http://www.nin.co.yu/2001-08/16/19331.html Kazni se sam Rok za prijavu ekstraprofita na koji treba da se plati jednokratni porez istekao je prosle nedelje, ali nase tolerantne vlasti nece uzeti za zlo ni onima koji budu koji dan zakasnili. Vazno je samo da se prijave Sampion poreza za ovu godinu, bez sumnje, bice firma "Dijamant" iz Zrenjanina ciji akcionari su, kako je stampa vec izvestila, vec platili svoj porez na ekstradohodak u iznosu od oko milon i trista hiljada nemackih maraka. Rok inace vazi i za firme i za pojedince i na spisku onih koji su dostavili prijave vec se nalazi veliki broj onih za koje bi covek i rekao da im i prilici da budu na takvom spisku: Mobtel, Delta, Progres trejding, Stankom, Simpo, Pink-internacional, a od uglednih pojedinaca tu su Bogoljub Karic, Dragan Tomic, ali i Vlajko Stojiljkovic, Milan Milutinovic, i tako dalje. Stankom Nezavisno od prijava, pravljenje spiska ekstraprofitera je posao Komisije Vlade Srbije za ispitivanje finansijskih zloupotreba. Svi koji se budu nasli na tom spisku a ne prijave se sami, mogli bi da budu kaznjeni shodno odgovarajucem zakonu koji je usvojila Skupstina Srbije. Kazna je u skali od udvostrucenja cak do udesetostrucenja predvidene svote. Za naplatu poreza nadlezna je Uprava prihoda i pred Upravom prihoda moguce je i osporavati razrezani iznos, kao sto je, na primer, uradio "Stankom", tvrdeci da nije imao nikakve pogodnosti koje nisu bile dostupne i drugima; medutim, ova privatna firma je ipak dostavila poresku prijavu i time predupredila opasnost da bude kaznjena. Kad resenje o porezu bude jednom doneto, moguca je zalba ali ona ne odlaze izvrsenje. - Komisija je utvrdila nekih dvadeset osnova po kojima je ostvarivan ekstraprofit. Videcemo na kraju sta ce se pokazati kao najprofitabilnije a za sada smatramo da je to primarna emisija, siva emisija, piramidalne banke, kupovina deviza... - kaze Slobodan Lalovic, sekretar Komisije za ispitivanje finansijskih zloupotreba. Deo izvestaja, i to onaj najglavniji, zavrsen je i njegove rezultate je objavio Mladan Dinkic u svojstvu clana Komisije. Izvestaji o ekstraprofiterima po ostalim tackama jos nisu dovrseni. Kao guverner Narodne banke, Dinkic je imao najbolji uvid u "najekstraprofitabilnije" poslove. Medutim, Dinkicev istup premijer Zoran Dindic oznacio je kao suvise nagao i naveo da su mnoga ekstraprofiterska preduzeca u meduvremenu prakticno bankrotirala. Uterivanje Zoran Dindic je i ranije davao znake da bi voleo da se to sto pre zavrsi posto, kako je to objasnio u intervjuu NIN-u, sve to neminovno stvara atmosferu poslovne nesigurnosti koja doprinosi odlaganju stranih ulaganja. Tako da, u stvari, nije jasno da li je interes da se sve to obavi sto pre ili da se citava operacija produzi. Slobodan Lalovic kaze da ce se verovatno tek oko Nove godine moci da stekne prava slika o primeni Zakona o ekstraprofitu, a i direktor republicke Uprave prihoda Aleksandar Radovic je u intervjuu "Politici" najavio rovovski rat za uterivanje poreza. Sto se Dinkicevog nastupa tice, Lalovic naglasava da sve sto je Dinkic uradio, bilo je u skladu sa stavom Komisije. Komisiju znatnim delom cine republicki ministri, poput Dusana Mihajlovica, Delica, Milosavljevica, Sumarca. Medu poreskim prijavama za ekstraprofit prijavu je podnela i firma "Lutra", koja se u ranije doba nasla u poziciji da bude privilegovana bez sumnje zahvaljujuci poziciji koju je u politickom establismentu imao njen celni covek Dusan Mihajlovic, za koga se sada moze reci da se nasao u suprotstavljenoj ulozi kao clan Komisije i kao covek koji ima poslovne interese u "Lutri". Lalovic kaze da ta okolnost nije ni na koji nacin zbunila clanove Komisije, te da za Mihajlovica vaze zakoni kao i za sve druge i tu nema nikakvih problema. Kad plati jednokratni porez, "Lutra" moze da pliva dalje, a uostalom, lutra na latinskom znaci - vidra. Milijarde Mozda najveci problem i najvece iskusenje za Zakon o ekstraprofitu bice naplata od onih firmi koje - bez obzira sto su, recimo, uzimale novac iz primarne emisije - u meduvremenu propale i nema odakle da plate porez. Takve su, recimo, gotovo sve rakovicke fabrike. - Ako su potrosili - potrosili, sta sad, imali su leba da jedu, nema ekstradohotka, jer je novac potrosen na plate, a ako nema ekstradohotka nema ni poreza - tumaci Slobodan Lalovic. Aleksandar Radovic, medutim, najavljuje da ce se, shodno mogucnosti koju predvida Zakon, deo duga firme koja ne moze da plati porez mogu da plate bivsi direktori i clanovi upravnih odbora. Sume koje bi imale da plate neke od propalih drustvenih firmi su enormne, i tesko da bi direktori mogli da ih podmire jer se ni najbogatiji medu njima nisu mogli bas toliko da obogate. Primera radi, osnovica za porez koji treba da plati NIS (koji je najveci duznik) prelazi svotu od 160 miliona maraka. Inace, ukupna osnovica za porez koji treba da plate prvih pedeset imena sa Dinkicevog spiska (sigurno ce biti prosirivan, ali vec obuhvata elitu srpskog ekstraprofiterstva) iznosi, prema Lalovicevim recima, oko osam milijardi maraka. Medutim, to nije iznos koji treba da bude naplacen, vec samo osnovica u okviru koje postoje razlicite stope poreza za razne pogodnosti kojima je ekstraprofit ostvaren, a u nekim od slucajeva (neke smo naveli) nece ni biti naplacen. Lalovic ne zeli da nagada koliko bi to novca u drzavnoj kasi na kraju trebalo da znaci. Moze se proceniti, ipak, da ce na kraju to biti suma nekoliko puta manja od recenih osam milijardi. Porez na ekstraprofit zamisljen je kao nacin da oni koji su se obogatili zahvaljujuci privilegovanim uslovima u kojima su poslovali, mogu da se jednokratnom uplatom upisu u postene gradane i da se podvuce crta pod proslost. Medutim, upozorava Lalovic, to nije abolicija. Privilegije su jedno, ali ako je neko stekao korist kriminalnim radnjama, on ne podleze Zakonu o ekstraprofitu i takav bi trebalo da bude gonjen na drugi nacin. SRBOLJUB BOGDANOVIC

