http://www.glas-javnosti.co.yu/danas/srpski/F02012801.shtml
Glas javnosti, 29.januar, 2002. feljton: Ratni dobosi 1991 - 1995 (9) Masakr srpskih porodica u Sijekovcu Pise: Mira Beham Posle atentata Srbi su poceli u gradu da podizu barikade. Tri meseca kasnije Rasim Delalic je postao komandant Starog grada i junak TV Sarajevo o kome su cak ispevane i pesme. Drugi dogadaj odigrao se 17. marta 1992. i predstavljao je prvo krvoprolice u, jos nezapocetom, bosanskom ratu. Te noci pripadnici muslimanske Patriotske lige, ilegalnih borbenih snaga Alije Izetbegovica, masakrirali su pet srpskih porodica u Sijekovcu kod Bosanskog Broda. Ovaj ratni zlocin "od pre rata" kasnije je u bosanskim medijima slavljen kao prvi uspesan otpor "cetnicima". - Alija Izetbegovic: Uz uporno neznanje bosanski "predsednik" predstavlja se kao zastupnik i branilac multikulturnog i tolerantnog bosanskog drustva. Ali, Alija Izetbegovic nije bio niti je mogao da bude bosanski "predsednik", jer bosanskim ustavom ta funkcija nije ni predvidena. On je bio predsednik bosanskog drzavnog Predsednistva od sedam, po Ustavu, sasvim ravnopravnih clanova, koji predsednika Predsednistva biraju medu sobom na mandat od godinu dana, uz mogucnost jednog reizbora. Posto ustav ni u slucaju rata ne predvida treci mandat, Alija Izetbegovic je, nema sumnje, uzurpirao funkciju i time postao, prema ustavnim odredbama, nelegitiman "drzavni poglavar". Tvrdnji da je Izetbegovic multikulturalista protivreci vec okolnost da je on predsednik nacionalisticke partije Muslimana SDA (Stranke demokratske akcije) koja jasno zastupa nacionalne, dakle muslimanske interese. Kako bi se sprecila dominacija jedne nacionalne stranke u Bosni, postojalo je visenacionalno predsednistvo i pomenuti princip rotacije na njegovom celu. Posto Izetbegovic nije postovao te mere za obezbedivanje politicke ravnopravnosti, moze se reci da su on i njegova stranka imali dominantnu ulogu u politickom zivotu Bosne otkako je stupio na duznost u decembru 1990. godine. Mnogobrojnim samovoljnim promenama zakona i unutrasnjim cistkama Izetbegovic je u meduvremenu ucvrstio tu vlast. Ako se uzmu u obzir i Izetbegovicevi politicki motivi i ciljevi, ta dominacija dobija prilicno na znacaju za krvavi raspad Bosne. Vec neposredno posle Drugog svetskog rata, kao clan tajne organizacije "Mladi muslimani" koja je radila na verskom budenju svih koji imaju muslimansko ime, Izetbegovic je u medunarodnim islamskim krugovima stekao glas kao hrabar borac za islamsku stvar. I on je misionarski radio za nju. Njegovim najznacajnijim delom smatra se "Islamska deklaracija", nastala izmedu 1966. i 1967. i posvecena palima za islam. U tom delu je zapisao i sledece: "Citav muslimanski svet nalazi se u stanju vrenja i promena (...). Epoha pasivnosti i mirovanja prosla je zauvek". U krajnjoj liniji za Izetbegovica je neizbezno preuzimanje vlasti od strane islama, jer: "Nema mira ni koegzistencije izmedu islamske vere i neislamskih drustvenih i politickih institucija. (...) Islam jasno iskljucuje pravo i mogucnost delovanja bilo koje strane ideologije na svom podrucju". Prema misljenju islamista, ocigledna je slicnost Izetbegoviceve deklaracije s drugim fundamentalistickim spisima, recimo onim egipatskog islamskog revolucionara Said al-Kurba (Sayyid al-Qutb). Alija Izetbegovic, prema vlastitom kazivanju, veliki simpatizer revolucionarnog iranskog ajatolaha Homeinija, u posttitoistickoj Jugoslaviji bio je osuden na kaznu zatvora zbog osnovnih teza svoje deklaracije, koje su prema misljenju suda, imale antidrzavni karakter, i pre isteka kazne, 1989. godine pusten je iz zatvora. Ocenivsi da je konacno doslo pravo vreme, on u prolece 1990. osniva prvu nacionalno orijentisanu stranku u visenacionalnoj Bosni i Hercegovini, Stranku demokratske akcije, SDA, koja se proglasila za stranku svih jugoslovenskih muslimana, i postaje njen predsednik. U isto vreme, prvi put je objavljena u Jugoslaviji do tada zabranjena "Islamska deklaracija", a stampano je i njeno novo izdanje na engleskom. Dok je SDA u visenacionalnoj Bosni organizovala partijske mitinge na kojima je bilo i po 200 hiljada ucesnika i na kojima su isticani nacionalni i verski simboli, tek u leto 1990. osnovana je i nacionalno orijentisana partija bosanskih Srba - Srpska demokratska stranka, SDS. Na njenom osnivackom kongresu pojavio se i Alija Izetbegovic i pozdravni govor poceo recima: "Dobro nam dosli, braco Srbi. Malo kasnite, ali nikad nije kasno!" U daljem razvoju dogadaja nije prezao od politike podele i provokacija kao sto je to bio slucaj 1991. godine kada je rekao: "Ako sada nema fundamentalizma, to ne znaci da ga nece biti. U slobodnoj i suverenoj BiH nece ga biti, ali ako nekome padne na pamet da je porodi, onda ne da ce biti fundamentalizma, vec ce biti takvog terorizma kojem se nece znati kraj. Desetine hiljada mladih Muslimana nece dozvoliti da ostanu bez svoje domovine i spremni su da je brane terorizmom strasnih razmera". Zalaganje Alije Izetbegovica za centralisticku, nezavisnu Bosnu i Hercegovinu, kao i njegov misionarski zar i strukturu stanovnistva u Bosni (muslimani su predstavljali relativnu vecinu), izazvali su otpor bosanskih Srba koji su zeleli da sprece dominaciju nad sobom i da ustavom jos vise osiguraju ravnopravnost naroda. Medutim, Izetbegovic je nepokolebljivo sledio svoj kurs. U martu 1992. predstavnici tri bosanska naroda potpisali su takozvani Lisabonski sporazum kojim je bila predvidena kantonizacija Bosne i Hercegovine, dakle njena decentralizacija. Posle razgovora s bivsim americkim ambasadorom u Beogradu Vorenom Zimermanom, Izetbegovic je povukao potpis sto je sirom otvorilo vrata ratu. Medunarodni mediji uporno i glasno su poricali, i dalje poricu, suodgovornost Izetbegovica za krvoprolice u Bosni. U seriji koju su 1995. producirali BBC i vise evropskih televizijskih stanica i koja je sirom Evrope emitovana pod naslovom "Smrt Jugoslavije" (The Deaath of Yugoslavia), voda bosanskih Srba, Radovan Karadzic, prikazan je kako na jednoj sednici bosanske skupstine preti poslanicima muslimanima i Aliji Izetbegovicu - ukoliko ne popuste, doci ce do krvavog rata u kojem ce nestati muslimani. Indikativno je da nije prikazano kako Alija Izetbegovic na istoj toj sednici preti Srbima da ce za suverenitet Bosne i Hercegovine zrtvovati mir, ali ne i mir za suverenitet. Kada je poceo rat u Bosni i Hercegovini medunarodna stampa je prikazala Aliju Izetbegovica i njegovu "multikulturalnu" Bosnu kao nenaoruzanu i neocekivano napadnutu zrtvu srpske agresije. Medutim, Alija Izetbegovic i njegova SDA i te kako su se vojno pripremili za oruzani sukob. Zamenik ministra odbrane BiH, Munib Bisic, otkrio je u septembru 1992. kako je nastala tajna muslimanska vojska "Patriotska liga": "Negde u aprilu 1991. godine razgovarao sam s ljudima koji su bili svesni da je rat i BiH neizbezan. (...) Kad sam stupio u kontakt sa Suletom (ilegalno ime Sulejmana Vranja) napravili smo jedno uputstvo o organizovanju i delovanju na terenu. Oslanjali smo se uglavnom na ljude iz SDA, obilazili smo teren i trazili istomisljenike. U maju 1991. Sule i ljudi iz Sarajeva nazvali su organizaciju ,Patriotska liga'. Od septembra 1991. biljezimo masovniji dolazak bivsih oficira JNA. Sve se to radi konspirativno i na osnovu preporuke poverljivih ljudi. Dolaskom oficira omasovljen je glavni stab Patriotske lige. NSP Lista isprobava demokratiju u praksi ==^================================================================ This email was sent to: archive@jab.org EASY UNSUBSCRIBE click here: http://topica.com/u/?bUrBE8.bVKZIq Or send an email to: [EMAIL PROTECTED] T O P I C A -- Register now to manage your mail! http://www.topica.com/partner/tag02/register ==^================================================================