dw.com 
<https://www.dw.com/sr/merkel-brani-svoje-nasle%C4%91e-na-balkanu/a-48528762?maca=ser-serbian_all-2277-rdf>
  


Merkel brani svoje nasleđe na Balkanu | DW | 29.04.2019


Deutsche Welle (www.dw.com)

8-10 minutes

  _____  

Konferencija o Zapadnom Balkanu u Berlinu tema je pisanja mnogih nemačkih 
novina. Posebna se pažnja posvećuje pitanju moguće promene granica između 
Srbije i Kosova kao i perspektivi ulaska zemalja Zapadnog Balkana u EU.

U tekstu pod naslovom "Eksplozivni eksperimenti" minhenski list Zidojče cajtung 
(SZ) piše: "Ko granicu stavi u pitanje, potpaljuje fitilj pod balkansko bure 
baruta. On rizikuje, štaviše provocira, izbijanje novih sukoba, od Bosne sa 
njena tri naroda, do Severne Makedonije gde postoji jaka albanska manjina. 
Koncept promene granica bi naknadno potvrdio one nacionaliste koji u ratovima 
devedesetih uz svu brutalnost nisu uspeli da ostvare svoj cilj uspostavljanja 
nacionalno homogenih država. A osim toga bi se time izdala i temeljna evropska 
ideja, da rešenje konflikata ne leži u razdvajanju nego upravo u većoj 
saradnji, i da granice ne treba da se pomeraju po etničkim principima, već 
treba da se učine suvišnima. (...)

Ali za to je potrebno i da se državama Zapadnog Balkana pruži uverljiva 
perspektiva ulaska u EU. Inače će pod pritiskom nacionalističih stremljenja 
uskoro svuda da padne u drugi plan obećanje koje je dato još 2003. Samo da se 
svake godine organizuje neka nova konferencija na kojoj će učesnici da budu 
ponovo utešeni lepim obećanjima nije dovoljna kao neki koncept za Balkan", 
smatra komentator lista Zidojče cajtung.

Briga zbog nestabilnosti u Evropi

Promeni granica se protivi i komentator konzervativnog lista Velt.

U tekstu pod naslovom "Merkel brani svoje nasleđe na Balkanu" autor piše: 
"Zabrinutost zbog najnestabilnijeg regiona u Evropi spada u konstante  
kancelarskog mandata Angele Merekl. Do danas tu tamo stacionirani nemački 
vojnici. Ona je od početka vodila konsekventnu politiku na Balkanu. (...) Kada 
je reč o granicama, njoj je potreban jasan stav: ako se Emanuel Makron u 
Berlinu jasno izjasni za zadržavanje postojećeg stanja, onda neće samo Federika 
Mogerini da promeni svoj stav, već će i dinamika predloga (o promeni granica, 
prim. red.) da bude zakočena. Ali ako (francuski, prim. red.) predsednik bude 
lavirao onda će oni koji zagovaraju promenu granica ponovo da dobiju na zamahu 
- i Angela Merkel bi imala razloga da se plaši za nasleđe svog kancelarskog 
mandata na Balkanu."

Za komentatora lista Vestdojče cajtung je odlučujuće pitanje, da li će zemlje 
Zapadnog Balkana da dobiju jasnu perspektivu članstva u EU.

"Vlade svih šest zemalja Zapadnog Balkana preduzimaju ozbiljne napore da ispune 
kriterijume EU. A Evropa i Nemačka su ih u tome uvek ohrabrivale." Autor navodi 
nekoliko pozitivnih primera, od borbe protiv korupcije do rešenja spora oko 
imena Makedonije i nastavlja: "Možda to još nije dovoljno. Ali to pokazuje 
koliko je perspektiva članstva u EU važna motivacija. Ako ona bude razočarana, 
list će da se okrene. Onda će u regionu ponovo da zavladaju haos, suparništvo i 
rat. To je jedan od razloga da se nadamo da će Nemačka i Francuska na 
konferenciji u Berlinu i dalje da vuku u istom pravcu."

"Srbiji nije mesto u Evropskoj uniji"

Velike rezerve prema nekom skorom članstvu Srbije u EU ima komentator lista 
Frankfurter algemajne zajtungu (FAZ). 

U tekstu pod naslovom "Srbiji nije mesto u Evropskoj uniji" autor najpre 
podseća na primer Bugarske i Rumumije, koje su primljene u člansvo 2007. mada 
za to nisu bile spremne . "Već tada su postojale velike rezerve prema primanju 
te dve zemlje. Politika i pravosuđe su bile koruptne. A Bugarska je imala i 
veliki problem sa organizovanim kriminalom. Zato su obe ove nove članice bile 
stavljene pod nadzor. (...) To je bilo pre dvanaest godina. Taj nadzorni 
mehanizam je velikim delom bez učinka, ali on je još uvek na snazi. I to sa 
dobrim razlogom."

U nastavku teksta se konstatuje da ni na zapadnom Balkanu situacija nije puno 
bolja. "Loše je stanje kada je reč o nezavisnosti sudstva i medija, korupcija 
vladajućih često ostaje bez konzekvenci. Tu ni Berlin ni Pariz nemaju nikakvih 
iluzija. Ali taj region ipak ne treba da bude prepušten sebi. Jer inače će 
drugi, recimo Rusija (u Srbiji), Turska (u Bosni i Hercegovini) ili Kina 
(posvuda) trude se pred vratima Unije za što veći uticaj."

Ali uprkos tome "Srbija ovog trenutka nije podesan kandidat ni za članstvo, ni 
za neko veće približavanje EU. To dobrim delom ima veze i sa raspoloženju u 
samoj Srbiji. Većina stanovništva već godinama u anketama izražava svoju 
nezainteresiranost ili čak svoju odbojnost prema EU." Otkuda dolazi to 
odbijanje, pita se autor. Kao jedan od razloga on navodi razočarenje građana 
Srbije politikom EU prema Kosovu. "Ali to nije sve. Jer, dok Vučić tvrdi da 
želi da povede svoju zemlju u EU, upravo mediji koji su mu potpuno odani u 
svakoj prilici huškaju protiv Evrope, sistematski i svakodnevno.

Primeri za to su televizija Pink, kojoj Vučić rado daje intervjue, i agresivni 
tabloid Informer", piše FAZ. A "oba medija su odlučujući elementi njegove 
vlasti."  Tako se u njima sistematski napadaju i ocrnjuju opozicioni 
političari, često i lažnim tvrdnjama. "A kada se ne bavi blaćenjem Vučićevih 
protivnika, Informer najmanje jednom nedeljno upozorava da se sprema rat protiv 
Srbije." Prema pisanju tog tabloida, "da Vučić i ruski predsdnik Putin ne drže 
svoju zaštitniču ruku nad Srbijom, ona bi propala."

"Pa ipak Vučić šefa Informera naziva ličnim prijateljem. Da li se to slaže sa 
njegovom namerom da povede zemlju u EU? U predsednikovom okruženju kažu da se 
to mora razumeti. Da u Srbiji postoji jako prorusko, antizapadno raspoloženje. 
Ako je to objašnjenje tačno, to bi bio odlučujući argument protiv članstva 
Srbije u EU. Zašto bi EU omogućila političko učešće državi u kojoj se huškanje 
protiv Unije smatra instrumentom neophodnim za osiguranje vlasti. Onaj ko želi 
da primi Srbiju u EU mora da zna da bi tako samo još jedna Mаđarska ušla u 
blok. Država u kojoj je sada huškanjem protiv EU mogu dobiti izbori. Takva 
članica samo bi oslabila EU. I zato takvoj Srbiji mesto jeste u Evropi, ali ne 
i u Evropskoj uniji. Barem ne danas i ne sutra", zaključuje FAZ.

 

Federika Mogerini i Aleksandar Vučić

Klevete i laži ili ozbiljne optužbe?

U Frankfurter algemajne cajtung novinar Mihael Martens je objavio i sažetak 
svog razgovora koji je vodio sa predsednikom Aleksandrom Vučićem povodom 
optužbi da njegov brat Andrej igra na severu Kosova vrlo važnu i aktivnu ulogu, 
pri čemu on ima dobre kontakte i sa krugovoma koji baš ne poštuju jako principe 
pravne države.

Po tvrdnjma nemačkog novinara, to je uverenje koje imaju i na "određenim 
državnim mestima" u Berlinu, pri čemu se oni pozivaju na "izveštaje iz regiona, 
imeđu ostallog i tajnih službi". U tim optužbama se radi o Zvonku Veselinoviću, 
za kojeg su mnogu uvereni da je kralj podzemlja na severu Kosova.

Odgovarajući na te optužbe Vučić kaže: "Zvonko Veselinović, sa kojim se moj 
brat dovodi u vezu, je svoje građevinsko preduzeće stvorio 2010. i 2011. kada 
su današnji opozicionari Boris Tadić i Dragan Đilas bili na vlasti. Moj brat ga 
je sreo možda dva-tri puta. Od 2015. on ga više nije video. I šta je tu sada 
problem? Ne znam šta da na to da kažem. To je uvreda. Ako znate šta je moj brat 
učinio pogrešno ili ilegalno, recite mi. Sve drugo su strašne laži, koje se 
koriste jer protiv mene ne mogu ništa da nađu, i umesto toga pokušavaju da 
kiminalizuju moji familiju."

U razgovoru koji se navodi u FAZ Vučić je govorio i o situaciji u celom 
regionu. "Vučiću je važno da naglasi potrebu da se sa Albancima pronađe neki 
oblik mirnog suživota. "To bi za oba naroda bilo veoma važno. Ali ultimatumima 
i jednostranim potezima to ne može da se postigne."

Kada bi na Balkanu mogla da se izgradi osovina mira sa severa na jug, "to bi 
značilo mir u ovom delu sveta za sledećih 100 godina". U dvadesetom veku Srbija 
je morala da pati u različitim ratovima. "Ja se nadam da mi u sledećih 100 
godina više nećemo imati ni jedan jedini rat", rekao je predsednik Srbije na 
kraju razgovora", piše novinar lista FAZ da bi na kraju dodao:

 "Ali neće proći mnogo vremena i mediji njegovih prijatelja će ponovo 
proglašavati rat sa "Šiptarima". Pa makar samo u novinama."

Priredio: Zoran Arbutina

 

-- 
Srpska Elektronska Informativna Mreža - SIEM
--- 
Ову поруку сте добили зато што сте пријављени на Google групу „Srpska 
Informativna Mreza“.
Да бисте отказали пријаву у ову групу и престали да примате имејлове од ње, 
пошаљите имејл на [email protected].
Да бисте постављали у овој групи, пошаљите е-поруку на [email protected].
Посетите ову групу на https://groups.google.com/group/siem.
Да бисте видели ову дискусију на вебу, посетите 
https://groups.google.com/d/msgid/siem/005a01d4fe93%2420784eb0%246168ec10%24%40gmail.com.
За више опција посетите https://groups.google.com/d/optout.

Reply via email to