dw.com 
<http://www.dw.com/sr/podela-odgovornosti-oko-kosova/a-39123796?maca=ser-newsletter_serbian-2425-html-newsletter>
  


Podela odgovornosti oko Kosova? | Politika | DW


Deutsche Welle (www.dw.com)

5-6 minutes

  _____  

Mnogima je pominjanje „unutrašnjeg dijaloga o Kosovu“ zvučalo kao priprema za 
dugotrajne pregovore, ali ima i onih koji iza toga vide pripremu domaće 
javnosti za priznavanje nezavisnosti Kosova. Posebnu sumnju je izazvala reklo 
bi se ničim izazvana potreba za dijalogom od strane vlasti, koja je u proteklih 
pet godina na svaki način izbegavala dijalog. Zašto je novi predsednik Srbije 
odjednom postao zainteresovan za unutrašnji dijalog, i to baš na temu Kosova?

Zaoštrena situacija

„Trenutno možemo samo da nagađamo o konkretnim motivima tog poziva, i kako bi 
taj dijalog trebalo da izgleda“, kaže za DW Vladimir Trapara iz Instituta za 
međunarodnu politiku i privredu. „Ali, na prvi pogled možemo da konstatujemo da 
je situacija oko Kosova poprilično zaoštrena, i da će to u narednom periodu 
predstavljati izazov za Srbiju. A sa druge strane su brojni napadi na Vučića od 
strane patriotske opozicije zbog potpisivanja Briselskog sporazuma. Kada te dve 
stvari spojimo u jednu možemo da pretpostavimo da bi Vučić želeo da podeli 
odgovornost za sve ono što će Srbija ubuduće preduzimati kada je Kosovo u 
pitanju.“

„U proteklih pet godina mi nismo imali dijalog oko važnih državnih pitanja, i 
te odluke su se donosile unilateralno“, ističe za DW Naim Leo Beširi, izvršni 
direktor Instituta za evropske poslove. „Mi ni sada ne znamo da li će do tog 
dijaloga uopšte doći, kao ni da li postoji bilo kakva vizija kako bi odnosi 
između Srbije i Kosova trebalo da izgledaju. Mi sada nemamo nikakav plan vlade 
za diskusiju o teritorijalnoj celovitosti zemlje, a takođe ne znamo ni da li je 
ovaj poziv na dijalog možda naznaka potencijalnog izbacivanja preambule iz 
Ustava na mala vrata.“

Cilj – promena stava o Kosovu?

Naim Leo Beširi napominje da je predsedniku Srbije jasno da će za nastavak 
dijaloga s Prištinom morati da ima neku širu podršku, jer sva istraživanja 
pokazuju da preko 85 odsto građana ne podržava bilo koju formu nezavisnosti 
Kosova. „Pojedini analitičari kažu da bi se taj stav mogao promeniti jednom 
dobrom medijskom kampanjom i ja mislim da je ovo početak te kampanje. Zato 
mislim da do tog dijaloga neće doći i da je izjava jedna šarena laža, koja 
služi tome da se prevede na engleski jezik i pošalje glavnim gradovima zemalja 
Evropske unije kako bi se umirila politička javnost u tim zemljama. Taj poziv 
nije iskren i rekao bih da je sve to zamišljeno da ne bude dijalog već da se 
potencijalnim učesnicima dijaloga ponudi neko gotovo rešenje po sistemu uzmi 
ili ostavi.“

Preambula nije previše bitna

Vladimir Trapara iskreno sumnja da Zapad insistira na tome da se iz preambule 
Ustava izbaci pominjanje Kosova i Metohije: „Ta stvar sa preambulom je više 
protokolarna stvar, koja ne mora da ima veze sa stanjem na terenu ili sa 
konkretnom politikom koju Srbija vodi. Čak i kada bi Srbija izbacila preambulu 
iz Ustava, to ne bi značilo da bi ona priznala Kosovo i da bi se odrekla 
politike koju trenutno vodi. I stoga ne mislim da je to razlog ovog poziva na 
dijalog. Pitanje promene Ustava je bitno zbog mnogih drugih stvari, i to nema 
veze sa Kosovom.“

Preambula Ustava nije pravno obavezujuća, smatra Naim Leo Beširi i stoga 
upozorava da oko toga postoji jedna zabluda u javnosti. „Ustav se direktno 
primenjuje samo kada su ljudska prava u pitanju, a svi ostali delovi Ustava se 
primenjuju kroz zakone. Činjenica da je neko u Ustavu morao da naglasi da je 
neka teritorija deo Srbije govori da to možda nije tačno. Sada se postavlja 
pitanje šta s tim tekstom, jer on ne odražava realnost. Sada moramo da vidimo 
da li želimo Ustav koji će reflektovatibelgrad parlament realnost ili ćemo i 
dalje voditi ambivalentnu politiku oko Kosova?“

Ko će pričati sa Vučićem?

Ako se kao test raspoloženja za dijalog uzmu aktuelne konsultacije oko 
premijera i ministara u novoj vladi s predsednikom Srbije Aleksandrom Vučićem, 
vidljivo je da, osim članica vladajuće koalicije, gotovo niko ne želi da 
razgovara s Vučićem. To otvara pitanje s kim će Aleksandar Vućić voditi 
unutrašnji dijalog o Kosovu? Vladimir Trapara ocenjuje da će to zavisiti od 
dosta činilaca: „Najpre, kada on namerava da uputi zvaničan poziv za dijalog i 
da li će taj trenutak od strane drugih političkih aktera biti viđen kao 
povoljan za njih. Dosta toga će zavisiti od samog formata tih razgovora, kao i 
o kakvom sadržaju dijaloga je reč, a dosta toga i od trenutke političke 
situacije u zemlji, i koliko će ostati ovi zaoštreni odnosi vlasti i opozicije. 
Vrlo je moguće da će članice opozicije biti na neki način prinuđene da odbiju 
Vućića, jer bi se drugačije smatralo kao neka vrsta izdaje opozicije.“

Naim Leo Beširi ocenjuje da je Aleksandar Vučić u srpskom parlamentu u mnogo 
boljoj situaciji nego što je to bio Boris Tadić kada je reč o Kosovu. „Mislim 
da osim Demokratske stranke Srbije i Dveri on tu neće imati drugu opoziciju 
kada je reč o odnosima s Kosovom. Jer, čini mi se da je svima ideja da se taj 
kosovski čvor u jednom trenutku preseče. Ali s druge strane, nas očekuju 
beogradski izbori, i zato mislim da će taj dijalog biti nemoguć u takvoj jednoj 
političkoj atmosferi gde će se pažljivo pratiti ko sarađuje, a ko ne sa Srpskom 
naprednom strankom.“

 

-- 
Srpska Elektronska Informativna Mreža - SIEM
--- 
Ову поруку сте добили зато што сте пријављени на Google групу „Srpska 
Informativna Mreza“.
Да бисте отказали пријаву у ову групу и престали да примате имејлове од ње, 
пошаљите имејл на [email protected].
Да бисте постављали у овој групи, пошаљите е-поруку на [email protected].
Посетите ову групу на https://groups.google.com/group/siem.
Да бисте видели ову дискусију на вебу, посетите 
https://groups.google.com/d/msgid/siem/011201d2ded4%2472cc9990%245865ccb0%24%40gmail.com.
За више опција посетите https://groups.google.com/d/optout.

Reply via email to