Miroslav Antic wrote:
http://www.sps.org.yu/index-ie.htm
DRUGI PI�U: IZ AMERICKE STAMPE SLOBODAN MILO�EVIÆ I ABRAHAM LINKOLN
D�UD VANINSKI
(Otvoreno pismo senatoru Timu Haèinsonu. Tekst je preuzet sa poznatog americkog sajta "Carevo novo odelo" i integralno je objavljen u vise amerièkih dnevnih listova).
- Su�tina demokratije i borba za buduænost vecine
- Slobodan Miloseviæ se borio i bori se za Linkolnove ideje i ideale
- Otrov MMF-a je doveo Jugoslaviju do smrti i krvavljenja
Bez obzira �to æe nekim amerièkim politièkim zvaniènicima èudno izgledati jugoslovenski lider Slobodan Milo�eviæ se mora uporediti, ponajpre, sa na�im predsednikom Abrahamom Linkolnom.
Videla sam vas, senatore Haèinson, u emisiji Si-En-Ena kako se hrabro dr�ite amerièke izvorne politièke filozifije.
Javno ste ukazali da nema opravdanja za bombardovanja koja smo preduzeli protiv Jugoslavije za raèun albanskih separatista iz jugoslovenske provincije Kosovo.
Setimo se da je Abraham Linkoln saèuvao nasu demokratiju jer je onemoguæio separatiste da zapoènu beskrajni lanac podela i razdvajanja. Celokupno Linkolno nasleðe je zasnovano na njegovoj odluènosti da se pora�enim separatistima nametne volja veæine amerièkog naroda.
Sa druge strane, na� drugi predsednik Vilson je zagovarao tezu da "svaki narod treba da izabere suverenitet pod kojim æe �iveti" Da su Vilson i njegovi sledbenci kojim sluèajem �iveli u Linkolnovo vreme, Amerika danas ne bi ni postojala.
Slobodan Milo�eviæ je bio demokratski i legalno izabrani predsednik Jugoslavije kada su na�e bombe poèele da padaju na njegovu zemlju. Ali, ne treba nikako zaboraviti da se na�i napadi na njega i njegovu zemlju trajali vi�e od jedne decenije.
Ono �to smo tokom te decenije videli u Jugoslaviji predstavlja istu onu fragmentizaciju zemlje kojoj se Linkol tako �estoko suprostavio.
Mar�al Tito za du�e vreme je okonèao u proteklom periodu etnièke, verske i kulturne podele u Jugoslaviji.
A, kako su dana�nje podele poèele?
Nije te�ko zakljuèiti da su jugoslovensku krizu i fragmentizaciju izazvali pritisci i "reforme" Meðunarodnog monetarnog fonda (MMF).
Ova institucija propisala je Jugoslaviji 1987. godine otrov koji je smrtonosno delovao na jugoslovensku ekonomiju. Zahtevala se devalvacija, zatim reforma poreskog sistema (povecanje poreza), zatim opet devalvacija... i tako u beskraj.
Pre nego sto je MMF, sa svojom "�ok-terapijama" poèeo da uni�tava sovjetsku ekonomiju, zapadni kancer je poèeo da razjeda Jugoslaviju.
Kada se sve to ima u vodu, ono sto je danas potpuno nejasno jeste kako se Slobodan Milo�eviæ tako dugo uspeo da opstane uprkos udarcima snaga pakla koje je na njega poslao Zapad, pre svega Amerika koja svoj opstanak i danasnje postojanje duguje èinjenici da su podele zaustavljene zbog vizije i odluènosti Abrahama Linkolna.
Prvo se u secesiju otisnula Slovenija, kojoj nije bila vi�e po volji oslabljenja juznoslovenska federacija.
Zatim je u separatizam krenula Hrvatska, pod izgovorom da ne �eli vise da plaæa savezne poreze, koji su stalno rasli zbog "terapija" MMF-a. Hrvatska je uspostavila, preko svojih nemaèkih prijatelja, kontakte sa Amerikom i dobila je "zeleno svetlo" Bu�ove administracije za secesiju.
Ovi delovi jugoslovenske federacije imali su osamdesetih godina autonomiju i kvazi-suverenitet i Milo�eviæu je bilo te�ko da doka�e da se tako ne�to ne sme nikako dozvoliti.
Ali, kada su zapadni faktori poèeli da rade na secesiji Bosne i Hercegovine, koja nikada nije imala nezavisnost, Milo�eviæ se dostojanstveno uzdigao. Morao je, zbog toga, da izdr�i stravicni pritisak Zapada, pre svega Amerike, koja je tada poèela da pravi skoro neverovatne probleme vladi u Beogradu.
Setite se samo koliko su Bu�ova administracija i Klintonov re�im, odnosno na� svemoæni politièki establi�ment sa bilborda, punili na�e novine i elektronske medije jeftinom propagandom da je Milo�eviæ kasapin, ubica, razbojnik, agresor, da nikada neæe kompromise i da nikada ne dr�i reè.
Milo�eviæ je postao meta za americku administraciju. Milo�eviæ je postao njihova opsesija, njihova fiksacija.
Meðutim, ako posmatramo stvari iz ugla gledi�ta Jugoslavena, biv�i americki lider Bili Klinton bi, nema sumnje, zvuèao krajnje orvelovski Jugoslovenima sa svojim objasnjenjem zbog èega je Amerika poèela da bombarduje Jugoslaviju.
Setite se njegovih reèi kada se obratio naciji: "Slobodan Milo�eviæ je 1989. godine oduzeo Kosovu ustavnu autonomiju, �to je onemogucilo Kosovare da govore sopstvenim jezikom, da idu u svoje �kole, da razmi�ljaju o tome kako ce �iveti. Godinama su se Kosovari mirno i dostojanstveno borili da bi povratili svoja prava. Kada je predsednik Milo�eviæ poslao trupe da ih slome, sukobi su postali nasilni. A, Slobodan Milo�eviæ je poèeo ratove u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj, kao i protiv Slovenije".
Naravno, verzija Bila Klintona ni najmanje ne odgovara èinjenicama. Pored toga, iza Milo�eviæa su stajala ra�irena ubeðenja u narodu da se mo�e spreèiti strana okupacija Kosova ukoliko se razbiju separatisti (koji su saraðivali sa stranim faktorom).
Na kraju krajeva, kakav bi Milo�eviæ bio predsednik da je dozvolio separatistima koje je Amerika naoru�ala da zauzmu suverene jugoslovenske teritorije.
Mnogi na Zapadu su bili ubeðeni, kao na primer Toni Bler, da se srpski narod svrstava uz Miloseviæa zbog propagande dr�avnih medija u Jugoslaviji.
Zaista mi je �ao sto moram da ka�em da je Milo�eviæeva drzavna i kontrolisana �tampa bila mnogo objektivnija i nepristrasnija od na�e i "slobodne" i (ne)kontrolisane stampe.
Jer, na�a stampa je iskljuèivo opsednuta mi�lju kako da zadovolji interese naseg politièkog establi�menta. Sa druge strane, na�i graðani nemaju ni mogucnosti, ni �anse da èuju drugu stranu ili da vide makar malo razlièitu interpretaciju informacija.
Jasno je, naravno, da je OVK zapoèela nasilje na Kosovu, kao i da je vlada u Beogradu bila prosto prinuðena da odgovori na to nasilje.
Ako bi sada poèeli sa nekim ozbiljnim istra�ivanjima, videli bi da su nasilje u BiH prvi poèinili Muslimani sa svojim zloèinima protiv Srba. Ali, Muslimani su platiti propagandnu ma�ineriju "Ruder end Fin"da la�no prika�e da zloèine u BiH èine samo Srbi.
Upravo zbog takvih la�i se Henri Kisind�er otvoreno suprostavio amerièkim bomba�kim akcijama protiv Jugoslavije i protiv Srba u BiH. A, Henri Kisind�er nije sledbenik ni Linkolna, ni Vilsona.
Svako se, zaista, u Americi oseæa krajnje neprijatno ako se usudi da iznese gledi�te koje je razlièito od gledi�ta na�eg politièkog establi�menta. Naravno, ima dosta onih u Americi koji su podr�ali Slobodana Milo�eviæa u njegovoj borbi za nezavisnost i protiv seprataizma.
Meðutim, njihovi glasovi dospevaju samo do rubrika "pisma citalaca". To, praktièno, ima vrlo malo efekata kada cela na�a uniformisana �tampa ponavlja papagajski da je Milo�eviæ diktator i slicno.
Velike sile obièno mogu da rade ono �to im je po volji. Supersile uvek mogu da rade ono sto im je po volji.
Meðutim, i dalje èvrsto verujem da smo napravili veliku gresku kada smo bombardovali Jugoslaviju, kada smo bombama poceli da vaspitavamo Jugoslovene posebno zbog toga �to smo mi, Amerikanci, stvorili i izazvali sve probleme sa kojima se suoèava Jugoslavija.
Nikada se na Kosovu ne bi pojavila OVK da neki albanski separatisti nisu dobili podr�ku Zapada, koji je u njima video svoje agente.
Èak su i neki po�teni ljudi koje poznajem podlegli ovoj propagandi i poèeli su da tra�e bombe.
Da, ostali su bez razuma zbog propagande koju su na�a sredstva informisanja vodila protiv Milo�eviæa. Zaboravili su na istoriju, zaboravili su na demokratriju, zaboravili su na ideale slobode.
To je normalno kada neko èini strahote. Oni koji èine strahote obièno pretvaraju svoje �rtve u neprijatelje. Setite se samo Hitlera.
Nas predsednik Bili Klinton je predstavio svoju �rtvu kao amerièkog smrtnog neprijatelja.
A, stari Abraham Linkoln je polako poèeo da se okreæe u grobu.
Nazad na Aktuelno
To unsubscribe from this group, send an email to:
[EMAIL PROTECTED]
Your use of Yahoo! Groups is subject to the Yahoo! Terms of Service.


