2 odsto, ili 0,7 
odsto na ukupno odobren iznos ovih zajmova.
Građani su postali obazrivi kada uzimaju zajmove, a mnogi zbog pada realne 
vrednosti plata i ne mogu da uzmu kredit. U Srbiji svaki građanin duguje oko 
560 evra bankama, a svaki zaposleni i penzioner nešto iznad 2.100 evra, odnosno 
više od sedam prosečnih plata. U poređenju sa okolnim zemljama to je znatno 
manje, ali je i naš standard znatno niži - nije problem u Srbiji da li banke 
mogu da daju kredite, već što nema dovoljno klijenata koji mogu da vraćaju 
pozajmice. 

KAKO SE ZADUŽUJEMO
BANKE u ovoj godini očekuju rast kreditne zaduženosti, ali prvi pokazatelji 
govore da ona uglavnom stagnira. Prema podacima Narodne banke Srbije, od 2003. 
do 2009. godine zajmovi su rasli 33 odsto godišnje - u privredi oko 17 odsto, a 
kod stanovništva 49 odsto.
Krediti privredi obuhvataju 62 odsto zajmova u devizama, dok kod pozajmica 
stanovništvu devizne čine čak 78 odsto.

HRVATSKA, ITALIJA, NEMAČKA
U Hrvatskoj, banke zaziru od aktiviranja hipoteka, jer prosečan proces prinudne 
naplate, prema podacima Svetske banke, traje 561 dan, a trošak pokretanja 
postupka je skoro 14 odsto vrednosti potraživanja.
U Italiji je još gora situacija. U ovoj zemlji prinudna naplata putem 
aktiviranja hipoteke traje 1.210 dana, uz 30 odsto troškova.
Period hipotekarne naplate u Nemačkoj traje 394 dana, uz trošak od 15 odsto.
U Srbiji ovaj postupak traje 635 dana, a trećina vrednosti potraživanja odlazi 
na troškove u sporu.

ŠTA KAŽU BANKARI
NAPLATA TEK NA KRAJU
DEO naših klijenata se našao u većim ili manjim problemima i mi pokušavamo da 
im pomognemo, ali, ako to ne pomogne, aktiviraju se naplate i hipoteke. Većinu 
nepokretnosti čiju prodaju banka oglašava predstavljaju obezbeđenje po 
kreditima preduzeća, ne stanovništva. Takođe, veliki deo tih nepokretnosti je 
ponuđen na prodaju još pre prošlogodišnje krize, ali kupce za njih još nismo 
našli.

KRIZA UČINILA SVOJE
KRIZA je učinila da manji broj klijenata, kako iz privrede,tako i stanovništva, 
kasni sa otplatom kredita. Banka insistira da je klijenti na vreme obaveste o 
svim teškoćama kako bi se našlo zajednički prihvatljivo rešenje za otplatu i ne 
bi morala da se aktiviraju sredstva obezbeđenja kao što su hipoteke.

POSLE MNOGIH OPOMENA
STROŽA naplata potraživanja pokreće se tek kada je banka na to primorana, 
odnosno kada se klijent ogluši na mnogobrojne opomene i pokušaje da se nađe 
adekvatno rešenje za otplatu. Banka je, naravno, svesna da uzroci kašnjenja 
mogu biti različiti.

http://www.novosti. rs/code/navigate .php?Id=5& status=jedna& vest=172135& 
title_add= Srbija%20pod% 20hipotekom& kword_add= krediti%2C% 20dugovanja% 
20drzave

[Non-text portions of this message have been removed]





      

[Non-text portions of this message have been removed]

Одговори путем е-поште