"FARENEGEJT 9/11-STA RUSI VIDE KROZ AMERICKU LUPU 24.9.2004.
23:19
 
 âFARENEGEJT 9/11â - ILI STA RUSI VIDE KROZ AMERICKU LUPU Anatolij KOROLJOV, 
politicki komentator RIA âNovostiâ (Moskva, RIA âNovostiâ)

 Na velikim ekranima sedam moskovskih bioskopa ovih dana premijerno je prikazan 
deokumentarni film americkog rezisera Majkla Mura âFarengejt 9/11â. U Sjedinjenim 
Drzavama taj film je izazvao senzaciju sa ostvarenim profitom od 120 miliona dolara. 
Hoce li taj prekookeanski skandal doneti profit u Rusiji, tek ce se pokazati. Na 
dnevno prikazivanje u jednom od najvecih kino-kompleksa u Moskvi, u Atrijumu kod 
Kurske stanice, doslo je svega pet ljudi, mada je u druge sale na film 
âSauccesnikâ sa Tomom Kruzom u glavnoj ulozi publika hrlila u gomilama. Narod zna 
â gledati dokumentarne filmove nije ni malo lako za dussu. Film Majkla Mura je 
grandiozni pokusaj da se pod kontrolu licnog privatnog misljenja stavi sveukupni 
institut drzavne vlasti i samim tim drzava ucini odgovornom pred misljenjem drustva. 
To nije film o Dzordzu Bussu, predsedniku SAD, film nije ni o biznis-vezama porodice 
Buss sa porodicom Bin-Ladena, to je film o treorizmu drzave protiv slobode i licnosti. 
Mur je snimio ne prosto levo-radikalni film, vec prakticno â marksisticki. Pri tom 
je to onaj Marks koga je najpre procitao Trocki, a potom Mao. Majkl Mur ne nalazi ni 
jednog jedinog argumenta u korist postojanja americkog drustva na planeti Zemlja u 
onom obliku, u kome ono egzistira. Tesko je naci radikalniju pakost sa kojom bi se 
tako strastno razoblicavala Amerika, narocito imajuci u vidu da SAD danas igra ulogu 
svetskog lidera i zastitnika demokratije. Nasa vlast, kaze Mur, nema nikakvo moralno 
pravo da rukovodi narodom Amerike i namece svoj totalni amoralizam i dvostruke 
standarde covecanstvu. Njegova kamera je istovremeno i lupa koja, koncentrisuci 
suncevi zrak, nanosi opekotine, ali i mikroskop, koji sledi za razvojem tumora raka u 
mozgovima demokratije. Evo jutra kobnog dana napada terorista na kule Svetskog 
trgovinskog centra u Njujorku. Obozavalac golfa, ribolova i lobstera, Dzordz Buss 
odlazi da govori u skoli pred decom negde na jugu zemlje. On vec zna da je prvi avion 
udario u neboder, ali nastavlja da deci prica pricu o jaretu. Pritrcava mu pomocnik i 
na uvo sapuce da je u neboder udario i drugi avion. To je napad na Ameriku! Buss se 
namrgodi, ali nastavlja susret koji vec izgleda kao potpuni apsurd. Mur tu epizodu 
daje ne kao nonsens, vec kao tipicno ponasanje vlasti, ciji cilj nije zastita 
Amerikanaca, vec necovecna zastita sebe samog. Kada mi iznenadimo vlast, to je uvek 
kao hvatanje lopova na delu. Pokusavajuci da shvati mehanizam postojanja vlasti, - 
svake, a ne samo americke! â Mur usmerava kameru na sudbinu Lajze Linpskov, ciji je 
sin poginuo u Iraku. Ta prica je jedna od najsnaznijih u filmu. Mi vidimo da svakog 
jutra Lajza iznosi americku zastavu u vesa je na zid svog doma. Ona je patriotkinja do 
kostane srzzi. Ona se trudi da platno ni u kom slucaju ne dotakne zemlju. U pocetku 
njoj laska sto cuveni reziser snima u njenoj kuci. Ali korak po korak kamera dovodi 
zenu do histerije, ona jeca, citajuci poslednje pismo poginulog sina. Ona vice na 
Boga, pitajuci se zasto joj je uzeo decaka?! Na kraju krajeva, dosavsi u Vasington, 
ona se mota oko Bele kuce ogradjene mrezom od terorista, proklinjuci americki san i 
svoj zivot. I opet Mura ponajmanje interesuje koji predsednik sedi u toj beloj kucici 
sa stubovima iza te visoke mrezze. Ne, on nam pokazuje do kakvog besa moze dovesti 
coveka paznja samo jedne kamere. Sta reci o coveku, na koga je uprta paznja citavog 
sveta! On se neminovno pretvara u opasnog bezumnika, u ozzivelu paranoju mas-medija. 
Strasno izgleda i beskonacno ulepssavanje Bussa, Kondolize Rajs, Donalda Ramsfelda i 
drugih velicina vlasti pred objektivima u trenucima pred pojavljivanje pred kamerama. 
Strickanje makazama, friziranje, puderisanje, geliranje kose, pravljenje loknica, 
cupanje dlacica sa koze, zamazivanje kesa pod ocima i druge lukavosti falssa postaju 
metafora lazi i bezumlja kojim su paralizovani ljudi na vrhu vlasti. To friziranje 
Amerike pred veccnoscu (sa kojim zapocinje film) donosi svoje strasne plodove. 
Pozerstvo pred svetom, pateticna lazz samozaljubljenosti zavrsava se ratom u Iraku, 
gadjanjem Bagdada i finalom u bolnici, panoramom osakacenih americkih vojnika, bez 
ruku, bez nogu, koji u jedan glas vicu u kameru meni je vec dobro, osecam se 
izvanredno, doduse, bole me prsti mada su mi obe ruke otkinute, ali to je sitnica, 
proci ce, sada mi je dobro, veoma dobro, i meni je takodje dobroâ Moze li se Murov 
film okvalifikovati kao umetnicko delo? Nikako, on je muccno jednoliccan, neuredan, 
uzurban, u njemu ima previse grdnje, film se giba sa jedne u drugu stranu, kao avion, 
koga su oteli teroristi, ali u cilj on pogadja neumoljivo â pravo u mozak americkog 
sna, pravo u glavu Slobode. Kada na vlast dodje Keri, ja cu i o njemu snimiti film, 
kaze Mur. Moskva, 24. septembra 2004. RIA âNovostiâ  




------------------------ Yahoo! Groups Sponsor --------------------~--> 
Make a clean sweep of pop-up ads. Yahoo! Companion Toolbar.
Now with Pop-Up Blocker. Get it for free!
http://us.click.yahoo.com/L5YrjA/eSIIAA/yQLSAA/NfOolB/TM
--------------------------------------------------------------------~-> 

 
Yahoo! Groups Links

<*> To visit your group on the web, go to:
    http://groups.yahoo.com/group/SrpskaInformativnaMreza/

<*> To unsubscribe from this group, send an email to:
    [EMAIL PROTECTED]

<*> Your use of Yahoo! Groups is subject to:
    http://docs.yahoo.com/info/terms/
 

Одговори путем е-поште