Tito izmedu Hitlera i Staljina

 Staljin je više podržavao cetnike nego partizane, a Hitlerov ambasador u
Zagrebu želeo je susret s Titom, svedoci poznati bugarski revolucionar ciji
je dnevnik ovih dana prvi put objavljen u Nemackoj

      Georgi Dimitrov Mihailovic (1882-1949), bugarski i medunarodni
revolucionar, kome je 1933. sudeno u Lajpcigu zbog paljevine nemackog
Rajhstaga, pisao je od 1933. do 1943. dnevnike koji su tek sada objavljeni u
Berlinu, u izdanju "Aufbau-Verlaga". Kao generalni sekretar Komunisticke
internacionale, Dimitrov je bio vrlo cesto u kontaktu sa Staljinom, o cemu
govori u svojim dnevnicima. Osim toga, saradivao je s mnogim drugim
istaknutim liderima komunistickih partija evropskih i vanevropskih zemalja.
       Vrlo znacajno poglavlje u dnevnicima zauzima prepiska Tito -
Dimitrov. Ova prepiska jeste znacajno svedocanstvo o Staljinovom odnosu
prema Titu i partizanskom pokretu. Staljin je odbijao veoma dugo da pruža
partizanima vojnu pomoc i, kako prepiska svedoci, zahtevao je od Tita da se
s respektom odnosi prema cetnicima i Draži Mihailovicu, koji se svim silama
borio protiv partizanskih jedinica. Kako izveštava Dimitrov, po nalogu
Staljina došli su i NKVD-ovci u Jugoslaviju, kako bi kontrolisali odnose
izmedu cetnika i partizana.
       Dimitrov je pisao kratke beleške o svojim susretima s Titom dok je on
bio u Moskvi a poslednji razgovor imali su 11. novembra 1939, pred Titov
odlazak u Jugoslaviju. Tito je cesto slao Dimitrovu telegrame, moleci ga da
izdejstvuje pomoc za partizanske jedinice. Dimitrov je o tome izveštavao
najpre Beriju, moleci ga da s tim u vezi, razgovara sa Staljinom, a kasnije,
o molbama Josipa Broza izveštava Molotova i Staljina.
       Medutim, umesto pomoci, Dimitrov je primoran da daje direktive Titu i
Kardelju po Staljinovom nalogu: "Ne nazivajte vaše proleterske brigade
proleterskim, vec udarnim, ponavljamo: udarnim. Razumete li - to je od
narocitog politickog znacaja, kako za ujedinjenje narodnih snaga protiv
okupatora, tako za vaše delovanje u zemlji i inostranstvu. Vi vodite jedan
narodnooslobodilacki rat u kojem su radnici, seljaci, narodna inteligencija
i drugi patrioti, a ne proletersku borbu. Od toga morate uvek polaziti.
Prestanite da lijete vodu na mlin vaših neprijatelja, koji ce svaku grešku
zlurado koristiti." (10. 08. 1942).

       Upozorenja
       Novembra 1942. godine, Dimitrov je poslao Titu telegram, u kojem mu
objašnjava ulogu i karakter "Jugoslovenskog oslobodilackog komiteta". Prema
Dimitrovljevom uputstvu, ovaj komitet se ne sme tretirati kao vlada, vec kao
politicki organ narodnooslobodilacke borbe. Ne suprotstavljati se
emigrantskoj vladi, ne pominjati raspuštanje kraljevine, ni recju ne
pominjati republiku. Ta pitanja ce se postaviti tek posle poraza
nemacko-italijanskih snaga i oslobadanja zemlje od okupatora. Uostalom, SSSR
ima zasad ugovor s jugoslovenskim kraljem i vladom u Londonu, pa bi to moglo
imati negativnog uticaja na odnose s Engleskom i Amerikom, upozorio je
Dimitrov Tita.
       Pošto iz Rusije nije stizala pomoc, Tito je, ne bez razloga, poceo da
šalje ocajnicke telegrame. Dimitrov mu u telegramu od 10. 02. 1943.
porucuje: "Ne biste smeli posumnjati ni minutu da mi ne bismo pomagali vašu
izvanrednu i herojsku borbu kada bi za to postojale bolje mogucnosti...
Cesto smo zajedno s Josifom Visarionovicem Staljinom razgovarali na koji
nacin da vam pomognemo. Na žalost, usled nesavladivih tehnickih i
transportnih problema nismo uspeli ovaj zadatak pozitivno rešiti. (...) Kako
možete vi u to sumnjati?" - pitao je s prekorom Dimitrov.

       Licnosti
       Dimitrov je 11. 03. 1943. poslao telegram Titu, Kardelju (Birku) i
Kopinicu (Vokšinu). Ovaj telegram se odnosi na cetnike koje - kako je
napisano - "treba odvuci od demagoške linije D. Mihailovica."
       Kada je Tito obavestio Dimitrova o razmeni ratnih zarobljenika s
Nemcima, došlo je do drame. O tome je raspravljala komisija koju su
sacinjavali B. N. Ponomarjov, ideolog Kominterne, Firnber, predstavnik
austrijske KP, Gemalnder, predstavnik ceške KP, i Đuro Salaj, predstavnik
jugoslovenske KP. Kako je Dimitrov napisao u svome dnevniku, Titu je 01. 04.
1943. upucen telegram sledece sadržine: "Nas iritira okolnost, što ste vi
izvršili razmenu s nemackim ratnim zarobljenicima, što ste poslali
delegaciju, koja je izvršila pregovore s Nemcima, kao i cinjenica da je
nemacki ambasador u Zagrebu izrazio želju da se s Vama licno sretne. Šta se
to dogada? Narod se nalazi u jednoj ogorcenoj borbi protiv okupatora, kad
iznenada - takvi odnosi izmedu vas i Nemaca. Da li je to u skladu s
politikom Nemaca, koji žele da izazovu medu Jugoslovenima bratski razdor
kako bi što lakše razbili narodnooslobodilacku armiju? Ja vas molim za
objašnjenje ovoga pitanja. Dalje: Cinjenica je razumljiva što nezadovoljstvo
naroda protiv Engleza raste. Ali, zar ne razmišljate o tome, da u sadašnjem
trenutku izazivati nezadovoljstvo protiv Engleza škodi narodnooslobodilackoj
borbi, i da mržnja protiv okupatora, u prvoj liniji protiv Nemaca, mora da
se potpiruje? Svaka vrsta povezivanja s nemackim mocnicima može ovu toliko
potrebnu narodnu mržnju slabiti. Ocekujem vaš odgovor."
       (Tito je, po svemu sudeci, poslao odgovor Dimitrovu. Medutim, u
njegovim dnevnicima nema nikakvog traga. Sednica Prezidijuma Kominterne
održana je 12. 05. 1943. i Dimitrov saopštava da se jedan od zakljucaka
odnosio na Tita).
       U dnevniku Dimitrova se pominju i razne druge jugoslovenske politicke
licnosti, pre svega, najbliži Titovi saradnici i saborci. Na stranicama ovog
dnevnika pominju se neke licnosti o kojima jugoslovenska javnost nije dosad
imala prilike ma šta da cuje. Jedna od tih je Kiti Jovanovic. Priredivaci
dnevnika su napisali da je Kiti Jovanovic, jugoslovenska komunistkinja, koja
je emigrirala u SSSR "ljubavnica Georgi Dimitrofa".
       (LJuba (1880-1933), prva žena g. Dimitrova, pesnik i novinar, rodom
je iz Kragujevca. Roza (1896-1958), Jevrejka, bila je druga žena g.
Dimitrova). Dimitrov je, uz ime svoje ljubavnice, napisao najzagonetnije
reci: "Ocajne scene. - Strašno plakanje. - Šta da se cini?" (Pocetak aprila,
1934)
       Mesec dana kasnije, 9. maja, uz ime "Kiti" je napisao: "Likvidacija
neodložna!"
       I, najzad, 25. juna 1934: "Kod Kiti: šta dalje?"
       Georgi Dimitrov je pisao svoj dnevnik vrlo obazrivo. (U jeku najvecih
Staljinovih cistki - 01. 02. 1935. - 18. 08. 1936. i 18. 03. 1938. - 15. 08.
1938 - Dimitrov nije vodio beleške). Uprkos tome, može se primetiti da je on
vodio dnevnik i kao visoki funkcioner i kao covek. (NJegov brat Nikola je u
vreme carske Rusije prognan u Sibir, gde je 1916. umro; brat LJuben je bio u
koncentracionom logoru; brat Todor je ubijen od bugarskih policajaca 1925;
sin Mitja je umro 1943. itd.). Mada je posle procesa u Lajpcigu, stekao
medunarodni ugled kakav nije imao gotovo nijedan evropski revolucionar, on
je morao živeti vrlo obazrivo u Moskvi, ponekad cak podnositi poniženja koja
mu je priredivao Staljin. Dabome, da u takvom okruženju ni Dimitrov nije
mogao ostati "cistih ruku".

       Nadmudrivanje
       Iz dnevnika G. Dimitrova, proizlazi da Staljin nije imao nikakvih
narocitih simpatija za partizanske pokrete u Jugoslaviji i Grckoj. To je,
sude istoricari, odraz medunarodne politike prema Balkanu (tzv. uticajne i
interesne zone). Grcki partizanski pokret je usled toga surovo žrtvovan. Za
razliku od Dimitrova, koji je imao sasvim drukcije politicke poglede i
politicki plan za Balkan, Staljin nije u pocetku hteo stvaranje
jugoslovenske federativne države na Balkanu.
       Josip Broz Tito, koji je i u tek štampanim knjigama najrigoroznijih
evropskih istoricara 20. veka, zauzeo vrlo istaknuto mesto, prozreo je,
izgleda, blagovremeno Staljinove namere i planove. I, zahvaljujuci tome,
uspeo je da nadmudri i fašiste i staljiniste.
       S druge strane, rušioci Jugoslavije, u prvom redu Miloševic i Tudman,
osigurali su Titu "vecno mesto" u istoriji jugoslovenskih naroda.

       DR RAJKO ĐURIC http://www.nin.co.yu/2001-06/14/18367.html

Miroslav Antic,
http://www.antic.org/

STOP NOVOM SVETSKOM PORETKU

==^================================================================
EASY UNSUBSCRIBE click here: http://topica.com/u/?bUrBE8.bVKZIq
Or send an email To: [EMAIL PROTECTED]
This email was sent to: archive@jab.org

T O P I C A -- Register now to manage your mail!
http://www.topica.com/partner/tag02/register
==^================================================================

Одговори путем е-поште