http://www.nin.co.yu/2001-08/16/19329.html Strujni udar Doslo je vreme naplate dugova za gradansku neposlusnost - sve sa kamatama i u pratnji policije Nislijka Vesna Mladenovic dobila je pocetkom avgusta platu za oktobar prosle godine - 280 dinara. Koliko godina treba da radi da bi platila racun za struju od 11 i po hiljada? Matematika tu ne pomaze. "Cime, bre, da platim?", pita se, vise gnevno nego sa stvarnom nadom da ce negde uspeti da pronade novac koji duguje. Da je Vesna Mladenovic jedina, ili jedna od tek nekoliko Nislija s ovakvim problemom, ili bar da je njen dug za struju najveci, problema gotovo da ne bi ni bilo. Podaci koje u razgovoru za NIN iznosi generalni direktor niske Elektrodistribucije Konstantin Zivkovic, najblaze receno, alarmantni su: prosecan dug za struju u gradu Nisu iznosi oko 10 000 dinara (kao sto je proslog meseca na skupstinskoj sednici tvrdio Vojislav Seselj), a od 90 000 niskih domacinstava duzno ih je dve trecine - otprilike onoliko koliko ih se greje na struju, i koliko ce ih se ove zime smrzavati u mraku ako vlasti ne pronadu nekakvo resenje za duznike koji dug ne mogu da plate, za Elektroprivredu Srbije kojoj je taj novac neophodan da bi izvrsila re monte svojih postrojenja, ali i za sve one koji su struju placali redovno pa sada ne bi bas bili radi da vide neplatise kako prolaze makar i bez packe po prstima. Kontejneri Niska dugovanja za struju najveca su u Srbiji (sledi Kragujevac sa prosekom od oko 8 400 dinara), a pocela su da se gomilaju, govori inzenjer Zivkovic, 1997. godine - podatak koji treba zapamtiti buduci da socijalno-ekonomska prica ima i svoju politicku dimenziju. Upravni odbor EPS-a odlucio je, inace, da donekle izade u susret duznicima tako sto ce im otpisati 35 procenata ukupnog duga, iliti 70 procenata nagomilanih kamata ako se uzme u obzir da, na nivou citave Srbije, stvarni dug za potrosenu struju i kamate na taj dug stoje u odnosu jedan prema jedan. U Nisu, medutim, situacija je drugacija posto u racunima Nislija kamate cine 70 odsto racuna, te zbog toga gradske vlasti, za NIN govori predsednik Izvrsnog odbora grada Nisa i clan Predsednistva Demokratske stranke Aleksandar Krstic, traze otpisivanje polovine ukupnog duga i da se svima, a ne samo najvecim duznicima, omoguci placanje u makar 12 mesecnih rata. Sami duznici pak ovakve predloge nazivaju neiskrenim i podsecaju na obecanja nekadasnje opozicije da ce problemi sa racunima za struju biti reseni. "A struju zbog njih nismo placali," kaze za NIN Zoran Milojkovic, radnik niskog Klinickog centra sa platom od 4 000 dinara i racunom od "preko 50 000," inace poverenik sindikata "Nezavisnost" za Nis. "Imamo tonske zapise, od '96. nas je Zoran Zivkovic na mitinzima pozivao na gradansku neposlusnost, da racune za struju bacamo u kontejnere, kontejnere u Nisavu, pa da ih ona odnese u Beograd." Aleksandar Krstic, s druge strane, pozive na gradansku neposlusnost u vreme kada DS i ostale clanice DOS-a nisu morale da brinu o remontima u EPS-u, ne prihvata kao alibi za neplacene racune: "Prenaglasene su tvrdnje da gradani nisu placali racune iskljucivo zbog gradanske neposlusnosti. Da smo u to vreme imali takvu politicku snagu, i da smo mogli da mobilisemo toliki broj gradana, rezim Slobodana Milosevica bio bi oboren mnogo ranije." Krstic, takode, odbacuje i nezgodno podudaranje izmedu dolaska na vlast u Nisu tadasnje koalicije "Zajedno" i pocetka gomilanja racuna za struju, navodeci da je to problem star "sedam-osam godina". Slepci Predsednik niske vlade podseca da je grad na 83. mestu u Srbiji po prosecnim primanjima, a opravdanje za sadasnju situaciju pronalazi na drugoj strani - u nasledenom stanju. "I pre 1996. godine (kada je tadasnja opozicija preuzela lokalnu vlast) Nis je bio u nezavidnoj poziciji posto ovdasnji lideri SPS-a nisu bili jake figure unutar svoje partije, tako da ni tada u grad nije ulagano. Jos je gore, naravno, postalo kada smo mi preuzeli vlast u gradu", kaze Krstic. "Ali," dodaje utesno, "sada je doslo nasih pet minuta." I direktor Elektrodistribucije Konstantin Zivkovic slaze se da teska ekonomska situacija i propast velikih preduzeca imaju udela medu razlozima za neplacanje racuna, bas kao i pozivi gradskih prvaka da se struja ne placa, dok su duzni gradani izriciti - izneverili su nas, govore, oni koje smo mi doveli na vlast. Traze otpisivanje svih kamata. Medutim: "Bilo bi nekorektno otpisati sve kamate," odgovara Krstic. "Hocemo da zastitimo one koji su redovno placali struju, ali i da pomognemo duznicima. Pokusacemo da iznademo najprihvatljiviji model, da gradani dodu u poziciju da plate dug, ali i da EPS-u omogucimo da remontuje svoja postrojenja." Duznici, opet, imaju svoje videnje situacije. "Ne moze slepac da progleda. A svi smo mi slepci", vajka se Miroljub Markovic, radnik "Nis ekspresa". Na pitanje koliki je njegov racun za struju, odgovara "nemam pojma, i ne gledam otkad je preslo 40 000", i nastavlja da opisuje svoje razocaranje novim vlastima, pazljivo probranim psovkama koje ovde ipak nece biti citirane. Belezimo samo jos jednu karakteristicnu recenicu: "Govore o ekonomskim cenama kad treba da nam uzmu pare. Gde su te ekonomske cene kad nam daju plate?" Dok se ovo pitanje, jednog lepog dana, ne resi, treba videti sta sada. "Bilo sta da bude, mi smo na strani naroda," lakonski ce Aleksandar Krstic. A narod, ako se od ovolike brige prethodno ne posmrzava? S jedne strane, "visi interes", interes EPS-a ali i citave Srbije, jasan je koliko i racunica troskova potrebnih da bi nase elektrane zimu docekale koliko-toliko spremne: za remonte je potrebno osam milijardi dinara, od cega bi polovina trebalo da se obezbedi naplatom dugovanja, "obicnih" i onih nastalih zbog gradanske neposlusnosti. S druge strane, gradani novca de fakto nemaju, izuzimajuci naravno one koji su se "slepovali" uz neposlusne i siromasne i racune nisu placali iz obesti. Seca Kako pomiriti nepomirljivo? Prethodne vlasti presecale su Gordijev cvor nemastine tako sto su bile iznenadujuce pomirljive prema duznicima zarad ocuvanja socijalnog mira - koliko su ga sacuvali, osetili su na svojim ledima prosle jeseni, a koliko je njihovo resenje bilo uspesno, videli smo i svi mi, koliko smo vec mogli u mraku zbog restrikcija struje izazvanih desetogodisnjim unistavanjem EPS-a. Nove vlasti krenule su zato drugim putem, u secu struje, i to nimalo stidljivo; u jednom danu pedeset porodica u Nisu ostalo je bez elektricne energije (samo su socijalni slucajevi zasad izuzeti) . "Svaki kamion (Elektrodistribucije) koji izade na teren bice ili zapaljen ili demoliran," upozorava Zoran Milojkovic iz "Nezavisnosti". "Ako bude potrebno, radnici Elektrodistribucije odlazice na teren u pratnji policije," odgovara mu Konstantin Zivkovic. Vlast ce biti na strani naroda, makar mu dugove za struju uterivala i pendrecima. Hoce li to Nislije postati prve usputne zrtve tranzicije u Srbiji, i prva deca koju je njihova revolucija pojela? Ili su, ipak, na tom spisku tek drugi ili treci? U svakom slucaju, odgovor na niske i sve ostale strujne udare morace da bude pronaden sto pre jer zima je, i pored ovih vrucina, sve bliza. NIKOLA VRZIC

