VESTI iz Frankfurta , nazavisni dnevni list dijaspore na srpskom jeziku za Evropu, Ameriku i Australiju,

obj. 26.septembar 2004.

KRVAVI TRAGOVI CRVENE AGENTURE (7)

PLANOVI ZA "POSLE TITA"

• Početkom 1980. mogao se naslutiti Brozov skori kraj, a prema emigrantskim izvorima planirano je formiranje srpske vlade sa sedištem u Diseldorfu • Dušana Sedlara, predsednika SNO za zapadnu Nemačku, to je izgleda koštalo glave • "Jat" na usluzi agentima tajne službe

 

Nakon likvidacije Bore Blagojevića 8. marta 1975, već 12. maja te godine ubijen je u svom stanu u Belgiji, Petar Valić (76) urednik i vlasnik malih emigrantskih novina "Vaskrs Srbije". Naredne 1976. godine 6. avgusta u tri sata ujutru, u Briselu su pobijeni: Miodrag Bošković sa svojim sinom jedincem i Uroš Miličević, koji je u to vreme sarađivao sa Boškovićem.
- Bošković je bio potpredsednik organizacije "Privrednik" i izdavač lista "Vaskrs Srbije", a na Vidovdan, juna 1976. prisustvovao je u Čikagu Vidovdanskoj proslavi, Kongresu Srpske narodne odbrane i Svesrpskom kongresu. Ubice nisu uhvaćene, već su pobegle u SFRJ, ali je celokupna evropska štampa, a naročito belgijska, podvukla da je ovaj zločin delo Titovih agenata. Čak je prvi put i "NJujork tajms", inače tad naklonjen Brozovom režimu, pisao "da su ova ubistva mere predostrožnosti jugo-komunista za slučaj Titove smrti, te žele da na vreme uklone svoje protivnike" - navodi Bora Karapandžić poznati pisac srpske emigracije u SAD.

Pravo u srce

Govoreći o likvidacijama istaknutih srpskih antikomunista u Nemačkoj, on pominje Ratka Obradovića, Jakova- Jašu LJotića i Dušana Sedlara.
- Ratko Obradović je ubijen 17. aprila 1969. godine u Minhenu, na stazi između garaže i svog stana. Pucano je iz pištolja na Obradovića, jednog od urednika nacionalnog antikomunističkog lista "Iskra" i generalnog sekretara Jugoslovenskog narodnog pokreta (JNP) "Zbor". Za vreme građanskog rata i komunističke revolucije (Drugi svetski rat) u Jugoslaviji, Ratko Obradović je bio komandant Prvog bataljona prvog puka Srpskog dobrovoljačkog korpusa - veli Karapandžić.

Ljotićev brat zadavljen?

Diplomata Kraljevine Jugoslavije, a posle Drugog svetskog rata vlasnik i izdavač pomenute minhenske "Iskre" i predsednik JNP "Zbor" Jakov-Jaša LJotić (79), brat Dimitrija LJotića, zadavljen je 8. jula 1974. godine, takođe u Minhenu.
- Istraga je ustanovila da su Jakova LJotića likvidirala dvojica terorista. Ispod njegovih nokata pronađena je kosa dve osobe s kojima se borio za goli život. Ubice su nesmetano pobegle u SFRJ, odakle su bile i poslate. Nedelju-dve pre toga Tito je bio gost u Zapadnoj Nemačkoj - svedoči Karapandžić.
A po istraživanjima mr Radovana Kalabića, predsednika Matice iseljenika Srbije, telo Jakova LJotića "pronađeno je u kadi punoj vode".

- Predsednik Srpske narodne odbrane za zapadnu Nemačku i urednik lista "Beli orao" Dušan Sedlar ubijen je 16. aprila 1980. godine u Diseldorfu. Stradao je je pri povratku u svoj stan, dok se vraćao sa kioska na kome je redovno uplaćivao loto. Skrivena u žbunju, presrela su ga dvojica terorista ispalivši tri hica iz pištolja sa prigušivačem. Sedlar je već prvim hicem pogođen u srce. Pre ubistva redovno je primao preteća pisma i preteće telefonske pozive, ali se nije osvrtao na to - priča Kalabić.
Dušan Sedlar je bio porodičan čovek. Kao kapetan Jugoslovenske kraljevske vojske uhapšen je 1942. godine u Beogradu i posle šest meseci provedenih u zatvoru Gestapoa, deportovan je u nemačko zarobljeništvo. Po završetku iz Drugog svetskog rata ostao je u Nemačkoj.

Ponuda

Kako je početkom 1980. godine Josip Broz teško oboleo, te se mogao očekivati njegov skori životni i vladarski kraj, po nekim nezvaničnim emigrantskim izvorima, srpska antikomunistička emigracija u inostranstvu pripremala se da objedini sve Srpske narodne odbrane iz zapadnog sveta u jednu čvrstu organizaciju, čija je zajednička Skupština trebalo da se održi početkom maja 1980. u Diseldorfu.

Planirano je, navodno, i da se odmah po Titovoj smrti formira srpska vlada u izbeglištvu sa sedištem u istom nemačkom gradu. Te planove je, smatra se u nekim krugovima srpske emigracije u Evropi, omela Udba iz SFRJ ubistvom Dušana Sedlara. NJemu su istaknuti emigranti, navodno, nudili da bude predsednik te vlade, što je on odbio, ali je, prema tim izvorima, pristao da bude potpredsednik.
Kalabić kaže da Sedlarove ubice nisu poznavale svoju žrtvu, te umalo nisu ubile drugog čoveka "sličnog Sedlaru i približno njegovih godina, koji je išao dvadesetak koraka ispred njega".

 Piše: Radmila Lončar

Sutra: KARIKA KOJA JE NEDOSTAJALA - ŠVEDSKA POLICIJA UOČILA VEZE SA BEOGRADOM

 


Yahoo! Groups Sponsor
ADVERTISEMENT
click here


Yahoo! Groups Links

<<image001.jpg>>

<<image002.jpg>>

Одговори путем е-поште