http://www.nin.co.yu/2001-08/16/19331.html

Kazni se sam
 Rok za prijavu ekstraprofita na koji treba da se plati jednokratni
porez istekao je prosle nedelje, ali nase tolerantne vlasti nece uzeti
za zlo ni onima koji budu koji dan zakasnili. Vazno je samo da se
prijave

      Sampion poreza za ovu godinu, bez sumnje, bice firma "Dijamant" iz
Zrenjanina ciji akcionari su, kako je stampa vec izvestila, vec platili
svoj porez na ekstradohodak u iznosu od oko milon i trista hiljada
nemackih maraka. Rok inace vazi i za firme i za pojedince i na spisku
onih koji su dostavili prijave vec se nalazi veliki broj onih za koje bi
covek i rekao da im i prilici da budu na takvom spisku: Mobtel, Delta,
Progres trejding, Stankom, Simpo, Pink-internacional, a od uglednih
pojedinaca tu su Bogoljub Karic, Dragan Tomic, ali i Vlajko
Stojiljkovic, Milan Milutinovic, i tako dalje.

       Stankom
       Nezavisno od prijava, pravljenje spiska ekstraprofitera je posao
Komisije Vlade Srbije za ispitivanje finansijskih zloupotreba. Svi koji
se budu nasli na tom spisku a ne prijave se sami, mogli bi da budu
kaznjeni shodno odgovarajucem zakonu koji je usvojila Skupstina Srbije.
Kazna je u skali od udvostrucenja cak do udesetostrucenja predvidene
svote. Za naplatu poreza nadlezna je Uprava prihoda i pred Upravom
prihoda moguce je i osporavati razrezani iznos, kao sto je, na primer,
uradio "Stankom", tvrdeci da nije imao nikakve pogodnosti koje nisu bile
dostupne i drugima; medutim, ova privatna firma je ipak dostavila
poresku prijavu i time predupredila opasnost da bude kaznjena. Kad
resenje o porezu bude jednom doneto, moguca je zalba ali ona ne odlaze
izvrsenje.
       - Komisija je utvrdila nekih dvadeset osnova po kojima je
ostvarivan ekstraprofit. Videcemo na kraju sta ce se pokazati kao
najprofitabilnije a za sada smatramo da je to primarna emisija, siva
emisija, piramidalne banke, kupovina deviza... - kaze Slobodan Lalovic,
sekretar Komisije za ispitivanje finansijskih zloupotreba.
       Deo izvestaja, i to onaj najglavniji, zavrsen je i njegove
rezultate je objavio Mladan Dinkic u svojstvu clana Komisije. Izvestaji
o ekstraprofiterima po ostalim tackama jos nisu dovrseni. Kao guverner
Narodne banke, Dinkic je imao najbolji uvid u "najekstraprofitabilnije"
poslove. Medutim, Dinkicev istup premijer Zoran Dindic oznacio je kao
suvise nagao i naveo da su mnoga ekstraprofiterska preduzeca u
meduvremenu prakticno bankrotirala.

       Uterivanje
       Zoran Dindic je i ranije davao znake da bi voleo da se to sto pre
zavrsi posto, kako je to objasnio u intervjuu NIN-u, sve to neminovno
stvara atmosferu poslovne nesigurnosti koja doprinosi odlaganju stranih
ulaganja. Tako da, u stvari, nije jasno da li je interes da se sve to
obavi sto pre ili da se citava operacija produzi. Slobodan Lalovic kaze
da ce se verovatno tek oko Nove godine moci da stekne prava slika o
primeni Zakona o ekstraprofitu, a i direktor republicke Uprave prihoda
Aleksandar Radovic je u intervjuu "Politici" najavio rovovski rat za
uterivanje poreza. Sto se Dinkicevog nastupa tice, Lalovic naglasava da
sve sto je Dinkic uradio, bilo je u skladu sa stavom Komisije.
       Komisiju znatnim delom cine republicki ministri, poput Dusana
Mihajlovica, Delica, Milosavljevica, Sumarca. Medu poreskim prijavama za
ekstraprofit prijavu je podnela i firma "Lutra", koja se u ranije doba
nasla u poziciji da bude privilegovana bez sumnje zahvaljujuci poziciji
koju je u politickom establismentu imao njen celni covek Dusan
Mihajlovic, za koga se sada moze reci da se nasao u suprotstavljenoj
ulozi kao clan Komisije i kao covek koji ima poslovne interese u
"Lutri". Lalovic kaze da ta okolnost nije ni na koji nacin zbunila
clanove Komisije, te da za Mihajlovica vaze zakoni kao i za sve druge i
tu nema nikakvih problema. Kad plati jednokratni porez, "Lutra" moze da
pliva dalje, a uostalom, lutra na latinskom znaci - vidra.

       Milijarde
       Mozda najveci problem i najvece iskusenje za Zakon o
ekstraprofitu bice naplata od onih firmi koje - bez obzira sto su,
recimo, uzimale novac iz primarne emisije - u meduvremenu propale i nema
odakle da plate porez. Takve su, recimo, gotovo sve rakovicke fabrike.
       - Ako su potrosili - potrosili, sta sad, imali su leba da jedu,
nema ekstradohotka, jer je novac potrosen na plate, a ako nema
ekstradohotka nema ni poreza - tumaci Slobodan Lalovic.
       Aleksandar Radovic, medutim, najavljuje da ce se, shodno
mogucnosti koju predvida Zakon, deo duga firme koja ne moze da plati
porez mogu da plate bivsi direktori i clanovi upravnih odbora. Sume koje
bi imale da plate neke od propalih drustvenih firmi su enormne, i tesko
da bi direktori mogli da ih podmire jer se ni najbogatiji medu njima
nisu mogli bas toliko da obogate. Primera radi, osnovica za porez koji
treba da plati NIS (koji je najveci duznik) prelazi svotu od 160 miliona
maraka.
       Inace, ukupna osnovica za porez koji treba da plate prvih pedeset
imena sa Dinkicevog spiska (sigurno ce biti prosirivan, ali vec obuhvata
elitu srpskog ekstraprofiterstva) iznosi, prema Lalovicevim recima, oko
osam milijardi maraka. Medutim, to nije iznos koji treba da bude
naplacen, vec samo osnovica u okviru koje postoje razlicite stope poreza
za razne pogodnosti kojima je ekstraprofit ostvaren, a u nekim od
slucajeva (neke smo
naveli) nece ni biti naplacen. Lalovic ne zeli da nagada koliko bi to
novca u drzavnoj kasi na kraju trebalo da znaci. Moze se proceniti,
ipak, da ce na kraju to biti suma nekoliko puta manja od recenih osam
milijardi.
       Porez na ekstraprofit zamisljen je kao nacin da oni koji su se
obogatili zahvaljujuci privilegovanim uslovima u kojima su poslovali,
mogu da se jednokratnom uplatom upisu u postene gradane i da se podvuce
crta pod proslost. Medutim, upozorava Lalovic, to nije abolicija.
Privilegije su jedno, ali ako je neko stekao korist kriminalnim
radnjama, on ne podleze Zakonu o ekstraprofitu i takav bi trebalo da
bude gonjen na drugi nacin.

       SRBOLJUB BOGDANOVIC



Одговори путем е-поште