EP: Hrvatski zahtevi o Srbiji odbačeni BRISEL -
Zahtevi hrvatskih poslanika da se u rezoluciju Evropskog parlamenta o Srbiji ugradi niz uslova u vezi sa nerešenim pitanjima u odnosima dve države uglavnom nisu prošli kroz proceduralne filtere parlamenta ili su znatno ublaženi, saznaje Tanjug iz uvida u tekst usaglašenih amandmana. Članovi Spoljnopolitičkog komiteta EP raspravljaće danas popodne o predlogu rezolucije izvestioca Dejvida Mekalistera o napretku Srbije u evropskim integracijama i o amandmanima na Mekalisterov prvi nacrt, koji je Komitetu predstavljen prošlog meseca. flickr.com (european_parliament) Poslanici iz Hrvatske tražili su tada da se u rezoluciju unesu amandmani u kojima se, između ostalog, zahteva korekcija granica na Dunavu, pronalaženje svih nestalih u ratu u Hrvatskoj, kompenzacija za pripadnike hrvatskih oružanih snaga koji su prošli kroz zarobljeničke logore, kao i da Srbija odustane od procesuiranja optuženih za ratne zločine počinjene u Hrvatskoj. Većina tih zahteva, međutim, nije ušla u takozvane kompromisne amandmane koji su u međuvremenu usaglašeni kroz konsultacije između poslaničkih grupa i o kojima će se danas raspravljati u Spoljnopolitičkom komitetu. Tako se u amandmanima pitanje granice Srbije i Hrvatske uopšte ne pominje, niti se dovodi u pitanje pravo Srbije da sudi optuženima za ratne zločine počinjene na celoj teritoriji bivše Jugoslavije. Umesto toga, "Srbija se ohrabruje da nastavi saradnju sa Haškim tribunalom i intenzivira domaća suđenja za ratne zločine, uz pojačanu regionalnu saradnju kako bi žrtve i njihova rodbina dočekali pravdu", piše u predloženom amandmanu. Dodaje se da bi trebalo obeštetiti sve žrtve ratnih zločina počinjenih u bivšoj Jugoslaviji i njihove porodice, bez konkretnog pominjanja i jedne zemlje ili nacije. Iako su hrvatski poslanici tražili da se u rezoluciji ponovo osudi puštanje na slobodu Vojislava Šešelja i izostanak glasne osude njegovih stavova od strane zvaničnog Beograda, u kompromisnom amandmanu stoji samo da bi "vlasti Srbije trebalo da se uzdrže od antievropske retorike". S obzirom na to da su kompromisni amandmani već usaglašeni među glavnim poslaničkim grupama, praktično je izvesno da će oni u tom obliku ući u konačan tekst rezolucije, o kome će se u Spoljnopolitičkom komitetu glasati sutra, a na plenarnoj sednici EP u martu. Prema ustanovljenoj proceduri, hrvatski poslanici imaju pravo da traže se o njihovim zahtevima koji nisu ušli u kompromisne amandmane glasa posebno, ali dosadašnja praksa pokazuje su šanse da se oni usvoje minimalni. Rezolucije EP nisu obavezujuće, ali su Evropska komisija i Savet EU dužni da ih uzimaju u obzir prilikom odlučivanja. http://www.rtv.rs/sr_lat/politika/ep-hrvatski-zahtevi-o-srbiji-odbaceni_571018.html -- Srpska Elektronska Informativna Mreža - SIEM --- Ову поруку сте добили зато што сте пријављени на Google групу „Srpska Informativna Mreza“. Да бисте отказали пријаву у ову групу и престали да примате имејлове од ње, пошаљите имејл на [email protected]. Да бисте постављали у овој групи, пошаљите е-поруку на [email protected]. Посетите ову групу на http://groups.google.com/group/siem. Да бисте видели ову дискусију на вебу, посетите https://groups.google.com/d/msgid/siem/01b601d04f77%246b68fed0%24423afc70%24%40gmail.com. За више опција посетите https://groups.google.com/d/optout.
