Title: Message

Ekstraprofiteri izmiču pravdi, Srbiji predstoji ruski scenario

Ako se Zakon o ekstraprofiterima ne primeni dosledno, upozorava nekadašnji šef Komisije za ispitivanje zloupotreba u privredi Vuk Obradović, Srbija će doživeti sudbinu Rusije: stari bogataši, zajedno s novima, pokupovaće u procesu privatizacije dobar deo privrede.
A onda će mladi ljudi, kao u vreme Miloševića, ponovo krenuti u inostranstvo

Autor: Vojislav Stevanović

Upravo na dan izlaska ovog broja „Blic Newsa“, u sredu 30. januara, Savezni ustavni sud trebalo bi da donese konačnu odluku o ustavnosti Zakona o porezu na ekstraprofit. Kakva god bila odluka suda, Zakon koji je zamišljen da po modelu blic-krig napada, dakle kratko i efikasno, od neobogataša koji su imetak stekli za vreme Miloševićeve ere blagodareći pozicijama na kojima su se nalazili oduzme najveći deo tih para zapravo je većinu njih abolirao. Što zbog, kako govore članovi Komisije za ispitivanje zloupotreba, nedostatka dokaza, što zbog „dosledne primene propisa kojima se od poreza na ekstraprofit oslobađaju oni koji su posebne pogodnosti u vreme sankcija koristili kako bi održavali poslovanje svojih preduzeća“, od prvobitne ideje o naplati preko milijarde maraka naplaćeno je 55 miliona 333 hiljade i 529 maraka - i to pre svega od dinastije Karić i još desetak krupnih bogataša.

Uviđajući da Zakon barem zasad nije ispunio svoju misiju, članovi Komisije su javno počeli da sumnjaju u njegovu dalju primenu. Sekretar Komisije za ispitivanje zloupotreba u privredi Slobodan Lalović ovih dana je istupao s tezom da je Zakon izgubio smisao, na šta mu je zamenik republičkog ministra finansija Dejan Popović odgovorio da je i on učestvovao u stvaranju tog zakona i „ako je imao nešto da kaže, to je trebalo da učini tada, a ne sada“. Ustavan ili ne, Zakon o porezu na ekstraprofit sve više gubi smisao.

Komisija Vlade Srbije za ispitivanje zloupotreba u oblasti privrede i poslovanja formirana je 19. februara 2001. godine. Odlukom Vlade o formiranju Komisije precizirano je da je obaveza Komisije da u roku od 60 dana dostavi Vladi izveštaj sa predlogom mera koje treba preduzeti. Izveštaj je dostavljen 18. aprila 2001. godine, ali je odmah zapečaćen pod šifrom strogo poverljivo iako je prethodno bilo odlučeno da se stavi na uvid javnosti. Iako je izveštaj nešto kasnije ipak objavljen, još tada je bačena prva senka sumnje da će zamisao o oporezivanju ekstraprofitera biti sprovedena.

- Komisija je za samo dva meseca rada obavila ogroman posao. U okviru Komisije bilo je preko 20 radnih grupa. Neke od njih su za to vreme, poput komisije koju je vodio guverner NBJ Mlađan Dinkić koja se bavila Zajmom za preporod Srbije, potpuno završile svoj posao. Što se tiče Dinkića, on je vodio nekoliko radnih grupa i svoj posao je obavio na najbolji mogući način - na vreme, savesno i odgovorno - kaže za „News“ Vuk Obradović, predsednik Socijaldemokratije i nekadašnji potpredsednik Vlade Srbije i šef Komisije.

- Najiskrenije žalim što je jedna divna zamisao koja je bila u službi ozdravljenja naše zemlje, vraćanja poverenja građana u državu, voljom nekih ljudi dovedena do izdisaja. Ako ti ljudi misle da zakon sprovode ovako kako ga sprovode sada, onda ga je bolje ukinuti nego ga i dalje sprovoditi selektivno, svaki dan ga osporavati i pričati o tome kako je problem mogao da bude rešen i na drugi način - dodaje Obradović.

U prvom izveštaju bilo je predviđeno, a to je i Vlada ustanovila, da se u roku od narednih dva meseca, do 19. juna, Vladi dostavi celovit izveštaj sa rezultatima svih radnih grupa. Preliminarne rezultate tog izveštaja krajem maja objavio je tadašnji šef Komisije Vuk Obradović. Desetak dana nakon toga, u javnost je izbila afera oko predsednika Socijaldemokratije koja je rezultirala njegovim smenjivanjem iz vlade i sa čela Komisije. Nasledio ga je današnji direktor Republičke uprave javnih prihoda Aleksandar Radović, a najavljeni celoviti izveštaj, iako je Obradović više puta ponovio da je sve podatke predao Vladi, nikada nije objavljen.

Sa obelodanjivanjem liste ekstraprofitera prvi je, početkom jula, startovao guverner Dinkić objavivši dokumentaciju o korišćenju primarne i sive emisije i kupovini deviza po povlašćenom kursu. Utvrđena je i poreska osnovica od oko 8,3 milijarde maraka, posle čega se izašlo s procenama da će se primenom ovog zakona naplatiti oko milijardu maraka poreza. Ministar finansija u Vladi Srbije Božidar Đelić rekao je da su te procene bile ishitrene i da je realno očekivati da se prikupi tek oko 300 miliona maraka. Pomalo marketinškim potezom, guverner je tada bacio rukavicu svim članovima Komisije da krenu ozbiljnije sa radom, ali i obelodanjivanjem liste koja bi u startu sprečila moguće dogovore. Upravo tim potezom Dinkić je bacio u vodu ideju premijera Zorana Đinđića da napravi radni doručak gde bi ekstraprofiteri dali pokoji milion maraka za razvoj zaostalih krajeva Srbije u zamenu za aboliciju. Otežavajuća okolnost za rad Komisije bilo je što su se članovi DSS protivili Zakonu, a pre svega protivljenje bivšeg ministra finansija Jovana Rankovića, koji je glasanje svoje stranke za Zakon obrazlagao time da se radilo o političkoj trgovini, ali da je takav zakonski akt neprimenjiv, a čak i da može da se primeni, on je krajnje neustavan.

Od Dinkićevog objavljivanja liste do danas proteklo je šest meseci, a novih krupnih imena na listama ekstraprofitera gotovo da nema. Još uvek izostaju izveštaji radnih grupa koje su se bavile posebno osetljivim finansijskim i poslovnim transakcijama, (trgovina naftom, naftnim derivatima, cigaretama, pšenicom...). Država se suočila i sa recidivima prethodnog režima koji sprečavaju rad Komisije, jer su i sami umešani u nelegalne poslove. Najbolji primer za to je rad Komisije za uvozno-izvozne poslove koja je tek nedavno od savezne vlade dobila dokumentaciju o tim poslovima.

- Uz ovakve domete rada Komisije niko ne može da bude zadovoljan. Javnosti je jasno da nešto ne štima, jer gotovo ništa nije naplaćeno. Ima dosta ljudi u samoj Komisiji koji na svaki način pokušavaju da relativiziraju ovaj zakon. Sa druge strane, ne verujem ni da su preterano srećni oni na koje se porez odnosi. Jedni jer su se obrušili samo na njih, a drugi jer nisu sigurni da sutra neka druga vlast neće ponovo da pokrene ovo pitanje. Jer, to je problem koji će u Srbiji morati pre ili kasnije da se raščisti - kaže Obradović.

Reagujući na izjavu Slobodana Lalovića da će prvi deo poreza u iznosu od 270 miliona maraka verovatno naplatiti do kraja februara, a da je sve ostalo neizvesno, Obradović kaže da je to „neshvatljiva izjava“.

- Zna se da je od tih 270 miliona gotovo dve trećine na račun Karića. Zar je moguće da svi drugi ljudi u ovoj zemlji treba da plate nešto preko 100 miliona maraka? To su priče za malu decu. Moje analize pokazuju da bi samo po jednoj osnovi, i to možda jednoj od bezazlenijih, a reč je o posedovanju reprezentativnih objekata, moglo da se prikupi najmanje tri puta toliko. Čvrsto stojim iza toga da je milijarda maraka najmanje što se može prikupiti. Ja znam za objekte u centru Beograda koji su imali dozvole za 500 kvadrata, a površine su nekoliko hiljada kvadratnih metara. Dovoljno govori činjenica da do danas niko nije izračunao koliki bi ekstraprofit na imovinu trebalo da plati Slobodan Milošević. Da ne govorimo o onima koji su uvozili i izvozili robu na režimu kontingenata.

Sa druge strane, ministar finansija Božidar Đelić smatra da je jedini limitirajući faktor da se zakon sprovede brzo i efikasno administrativni kapacitet.

- Nema govora ni o kakvim pritiscima. Jedino usko grlo u primeni zakona je što ne možemo dovoljno neukaljanih, a ujedno kompetentnih ljudi da stavimo da rade taj posao. Brzinom ni ja nisam zadovoljan, ali u tom zakonu ne piše da njegova primena znači otimačinu nego je potrebna nužna dokumentacija da ne bi bilo selektivnog primenjivanja, a tu nam je potrebno vreme i resursi - kaže Đelić.

U međuvremenu, javnost je bila gotovo dnevno obasipana izjavama i intervjuima pojedinih članova Komisije pri čemu se, da nesreća bude veća, često izlazilo u javnost sa veoma zbunjujućim podacima, posebno kada je reč o iznosima koji su u međuvremenu naplaćeni. Jednog dana sekretar Komisije Slobodan Lalović iznese jedan podatak, sutra drugi, onda se oglasi neki drugi član komisije sa svojim ciframa. A razlike nisu nimalo bezazlene, već se radi o milionima maraka.

Obradović smatra da je posebno indikativno da u komunikaciji s javnošću nije poštovan principijelan stav regulisan poslovnikom o radu Komisije da je za obaveštavanje javnosti najodgovorniji Aleksandar Radović.

- Zakon je trebalo da usreći sve. I građane kojima je trebalo da se vrati deo njihovog novca, i vlast koja bi time ispunila jedno od ključnih obećanja, ali i ljude koji podležu oporezivanju, koji bi nakon vraćanja dela svog bogatstva koje su stekli korišćenjem posebnih pogodnosti mogli u Srbiji normalno da nastave da se bave svojim poslovima.

Više je nego izvesno da se zakon primenjivao selektivno. Najveći iznos naplaćen od poreza prikupljen je od tek nekoliko ljudi i kompanija. Kad je Zakon stvoren, postojao je konsenzus domaćih, a pogotovo stranih eksperata da je Srbija ovakvim zakonom bila na najboljem putu da bolje nego bila koja zemlja u tranziciji raščisti sa onime što se događalo u prošlosti. Problemi nastaju u primeni zakona, jer je očigledno da je nekima veoma stalo da se on relativizira i da se čitava akcija što je moguće više oduži iako je sve trebalo da se dogodi po modelu blic-krig napada - kratko, efikasno i da onda prestanemo da se bavimo prošlošću - kaže Obradović.

Đelić, sa druge strane, ne sumnja da će se Zakon izvršiti kako je planirano. Međutim, u ministrovim izjavama očigledan je apel na strpljenje građana. On kao primer navodi da je CD ROM koji je Komisija dobila iz Saveznog ministarstva za ekonomske odnose sa inostranstvom (nekadašnjeg ministarstva za spoljnu trgovinu) na kojem je trebalo da se nađu podaci o spoljnotrgovinskim poslovima na režimu kontingenata nepotpun.

- Disk koji smo dobili je zanimljiv, ali nedovoljan. Na njemu, na primer, nema podataka o uvozu i izvozu južnog voća. Dakle, moraćemo opet da se vratimo i da pročešljamo sve podatke. A za to je potrebno vreme - smatra Đelić.

Međutim, ono što se u javnosti sve češće čuje, a što potvrđuje i Vuk Obradović, jeste da je jakim finansijskim lobijima koji su „preživeli“ petooktobarske promene očigledno stalo da Zakon relativiziraju.

- Mislim da nema druge nego da se krene tragom kritike koju je pre nekoliko dana iskazao premijer Zoran Đinđić, i da se izvrše odgovarajuće kadrovske promene. Lično bih bio najzadovoljniji da na čelu Komisije vidim ministra finansija Srbije Božidara Đelića, ili guvernera Dinkića. Svojevremeno sam predložio da Dinkić zauzme moje mesto, ali je on to odbio, tako da mislim da je ta priča završena, ali Đelić po svemu onome što radi ima nepodeljeno poverenje građana Srbije i moj utisak je da bi jedini on mogao da poboljša ovu situaciju. U suprotnom, sledi nam ruski scenario. Stari bogataši, zajedno sa novima, pokupovaće u procesu privatizacije dobar deo srpske privrede. A onda će se dogoditi da će mladi ljudi, kao u vreme Miloševića, pohrliti u inostranstvo ne samo da bi zaradili, nego i da bi sačuvali zdrav razum - veli Obradović.

Obradović: Kažu mi da mi je Bog pomogao

- Ne mislim da je cela afera oko mene izbila zbog mog rada u Komisiji, ali smatram da je i izveštaj Komisije dobrim delom doprineo da se dogodi sve što se dogodilo. Predsedavanje Komisijom je vrlo specifičan posao koji ljudima može da donese i ozbiljne neprijatnosti. Najteže je kad ljudima zavlačite ruku u džep. Neki moji prijatelji su mi rekli da mi je Bog bio u pomoći što sam prestao da budem predsednik Komisije, ali znajući sebe garantujem da bih ja izgurao da se ovaj posao privede kraju, kako je prvobitno bilo planirano. I siguran sam da bi u budžetu Srbije već u ovom trenutku bilo daleko više para od ovog poreza - kaže Vuk Obradović, odgovarajući na pitanje da li je afera koja je prethodila smenjivanju sa mesta šefa Komisije povezana sa njegovim delovanjem na „raskrinkavanju“ ekstraprofitera.

http://blic.gates96.com/

NSP Lista isprobava demokratiju u praksi
==^================================================================
This email was sent to: archive@jab.org

EASY UNSUBSCRIBE click here: http://topica.com/u/?bUrBE8.bVKZIq
Or send an email to: [EMAIL PROTECTED]

T O P I C A -- Register now to manage your mail!
http://www.topica.com/partner/tag02/register
==^================================================================

Одговори путем е-поште