B I L T E N    V E S T I
20. AVGUST 2001.


S A D R Z A J

SR JUGOSLAVIJA
- BUDUCA DRZAVA  FEDERACIJA ZASNOVANA NA SUVERENOJ VOLJI GRADJANA
- MICUNOVIC: VREDNOST VLASTI MERI SE PO TOME KOLIKO SE ODUPIRE
POTKUPLJIVANJU
- ROBNA RAZMENA SRJ SA EU POVECANA 12 ODSTO
- SRJ-MADJARSKA: ORBAN ZA DVOJNO DRZAVLJANSTVO ZA MADJARE U VOJVODINI
- U SEPTEMBRU NOVCANICA OD 1.000 DINARA

REPUBLIKA SRBIJA - KRIZA U DOS
- DJINDJIC: NIJE KRIZA VLADE VEC DOS
- SVILANOVIC: ODLUKA STRANKE O PODRSCI VLADI NA OSNOVU ARGUMENATA
- LJAJIC: KRIZA U DOS OPASNOST ZA MEDJUETNICKE ODNOSE
- MARSICANIN: DSS NE USPORAVA REFORME
- BATIC: DOS SE NECE RASPASTI

KOSOVO - METOHIJA
- AMB.PROTIC: AMERIKA ZAINTERESOVANA ZA IZBORE NA KOSOVU
- KOSOVO-OBRAZOVANJE: POSTOJE USLOVI ZA POVRATAK NEKOLIKO FAKULTETA NA
KOSOVO
- KOSOVSKA MITROVICAKFOR: POJACANE MERE ZASTITE SRBA U ENKLAVAMA

REPUBLIKA CRNA GORA
- SUSRET DJUKANOVIC - BULATOVIC
- DJUKANOVIC: POZIV RUSIJI I ZAPADU DA PODRZE SAMOSTALNU CRNU GORU



SR JUGOSLAVIJA

BUDUCA DRZAVA  FEDERACIJA ZASNOVANA NA SUVERENOJ VOLJI GRADJANA
         BEOGRAD (Tanjug)  Platformom o ustavnom preuredjenju SRJ 
predvidjeno je da buduca drzavna zajednica  zasnovana na suverenoj volji

grdjana Srbije i Crne Gore, istorijskoj tradiciji i vekovnim vezama  ima

oblik federacije, sastavljene od dve drzave clanice sa statusom
federalnih 
jedinica, istice se u dokumentu.  U polaznim osnovama za zajednicku 
Platformu, koju su predstavnici koalicija DOS i "Zajedno za Jugoslaviju"

usaglasili minulog vikenda na sastanku u Budvi, predlozeno je da 
nadleznosti zajednicke drzave budu u oblasti osnovnih prava i sloboda i 
zastite posebnih prava nacionalnih manjina i jedinstvene spoljne
politike s 
mogucnoscu da svaka drzava clanica ostvaruje posebnu medjunarodnu
saradnju.
         Takodje su predvidjeni jedinstvena odbrana i kontrola granica 
drzavne zajednice, uz parlamentarnu kontrolu odbrambenih snaga,
jedinstveno 
trziste, carinski, monetarni i spoljnotrgovinski sistem zajednice i 
jedinstven saobracaj i veze u skladu sa sistemom odbrane i medjunarodnim

konvencijama.
         Savezne nadleznosti dele se na iskljucive i mesovite. U
iskljucive 
spadaju spoljna politika, odbrana, monetarni i carinski sistem,
saobracaj i 
veze, obligaciono pravo i hartije od vrednosti, a u mesovite  osnovna
prava 
i slobode i manjinska zastita, svojinski odnosi, poreski, bankarski i 
spoljnotrgovinski sistem, penzijsko i osiguranje imovine i lica.
         Prema Platformi, ustanove drzavne zajednice su Savezna
skupstina, 
predsednik Republike, Savezna vlada, Savezni sud, Narodna banka i
ombudsman.
         Savezna skupstina imace Vece drzava clanica, s podjednakim
brojem 
poslanika iz obe federalne jedince i Vece gradjana, koje cine
predstavnici 
gradjana drzavne jedinice.
         Predsednik Republike predstavlja drzavnu zajednicu u zemlji i 
inostranstvu, bira ga i opoziva Savezna skupstina. On moze biti opozvan 
samo na osnovu misljenja Saveznog suda o tome da je prekrsio Ustav. 
Inicijativu za opoziv moze da podnese bilo koje od skupstinskih veca. 
Predsednik Republike rukovodi Vrhovnim savetom odbrane. Predsednik 
Republike i predsednik Savezne vlade ne mogu biti iz iste republike.
         Savezna vlada, koja je nosilac izvrsne vlasti, sastojace se od 
predsednika i ministara, koje bira premijer, a njega Savezna skupstina,
na 
predlog predsednika Republike. Vlada je odgovorna Saveznoj skupstini, a 
nepoverenje predsedniku vlade izrazavaju oba skupstinska doma.
         Savezni sud objedinjuje ustavnosudsku i redovnu sudsku
funkciju, a 
predlazeno je i uvodjenje ombudsmana za zastitu osnovnih prava grdajana
i 
pripadnika nacionalnih manjina u drzavnoj zajednici, navodi se u
Platformi.
         Platforma ce, kako se ocekuje, biti upucena i parlamentima 
Jugoslavije, Srbije i Crne Gore, svim politickim strankama i drugim 
institucijama, a o njoj ce raspravljati sve tri vlade.
         Ucesnici u pripremi Platforme ocekuju da se tokom septembra
povede 
siroka rasprava u svim institucijama i istog meseca formira jasan stav i

mogucnost da se pise Ustav, ukoliko se postigne dogovor o zajednickoj
drzavi.

MICUNOVIC: VREDNOST VLASTI MERI SE PO TOME KOLIKO SE ODUPIRE
POTKUPLJIVANJU
         BEOGRAD (Tanjug)  Predsednik Veca gradjana Savezne skupstine 
Dragoljub Micunovic izjavio je da nije tajna da ljudi koji imaju novac 
pokusavaju da potkupljuju vlast, ali da se vrednost jedne vlasti meri po

tome koliko se tome odupire.
         Odgovarajuci na pitanje novinara lista "Danas" koliko je realna

opasnost da sadasnja vlast podlegne pritisku mafije i organizovanog 
kapitala, Micunovic je istakao da misli da je "ta opasnost velika, ali 
istovremeno je znacajna i sansa da se tome odupre".
         Micunovic je, kada je u pitanju sudbina savezne drzave, kazao
da 
je "uvek bio optimista", ocenivsi da je u periodu velikih integracije
dalje 
rasparcavanje besmisleno.  On je, kometarisuci svoju 
parlamentarnodiplomatsku misiju po zemljama Latinske Amerike i
parlametarne 
inicijative, rekao da bi na jednoj od narednih sednica Savezne
skupstine, 
sef jugoslovenske diplomatije trebalo da podnese izvestaj o spoljnoj 
politici i medjunarodnom polozaju zemlje.

ROBNA RAZMENA SRJ SA EU POVECANA 12 ODSTO
         BEOGRAD (Tanjug)  U prvoj polovini ove godine robna razmena SRJ
sa 
zemljama EU iznosila je milijadru i 220 miliona dolara i veca je 12
odsto 
nego u istom periodu lane.
         Izvoz je povecan 28, a uvoz za sest odsto.
         Prema podacima Saveznog ministarstva za ekonomske odnose s 
inostranstvom, ucesce EU u robnoj razmeni SRJ sa svetom porasla je u
prvom 
polugodistu 2001. godine, u odnosu na isti period lane, sa 38,3 na 40,1 
odsto. Izvoz je porastao sa 36 na 44,7, a uvoz opao sa 39,3 na 38,3
procenta.
         Robna razmena SRJ sa zemljama "evropske petnaestorice"
obavljana 
je u znatno povoljnijem okolnostima, tako da je struktura razmene, u
odnosu 
na isti period prosle godine, izmenjena u korist izvoza.
         U proteklih sest meseci u zemlje EU izvezeno je robe za 388 
miliona dolara, a u SRJ uvezeno za 833 miliona dolara, tako da je 
trgovinski deficit SRJ sa EU u ovoj godini smanjen s proslogodisnjih 482
na 
455 miliona dolara.
         Kada je rec o regionalnom rasporedu izvoza po zemljama,
clanicama 
EU, Italija je najznacajniji izvozni partner Jugoslavije sa 131,1 milion

dolara ili 34 odsto ukupnog izvoza u EU. Slede Nemacka (110,6 miliona 
dolara ili 29 odsto), Grcka (9,6 odsto), Francuska (5,1 odsto), Velika 
Britanija (4,7), Austrija (3,9), Holandija (3,8), Svedska (2,6).

SRJ-MADJARSKA: ORBAN ZA DVOJNO DRZAVLJANSTVO ZA MADJARE U VOJVODINI
         BUDIMPESTA (Beta) - Madjarski premijer Viktor Orban ne protivi
se 
ideji o davanju dvojnog drzavljanstva vojvodjanskim Madjarima. Orban je,
u 
intervjuu novosadskom dnevniku na madjarskom jeziku "Madjar so", koji 
prenose gotovo svi mediji u Madjarskoj, izjavio da ako vojvodjanski
Madjari 
misle da "treba napraviti korake prema dvojnom drzavljanstvu i ako to
Srbi 
smatraju dobrim, onda za tako nesto nece biti prepreka".
         Sef madjarske vlade je izjavio da to pitanje moze biti reseno i

odgovarajucim sporazumom Jugoslavije i Madjarske. "Ako takav sporazum
moze 
nesto da doda sadasnjem stanju onda moze da bude reci o sklapanju takvog

dokumenta", kazao je Orban.
         Orban je naveo da je najmanje negativnih reakcija na madjarski 
Zakon o Madjarima u susednim zemljama bilo u Jugoslaviji, jer su, prema 
njegovim recima, od susednih zemalja "Vlade Srbije i Jugoslavije primile
sa 
najvecem razumevanjem i dobrom voljom taj zakon".

U SEPTEMBRU NOVCANICA OD 1.000 DINARA
         BEOGRAD (B92) - Guverner Narodne banke Jugoslavije Mladjan
Dinkic 
najavio je da se do kraja septembra ocekuje novcanica od 1.000 dinara.
         Dinkic je naglasio da su devizne rezerve u stalnom porastu i 
trenutno iznose 930 miliona dolara.
         Dinkic je, kako su prenele beogradske televizije, porucio da ce

"krajem septembra biti potpuno jasna slika koje ce banke ostati, a koje
ce 
biti zatvorene". On je dodao da ce biti povecan broj menjacnica i da ce
se 
spremno docekati zamena nemackih maraka i drugih stranih valuta za evro.

         REPUBLIKA SRBIJA - KRIZA U DOS

DJINDJIC: NIJE KRIZA VLADE VEC DOS
         BEOGRAD (Tanjug)  Predsednik vlade Srbije Zoran Djindjic
odbacio 
je tezu da postoji kriza republicke vlade, ocenivsi da je u pitanju
kriza DOS.
         Djindjic je, prilikom posete Industriji motora i traktora (IMT)
u 
Novom Beogradu, upozorio da ta kriza moze imati velike negativne
posledice 
po nasu zemlju, pogotovo kada su u pitanju pregovori s MMF, proces 
privatizacije i interesovanje stranih strateskih partnera za kupovinu
nasih 
firmi i clanova ucesnika Donatorske konferencije u Briselu.
         Srpski premijer je naglasio da je sada "DOS na potezu", koji
treba 
da zakaze sednicu svog Predsednistva.

SVILANOVIC: ODLUKA STRANKE O PODRSCI VLADI NA OSNOVU ARGUMENATA
         BEOGRAD (Beta) - Savezni ministar inostranih poslova i
predsednik 
Gradjanskog saveza Srbije (GSS) Goran Svilanovic izjavio je da ce od 
argumenata koji budu izneseni na sednici Predsednistva DOS zavisiti da
li 
ce ta stranka podrzati Vladu Srbije. U izjavi za beogradski "Blic", 
Svilanovic je, ipak, izrazio nadu da ce svi nesporazumi u vladajucoj 
koaliciji biti reseni na toj sednici i da republicki parlament nece 
raspravljati o poverenju Vladi Srbije.
         "Ocekujem da na sednici Predsednistva DOS zaista otvoreno 
razgovaramo i pronadjemo resenje kojim bi se sprecila dalja kriza.
Ukoliko, 
ipak, ne pronadjemo resenje i zahtev za raspravu o poverenju Vladi
stigne u 
parlament, GSS ce odluciti da li ce podrzati Vladu na osnovu argumenata
i 
odluka Predsednistva DOS...", rekao je Svilanovic. On je naglasio da ce 
"kada se sedne za sto, ako postoje argumenti, svaka od stranaka DOS 
prihvatiti te argumente i traziti odgovornost za eventualnu povezanost 
ljudi iz Vlade ili oko Vlade sa korupcijom i kriminalom".
         "Medjutim, GSS ce isto tako traziti odgovornost za optuzbe, jer
se 
ne mogu praviti afere i razmisljati samo o rejtingu jedne od stranaka, a
ne 
i o ukupnom stanju u zemlji i o tome sta se sa njom moze dogoditi u 
narednih nekoliko godina", rekao je Svilanovic i naglasio da se
razgovorima 
moze doci do resenja, jer bi u suprotnom posledice mogle biti nepozeljne
za 
sve.
         On je zakljucio da "novonastala situacija odlucujuce utice na 
ekonomiju i Srbije i Crne Gore, kao i na osetljiva pitanja ocuvanja 
zajednice ili preformulisanja zajednice Srbije i Crne Gore".

LJAJIC: KRIZA U DOS OPASNOST ZA MEDJUETNICKE ODNOSE
         BEOGRAD (B92) - Savezni ministar za nacionalne manjine i
etnicke 
zajednice Rasim Ljajic ocenio je u izjavi FoNetu da kriza u DOS "preti
da 
izazove ozbiljnu krizu u citavoj drzavi" i upozorio da u uslovima
politicke 
nestabilnosti rastu i etnicki antagonizmi.
         "Mislim da bi sve ovo sto se dogadja, pre svega preko stranica 
stampe, trebalo da udje u redovnu proceduru kroz istitucije sistema ove 
drzave, ukoliko ima slucajeva kriminala, a verovatno je da ga u
odredjenim 
strukturama i ima, jer nijedan prostor, pa ni ova drzava, nije imun na
to", 
rekao je Ljajic.
         Ljajic ocekuje da sastanak Predsednistva DOS bude odrzan 
predstojece nedelje, jer "bi odlaganje tog sastanka moglo da izazove
porast 
politickih tenzija". Ocenjujuci da je u konkretnoj situaciji "ulog
suvise 
veliki", Ljajic je izrazio nadu "da ce prevladati politicki razum".

MARSICANIN: DSS NE USPORAVA REFORME
         BEOGRAD (Tanjug)  Predsednik Skupstine Srbije i potpredsednik
DSS 
Dragan Marsicanin smatra da su sukobi i kriza u DOS otisli predaleko i
da 
rasprava o odgovornosti republicke vlade i premijera Zorana Djindjica
treba 
da se povedu i u Skupstini Srbije.
         Marsicanin je u intervjuu beogradskim "Novostima" odbacio
optuzbe 
po kojima, navodno, "DSS usporava reforme". "Mi se zalazemo za korenite 
reforme i donosenje sistemskih zakona", naglasio je Marsicanin.
         "Moguce je da se rasprava povede i okonca i na nivou
Predsednistva 
DOS. Medjutim, stvari su odmakle daleko i zahtevaju da se povede
rasprava o 
odgovornosti i rezultatima rada vlade Srbije i premijera Zorana
Djindjica", 
rekao je Marsicanin.
         "Ukoliko Predsednistvo DOS bude imalo strpljenja da otvoreno 
raspravi o odgovornosti i rekonstrukciji vlade, onda je moguce da se DOS

sacuva. Ali, ako do toga ne dodje, sledi pokretanje pitanja odgovornosti

vlade na sednici Skupstine Srbije", istakao je Marsicanin.
         On smatra da se ne moze poreci da "rad vlade Srbije ne valja".
"Na 
primer, belezimo pad proizvodnje i privrednu neaktivnost, nezabelezene u

poslednjim godinama, sa izuzetkom perioda bombardovanja zemlje. 
Nezadovoljni smo i efektima socijalne politike, radom pravosudja i javne

bezbednosti", rekao je Marsicanin.
         "Rezultati rada vlade, u pogledu odgovornosti i rokova koje je
ta 
vlada sama sebi postavila, a gradjanima obecala, moraju se analizirati.
I, 
mora se podvuci crta. DSS je spremna da podeli odgovornosti za ono u
cemu 
je ucestvovala i za sta odgovara. Mi se zalazemo za sustinske promene 
sistema vlasti  uspostavljanje pravne drzave i odgovorne vlasti",
naglasio 
je Marsicanin.
         On je ocenio da ce izbora u Srbiji relativno skoro biti, jer je
to 
neminovno i ne moze se ici dalje u reforme i temeljite promene sistema 
koji, zasad, nisu obavljene.

BATIC: DOS SE NECE RASPASTI
         BEOGRAD (Tanjug)  Republicki ministar pravde i lider DHSS
Srbije 
Vladan Batic ocenio je, u izjavi beogradskom "Blicu", da "ne preti
raspad 
DOS", zbog povlacenja kadrova DSS iz vlade Srbije. On je izrazio nadu da
ce 
svi nesporazumi na relaciji vlada SrbijeDSS biti reseni na sednici 
Predsednistva DOS.
         Batic smatra da je "slucaj Gavrilovic" rubikon za resenje krize
u 
DOS i da "dok taj slucaj ne bude resen, nema ni resenja krize u DOS". 
"Predsednistvo DOS sto pre mora da resi 'slucaj Gavrilovic'. On je
naglasio 
da "ukoliko se ne premosti 'slucaj Gavrilovic' ulazimo u krizu vlade
Srbije 
i savezne drzave", ali da ne preti raspad DOS.
         "DOS ima 18 stranaka i nece biti doveden u pitanje njegov
opstanak 
ukoliko iz koalicije istupi jedna stranka. DHSS bi volela da DSS, ipak, 
ostane u DOS", rekao je Batic.




KOSOVO - METOHIJA

AMB.PROTIC: AMERIKA ZAINTERESOVANA ZA IZBORE NA KOSOVU
         BEOGRAD (Tanjug)  Jugoslovenski ambasador u SAD Milan St.
Protic 
izjavio je da su SAD zainteresovane da se izbori na Kosovu odrze, da u 
njima svi ucestvuju i da iz njih proizadju autenticni organi vlasti. 
Americi je cilj da izbori pokazu da li su Albanci sposobni da vrse vlast
na 
demokratski i civilizovan nacin, da li su sposobni da zive u miru sa 
nealbanskim etnickim grupama i svojim susedima, rekao je Protic u
emisiji 
BK Televizije "Nije srpski cutati", dodajuci da nece biti dobro ako Srbi
ne 
izadju na izbore.

KOSOVO-OBRAZOVANJE: POSTOJE USLOVI ZA POVRATAK NEKOLIKO FAKULTETA NA
KOSOVO
         LAPLJE SELO (Beta) - Clan drzavnog Koordinacionog centra za
Kosovo 
Momcilo Trajkovic i rektor pristinskog Univerziteta Gojko Savic
saopstili 
su da u Kosovskoj Mitrovici i Zubinom Potoku postoje bezbednosni uslovi
da 
se iz Vranja vrate Pravni i Filoloski fakultet, iz sastava Pristinskog 
univerziteta.
         Rektor Savic je, nakon obilaska srpskih enklava na Kosovu,
izjavio 
da ce preostali od 12 fakulteta biti vracani postepeno sa jacanjem 
bezbednosti.
         Nedavno postavljeni rektor Pristinskog univerziteta najavio je 
vracanje rektorata u Mitrovicu, kao i otvaranje odeljenja Ekonomskog 
fakulteta na Brezovici i Odeljenja srpskog jezika i knjizevnosti u 
Gracanici.       On je kazao da se istovremeno sa obezbedjivanjem i 
adaptiranjem skolskog prostora, radi i na stvaranju uslova za kolektivni

smestaj studenata, izrazivsi pri tom ocekivanje da ce se do prvog
novembra 
stvoriti uslovi za prihvatanje 500 studenata.
         Momcilo Trajkovic preneo je zadovoljstvo zitelja Strpca, 
najjuznije srpske enklave na Kosovu, da se u njihovoj sredini otvori 
odeljenje Ekonomskog fakulteta turistickog smera.
         Trajkovic, koji je i predsednik saveznog Komiteta za Kosovo, 
ponovio je poziv kosovskim i raseljenim Srbima da je potrebno da se 
reguistruju, dodajuci da to medjutim ne znaci i izlazak na novembarske 
izbore u pokrajini.
         U enklavi Strpce trenutno zivi oko 11.000 Srba.

KOSOVSKA MITROVICAKFOR: POJACANE MERE ZASTITE SRBA U ENKLAVAMA
         KOSOVSKA MITROVICA (Tanjug)  Glavnokomandujuci multinacionalne 
brigade Kfora "Sever" general Alen Konstantini izjavio je da je
francuski 
Kfor povecao mere bezbednosti radi maksimalne zastite stanovnistva
severnog 
Kosova, posebno Srba u selima koja su u albanskom okruzenju.
         "U Kosovskoj Mitrovici svakodnevno patrolira 400 francuskih 
vojnika kojima od jula pomazu i pripadnici iz sastava multinacionalnih 
brigada, a zastita srpskog stanovnistva u albanskom okruzenju u zoni 
odgovornosti brigade "Sever" nije najbolja, u odnosu na druge srpske 
enklave na Kosovu", rekao je Konstantini.
         On je ocenio da je poslednja tri meseca situacija u regionu
mirna, 
zahvaljujuci ne samo "misiji Kfora, vec i dobroj volji naroda koji je
ovde 
spreman da zivi u miru".
         Govoreci o naporima Kfora da pomogne srpskom stanovnistvu u
selima 
u albanskom okruzenju, general Konstantini je ukazao da "bezbednost sto 
posto ne postoji", ali da su Srbi u severnom delu Kosovske Mitrovice i u

selima Priluzje, Banjska, Gojbulja i Grace u "sasvim zadovoljavajucim 
uslovima kad se radi o sigurnosti i opskrbljenosti".
         General Konstantini je rekao da Kfor poslednjih meseci
preduzima 
niz akcija pomoci Srbima u selima u albanskom okruzenju kroz, nedavno 
osnovane, civilne vojne centre, ali i kroz druge aktivnosti i akcije.
         Pitanje povratka raseljenih general Konstantini je nazvao
"veoma 
ozbiljnim, jer se radi o humanom problemu". On je podsetio da se svake 
nedelje susrece s odgovornim predstavnicima iz UNMIK, UNHCR i OEBS sa 
kojima razgovora o pruzanju bezbednosti za one koji se odluce da se
vrate.
         Izrazivsi nadu da ce Kosovo "ici ka daljoj demokratizaciji i 
stabilizaciji", general Konstatini, koji svoju misiju zavrsava za mesec 
dana, smatra da buducnost Kosova zavisi od Albanaca i Srba.

REPUBLIKA CRNA GORA

SUSRET DJUKANOVIC - BULATOVIC
         PODGORICA (B92) - Crnogorski predsednik i lider DPS Milo 
Djukanovic i predsednik SNP Predrag Bulatovic razgovarace danas u
Podgorici 
o nacinu resavanja drzavnog statusa Crne Gore. Lideri dve najjace 
crnogorske partije susrece se zvanicno prvi put posle cepanja
jedinstvenog 
DPS 1997. godine.
         SNP je ranije saopstila da ce njen lider Predrag Bulatovic 
Djukanovicu preneti vec poznate stavove te stranke koja smatra da ne 
postoje demokratski uslovi za odrzavanje referenduma u Crnoj Gori.
         Predsednik izvrsnog odbora DPS Miodrag Vukovic, izjavio je da 
ocekuje da se gospodin Bulatovic kao lider najjace opozicione stranke 
"okrene Crnoj Gori". "To ne znaci da SNP okrece ledja Srbiji", rekao je 
Vukovic i dodao da bi u Crnoj Gori na javnoj sceni "trebalo popricati o 
tome da je Crna Gora sudbina i SNP i DPS i da bi te dve partije trebalo 
dijalogom da rese sva pitanja njenog razvoja, da obe participiraju u toj

proceduri". Vukovic je jos ocenio da bi Crna Gora trebalo da stekne 
unutrasnju stabilnost i da kao takva bude partner stabilizovanpoj
Srbiji.

DJUKANOVIC: POZIV RUSIJI I ZAPADU DA PODRZE SAMOSTALNU CRNU GORU
         PODGORICA (Beta) - Predsednik Crne Gore Milo Djukanovic pozvao
je 
Rusiju i zapadne zemlje da otkazu podrsku SRJ i podrze drzavno 
osamostaljenje Crne Gore i Srbije, i na toj osnovi uspostavljanje novih 
drzavnopravnih odnosa medju njima.
         U intervjuu za rusku TV stanicu "Centar", koji ce biti
objavljen 
pocetkom septembra, a koji danas prenosi podgoricki list "Pobjeda", 
crnogorski predsednik je rekao da je "jugoslovenska prica ispricana
krajem 
devedesetih godina proslog veka" i da SRJ "postoji, zapravo, samo kao 
provizorijum" i da ne funkcionise od prvog dana svog nastanka.
         Jugoslavija je samo nekad bila "odlicna ideja", rekao je 
Djukanovic, dodajuci da je krajem 20. veka potrosena. Zato bi, kako je 
objasnio, Rusija i Zapad trebalo realnije da sagledaju stanje u regionu,

podrzavajuci izgradnju novih odnosa izmedju Crne Gore i Srbije.
         Tako bi Rusija i Zapad, prema misljenju crnogorskog
predsednika, 
dali delotvorniji doprinos stabilizaciji prilika na Balkanu i
evropeizaciji 
ovog prostora.
         Objasnjavajuci zasto se Crna Gora nije osamostalila kad i druge

bivse jugoslovenske republike, on je kazao da je tada u Crnoj Gori bilo 
viska jugoslovenskog entuzijazma, ali i zbog realnog straha od rata
protiv 
Crne Gore. Prema njegovim recima, da je Crna Gora pokusala da se
osamostali 
pocetkom 90tih godina, protiv nje bi bio poveden rat koji bi joj
priredio 
bivsi predsednik Srbije i SRJ Slobodan Milosevic, a koji bi bio,
sigurno, 
brutalniji od svih ratova koje je vodio na prostoru bivse Jugoslavije.


Одговори путем е-поште