novosti.rs 
<http://www.novosti.rs/vesti/naslovna/drustvo/aktuelno.290.html:578920-Iz-iste-kase-i-popu-i-vladici>
  

Iz iste kase i popu i vladici

Rade DRAGOVIĆ

| 29. novembar 2015. 21:00 | Komentara: 0 

 

Način na koji SPC upravlja finansijama doveo do velikih razlika u standardu 
sveštenika. Centralizacija bi znatno popravila položaj najmanje 80 odsto 
sveštenika SPC 

 

ZAVISNO od parohije koja im je dodeljena, oko 2.500 sveštenika Srpske 
pravoslavne crkve živi na visokoj nozi ili na samoj ivici bede. Njihov 
materijalni položaj drastično se razlikuje i zavisi od bogatstva vernika 
lokalne zajednice. I dok paroh u Beogradu, Novom Sadu, Podgorici ili Banjaluci 
sebi i svojoj porodici može da omogući sasvim pristojan život, njegove kolege u 
pustim i siromašnim krajevima Srbije, Hrvatske ili BiH jedva sastavljaju kraj 
sa krajem.

Velike razlike među eparhijama, nezvanična podela na “dobre” i “loše” parohije, 
kao i različiti materijalni položaj paroha najčešći su razlog nesuglasica među 
sveštenicima, a neretko i na liniji između klirika i lokalnog episkopa, koji ih 
postavlja. Sveštenici nerado napuštaju bogate parohije i najčešće ne biraju 
sredstva da zadrže službu u njima.

Neuređeno izdržavanje klira u SPC u praksi često dovodi do samovolje pojedinih 
sveštenika, koji svoje budžete popunjavaju propisivanjem viših tarifa za 
obrede, pritiskom na vernike, ali i samovoljnim “zahvatanjem” iz crkvene kase. 
To je bio i razlog što je patrijarh Irinej nedavno razmestio celokupno 
sveštenstvo crkve i Hrama Svetog Save na Vračaru u Beogradu.

Klirici vračarskih parohija optuženi su da su prisvojili novac namenjen 
centralnoj kasi Patrijaršije, sakupljen u kasama i na ikonama tokom vaskršnjih 
bogosluženja, kojim su prisustvovale hiljade vernika. Tako su, navodno 
prisvojili najmanje 30.000 evra dobrovoljnih priloga iz ove dve bogomolje.

- Razlike u standardu sveštenika problem su na koji će Crkva morati da obrati 
više pažnje - nezvanično kažu u beogradskoj Patrijaršiji. - Život većine 
sveštenika u Beogradu ili dijaspori ne može da se poredi sa onim u provinciji. 
To jeste razlog većine zloupotreba, ali nije realno očekivati da Crkva lako da 
reši ovo pitanje.

Kao najsiromašnije eparhije u Srbiji važe Raško-prizrenska, Vranjska, Timočka, 
pa i Banatska. Veoma je teško i u Slavonskoj, Bihaćko-petrovačkoj i 
Dalmatinskoj eparhiji. Sveštenici u njima žive neuporedivo gore od njihovih 
kolega u gradovima, pa i drugim gradovima Republike.

RAZLIKE u materijalnom položaju klirika, dovele su i do pojave o kojoj se u SPC 
nerado govori - kupovine parohija. Mladi tek rukopoloženi sveštenik, da bi 
dobio službu koja mu garantuje pristojan život, prinuđen je da plati visoku 
svotu kako bi dobio “dobru” parohiju. Ovaj novac najčešće završava u kasama 
episkopa ili ljudi iz njihovog najbližeg okruženja. Parohijske službe, posebno 
u velikim gradovima, dele se i pod uticajem lobija, kao i rođačkih i zemljačkih 
veza koje su kod sveštenika izuzetno jake.

Sveštenici SPC nezadovoljni su i ustrojstvom crkvenih finansija, koje nisu 
centralizovane. To dovodi do situacija da u jednoj eparhiji sve “puca” od 
crkvene izgradnje, proizvodnje vina i rakije i ulaganja u turizam, a da u 
susednoj sveštenici jedva krpe kraj sa krajem.

U SPC se o ovoj temi nerado govori, a na zavesi tišine posebno insistiraju oni 
sveštenici koji najbolje žive i kojima bilo kakva promena ne odgovara. Među 
retkima koji su se bavili ovim problemom i predložio rešenje je protojerej 
Ljubivoje Stojanović. On kaže da je izdržavanje klira jedno od pitanja kome se 
neopravedno ne pridaje značaj, iako je to jedno od ključnih crkvenih tema. 
Rešenje on vidi u uspostavljanju jedinstvene crkvene kase u Patrijaršiji, u 
koju bi se slivao sav novac iz eparhija. Eparhije i parohije ravnopravno bi, 
prema svojim potrebama, bile finansirane iz ovog, jedinstvenog “trezora”.

- To podrazumeva i uključivanje većeg broja finansijskih stručnjaka iz reda 
vernika, koji bi bili zaduženi za “budžetiranje” - objašnjava Stojanović. - 
Crkvene finansije time bi postale transparentne, a ljudi bi izgubili iluziju o 
basnoslovnom novcu koji se okreće u Crkvi. Uključivanje laičkih ekonomista i 
pravnika ojačalo bi zajednicu. Uvođenjem ovog modela finansiranja nestala bi 
podela na dobre i loše parohije, a lokalni sveštenici bili bi motivisani za rad 
i razvoj svoje misije.

Prota Stojanović procenjuje da bi centralizovanje crkvenih finansija popravilo 
položaj najmanje 80 posto klirika, ali i da bi laici u crkvenim telima od 
formalnih kontrolora rada Crkve, postali stvaraoci i aktivni članovi zajednice. 

EPARHIJSKI FONDOVI

STVARANjE jedinstvenih eparhijskih fondova od prihoda iz parohija, namenjenih 
isplati plata sveštenicima - jedan je od modela reforme načina raspolaganja 
crkvenim novcem.

- Uređenje crkvenih finansija unapredilo bi dostojanstvo službe, ali i 
razvejalo večne mitove o sveštenicima koji svi voze džipove, bahate se ili žive 
na visokoj nozi. Iako ima i takvih, realnost je potpuno drugačija - kaže 
protojerej Ljubivoje Stojanović.

SPORNI CENOVNICI

BOLjA organizacija crkvenih finansija smanjila bi i broj nesuglasica oko iznosa 
nagrada za sveštenike. Ovo pitanje najčešće je prvo na spisku kritika 
sveštenika, koje se iznose u javnosti. U slučaju centralizovanja crkvenog 
novca, sveštenici bi za svoj rad dobijali platu, koja bi bila temelj njihovog 
ekonomskog položaja. Klirici trenutno nemaju platu, već sebe i svoje porodice 
izdržavaju od novca koji im vernici daju za verske obrede.

 

-- 
Srpska Elektronska Informativna Mreža - SIEM
--- 
Ову поруку сте добили зато што сте пријављени на Google групу „Srpska 
Informativna Mreza“.
Да бисте отказали пријаву у ову групу и престали да примате имејлове од ње, 
пошаљите имејл на [email protected].
Да бисте постављали у овој групи, пошаљите е-поруку на [email protected].
Посетите ову групу на http://groups.google.com/group/siem.
Да бисте видели ову дискусију на вебу, посетите 
https://groups.google.com/d/msgid/siem/01ff01d12b07%2438b35fa0%24aa1a1ee0%24%40gmail.com.
За више опција посетите https://groups.google.com/d/optout.

Reply via email to