novosti.rs 
<http://www.novosti.rs/vesti/naslovna/drustvo/aktuelno.290.html:676977-Besparica-i-zapad-koce-povratak-vojnog-roka>
  


Besparica i zapad koče povratak vojnog roka | Društvo


R. Dragović

4-5 minutes

  _____  

| 23. jul 2017. 17:03 | Komentara: 0 

Uvođenje redovnog služenja vojnog roka za našu državu još nije tema. Vraćanje 
regruta u startu košta 70 milijardi

AKTIVIRANjE obaveznog služenja vojnog roka u Srbiji, osim što bi ispraznilo 
budžet, moglo bi da ugrozi i međunarodni položaj naše zemlje. Ideju o ponovnom 
odlasku u kasarne Zapad doživljava kao najavu militarizacije srpskog društva i 
zato ne podržava ponovno uvođenje pune vojne obaveze.

Inicijativa da se ponovo uvede obavezno služenje vojske ne nedostaje - 
zastupljena je među pojedinim političkim strankama, poslaničkim grupama, 
istraživanjima javnog mnjenja. Ovim pitanjima bavi se i međuresorna radna grupa 
Vlade Srbije zadužena za analizu i predlog strateških i odbrambenih dokumenata 
Vojske Srbije.

Poslednji koji je u javnosti otvorio ovu mogućnost jeste novi ministar odbrane 
Aleksandar Vulin.

- Ponovno uvođenje obaveznog služenja vojnog roka svakako nije nešto što ja kao 
ministar mogu da nametnem. To je tema o kojoj bi trebalo da razmisli i izjasni 
se celo društvo - kaže Vulin za "Novosti".

I BOGATI SLUŽE OPŠTA obaveza služenja vojnog roka, uprkos uvreženom mišljenju, 
nije osobina samo siromašnih država i armija. Istina je, međutim, da je tokom 
poslednje dve decenije ovaj koncept napušten u većini evropskih država. 
Obavezni vojni rok zadržan je u Austriji, Švajcarskoj, Grčkoj, Finskoj, 
Danskoj, Norveškoj, Ukrajini i Moldaviji. Ovi modeli međusobno se razlikuju, a 
svaka država bira način popune oružanih snaga prema svojim potrebama.

Ministarstvo odbrane je uradilo u prethodnim mesecima internu analizu koja je 
pokazala da bi vraćanje regruta u kasarne samo u prvoj godini koštalo državu 
oko 70 milijardi dinara, što je za Srbiju ogroman iznos - kompletan 
jednogodišnji vojni budžet.

Nekadašnji predavač na Vojnoj akademiji pukovnik Milosav Pješević navodi da bi 
prelazak na staro iznudio velike rezove.

- Veliko je pitanje da li bi postojeća organizacija, kapaciteti, ljudski i 
materijalni resursi mogli da trpe regrute u kasarnama - navodi Pješević. - Da 
bi se to sprovelo, potrebne su brojne promene sistema, posebno na operativnom i 
taktičkom nivou, kao i kompletna izmena principa obuke vojnika i podoficira.

Glavni argumenti za renesansu pune vojne obaveze su sve opasniji bezbednosni 
izazovi, politika vojne neutralnosti, kao i skromna izdvajanja za profesionalnu 
vojsku. Srbija je, uz to, prvi put u svojoj istoriji, dobila gotovo celu 
generaciju mladih koji nisu prošli ni najosnovniju vojnu obuku. Reč je o 
najmanje 200.000 punoletnih mladića koji su od 2000. godine do danas dug državi 
odužili služenjem u civilu, odnosno kojima je upis u vojnu evidenciju bila 
jedina obaveza. To je drastično oslabilo rezervni sastav, koji u slučaju 
oružanog sukoba ima obavezu da stane pod ratnu zastavu.



Istoričar Bojan Dimitrijević, koji je kao pomoćnik ministra odbrane učestvovao 
u pripremi prelaska sa regrutnog sastava na profesionalnu vojsku, danas smatra 
da je odluka o suspenziji obaveznog služenja vojnog roka bila ishitrena.

- Osećam određenu dozu odgovornosti za taj prilično brzopleti postupak i mislim 
da smo na taj način u stvari izvukli jednu od poluga normalnog funkcionisanja 
vojske - kaže Dimitrijević. - Vreme je pokazalo i da ne postoji adekvatan izvor 
popune mirnodopskih jedinica.

 

-- 
Srpska Elektronska Informativna Mreža - SIEM
--- 
Ову поруку сте добили зато што сте пријављени на Google групу „Srpska 
Informativna Mreza“.
Да бисте отказали пријаву у ову групу и престали да примате имејлове од ње, 
пошаљите имејл на [email protected].
Да бисте постављали у овој групи, пошаљите е-поруку на [email protected].
Посетите ову групу на https://groups.google.com/group/siem.
Да бисте видели ову дискусију на вебу, посетите 
https://groups.google.com/d/msgid/siem/001b01d303c6%240b5dc920%2422195b60%24%40gmail.com.
За више опција посетите https://groups.google.com/d/optout.

Reply via email to