B I L T E N V E S T I
21. SEPTEMBAR 2001.
SR JUGOSLAVIJA
PREDSEDNIK SRJ: FEDERACIJA SRBIJE I CRNE GORE NALIK NA SAD
BEOGRAD, 21. septembra 2001. (Beta) Predsednik SRJ Vojislav
Kostunica izjavio je da platforma vlada SRJ i Srbije za preuredjenje
odnosa
u federaciji nudi "savrseniji savez", slican federaciji kakva je SAD.
U intervjuu za "Politiku" od petka, Kostunica je ocenio da su
Srbija i Crna Gora "u provizorijumu zbog sporova u samoj Crnoj Gori" i
zbog
nemogucnosti crnogorskog predsednika Mila DJukanovica da pridobije
znacajnu
vecinu za ideju odvajanja.
"Te vecine, po osnovama na kojim se on odrzava na vlasti, u
Crnoj
Gori nema", kazao je Kostunica.
On je naveo da ce, ako ne dodje do sporazuma, Crna Gora imati
priliku da se izjasnu na referendumu o buducnosti svojih odnosa sa
Srbijom,
ali, naglasio je Kostunica, postujuci proceduru.
Prema njegovom tumacenju, potrebno je da vecina dobijena na
referendumu bude "znacajna vecina", jer je referendum "prethodno
izjasnjavanje", nakon koga je potrebna dvotrecinska vecina da se "utvrdi
referendum kad je rec o promeni drzavnog statusa", te dvotrecinska
vecina u
skupstini da bi se utvrdio predlog ustavnih promena.
Potom, kazao je Kostunica, sledi raspustanje skupstine, izbor
nove
skupstine u kojoj je ponovo potrebna dvotrecinska vecina za usvajanje
novog
ustava ili ustavnih promena.
Predsednik SRJ i lider Demokratske stranke Srbije kritikovao je
Vladu Srbije i najavio raspravu u Skupstini Srbije o radu vlade.
On je rekao da je cilj DSSa da se "nesto promeni u radu Vladu
Srbije".
"Ako nesto moze da se promeni uz ucesce DSS u vladi, onda ce
DSS
biti u vladi", rekao je Kostunica i dodao da je cilj DSS da vlada dobro
radi, te "personalna i kadrovska pitanja nisu prva pitanja".
Predsednik DSS je Vladi Srbije zamerio to sto ima veliki broj
potpredsednika, uredbama potiskuje zakonodavnu aktivnost i zakoracuje u
savezne nadleznosti, a kolegijum vlade je oznacio "parapravnim delom
vlade".
DJINDJIC PRIHVATIO POZIV I USLOVE KOSTUNICE
BEOGRAD, 21. septembra 2001. (Beta) Premijer Srbije Zoran
Djindjic
prihvatio je novi poziv predsednika SRJ Vojislava Kostunice za razgovore
najvisih saveznih i republickih funkcionera o buducim odnosima Srbije i
Crne Gore, receno je danas agenciji Beta u kabinetu Djindjica.
Djindjic je, kako je Beti receno, saglasan sa predlogom
Kostunice
o proceduri tih razgovora, nacinom defininsanja tema i sastavom
ucesnika.
On je u odgovoru na poziv naveo da je neophodno da sastancima
prisustvuju svi "relevantni politicki cinioci na saveznom i republickom
nivou", navode u kabinetu premijera Srbije.
Predsednik Crne Gore Milo Djukanovic najavio je juce da ce
istog
dana najverovatnije odgovoriti na obnovljeni Kostunicin poziv, ali do
danas
nije objavljeno da li je Djukanovic odgovorio jugoslovenskom
predsedniku.
SVILANOVIC RAZGOVARAO SA FLUGEROM
BEOGRAD, 21. septembra 2001. (Beta) Jugoslovenski ministar
inostranih poslova Goran Svilanovic razgovarao je danas sa zvanicnikom
nemackog Bundestaga Fridbertom Flugerom o situaciji u regionu i
predstojecim izborima na Kosovu.
Kako je saopstilo Savezno ministarstvo inostranih poslova
(SMIP),
Svilanovic je istakao da je spoljnopoliticki prioritet SRJ sto skorije
priblizavanje Evropskoj uniji i pocetak pregovora u tom pravcu.
Fluger koji je predsednik Odbora za evropska pitanja
Bundestaga,
potvrdio je spremnost Nemacke da pruzi punu podrsku SRJ na tom putu,
dodaje
se u saopstenju tog ministarstva.
DELEGACIJA POKRAJINE SEVERNA RAJNA VESTFALIJA KOD LABUSA
BEOGRAD, 20. septembra 2001. (Beta) Potpredsednik Savezne vlade
i
ministar za ekonomske odnose sa inostranstvom Miroljub Labus razgovarao
je
danas sa nemackom privrednom delegacijom iz pokrajine Severna Rajna
Vestfalija o reformama u SRJ i mogucnostima unapredjenja saradnje
jugoslovenske i nemacke privrede.
Sef delegacije nemacke pokrajine, ministar za privredu,
energetiku
i saobracaj Ernst Svanhold izjavio je da je dolazak 60 poslovnih ljudi
iz
SR Nemacke jasan znak poverenja u jugoslovensku vladu i strukturne
promene
koje ona sprovodi.
Svanhold je, kako se navodi u saopstenju Saveznog sekretarijata
za
informisanje, naveo da su tokom posete sklopljeni neki ugovori izmedju
jugoslovenskih i nemackih partnera.
Gosti su, dodaje se u saopstenju, izrazili posebno
interesovanje
za projekte u oblasti infrastrukture, energetike, telekomunikacija,
saobracaja i bankarstva, kao i za listu prioriteta za 2002. godinu.
SRDJA BOZOVIC SA DELEGACIJOM REPUBLIKE KOREJE
BEOGRAD, 20. septembra 2001. (Beta) Predsednik Veca republika
jugoslovenskog parlamenta Srdja Bozovic razgovarao je danas sa
delegacijom
Juzne Koreje koju je predvodio zamenik predsednika parlamentarnog
komiteta
za spoljne poslove i trgovinu Cu Vung Kin.
U razgovoru je ocenjeno da postoje uslovi za dalje ucvrscivanje
prijateljskih odnosa izmedju dve drzave, naroda i parlamenta i ukazano
na
obostrani interes da se intenzivira medjuparlamentarna saradnja, pored
ostalog i kroz formiranje grupa za razvoj prijateljstva izmedju dve
zemlje,
navodi se u saopstenju Sluzbe za informisanje jugoslovenskog parlamenta.
Bozovic je istakao da je Republika Koreja "ostvarila impozantne
rezultate u ekonomskom napretku i izrazio zahvalnost za pruzanje
tehnicke
pomoci SRJ i podrsku ekonomskim reformama koju su pruzili svojim ucescem
na
Donatorskoj konferenciji.
"SRJ je zainteresovana za cvrsce povezivanje sa korejskim
politickim i privrednim partnerima i u tom cilju stvaraju se zakonske
pretpostavke koje bi garantovale stabilnost za strane investitore",
rekao
je Bozovic.
U saopstenju se navodi da su korejski parlamentarci uputili
poziv
parlamentarnoj delegaciji SRJ da uskoro posete Republiku Koreju.
LJAJIC RAZGOVARAO SA AMBASADOROM AUSTRIJE U SRJ
BEOGRAD, 20. septembra 2001. (Beta) Austrijski ambasador u SRJ
Hanes Porias najavio je danas, u razgovoru sa saveznim ministrom
nacionalnih i etnickih zajednica Rasimom LJajicem, nastavak pomoci te
zemlje Jugoslaviji.
Porias je, kako je navedeno u saopstenju Saveznog sekretarijata
za
informisanje, podsetio da je Austrija ukljucena u projekte obnove skola
i
vodovoda u juznoj Srbiji i ocenio da su aktivnosti na ekonomskoj obnovi
i
izgradnji poverenja na jugu Srbije od znacaja za citav region.
Ljajic je upoznao Poriasa sa aktivnostima ministarstva na
zastiti
i unapredjenju ljudskih i manjinskih prava, navedeno je u saopstenju.
Austrijski ambasador je istakao da je medjunarodna zajednica
ocenila da su dosadasnje aktivnosti Saveznog ministarstva nacionalnih i
etnickih zajednica na jugu Srbije ocenjenje kao "kljucne za
uspostavljanje
stabilnosti i medjuetnickog poverenja", dodaje se u saopstenju.
DINKIC PREDSTAVIO NOVU NOVCANICU OD 1.000 DINARA
BEOGRAD, 20. septembra 2001. (Beta) Guverner Narodne banke
Jugoslavije Mladjan Dinkic promovisao je danas novu nocanicu od 1.000
dinara, na cijem se licu nalazi portret Djordja Vajharta srpskog
intelektualca i guvernera centralne banke Kraljevine Srbije i Kraljevine
Srba, Hrvata i Slovenaca.
"Od 1. januara sledece godine dinar ce biti jedino zakonito
sredstvo placanja u trgovinama, ugostiteljskim objektima i na drugim
mestima u Srbiji", rekao je Dinkic i najavio ostriju kontrolu svih
prodajnih objekata.
On je rekao da je kasno sinoc Medjunarodni monetarni fond (MMF)
odobrio drugu transu kredita iz stend baj aranzmana od 62 miliona
dolara.
"Jedini problem pri odobravanju ove transe bila je Crna Gora koja je
prekoracila budzetske okvire i budzet zaduzivala kod svog Zavoda za
obracun
i placanja, a da o tome nije obavestila MMF", kazao je Dinkic.
Prema njegovim recima, devizne rezerve Jugoslavije sada su
presle
milijardu dolara i iznose 1,044 milijardi dolara.
Guverner je kazao da je uputio ozbiljnu ekonomsku ponudu Crnoj
Gori i pozvao je da iskoristi promenu marke u evro i kao svoju valutu
prihvati dinar, ako bude doneta politicka odluka o opstanku zajednicke
drzave, ili da stampa sopstvenu valutu. "Marka je za Crnu Goru najgora
varijanta u situaciji kad joj je privreda nerazvijena. Crna Gora nije
spremna za uvodjenje evra jer ne zadovoljava nijedan od kriterijuma koji
je
propisala evropska monetarna unija za ulazak u evro zonu.", istakao je
Dinkic.
Guverner je kazao da ce Crna Gora verovatno odbiti njegovu
ponudu,
ali da bi trebalo "da je se seti kroz godinu dana".
NEEFIKASNO SUDSTVO PREPREKA U BORBI PROTIV KORUPCIJE
BEOGRAD, 20. septembra 2001. (Beta) Ucesnici skupa "Korupcija u
Srbiji" u organizaciji Centra za liberalnodemokratske studije ocenili su
danas da je za uspesnu borbu protiv korupcije neophodno poostriti
sankcije
i ojacati kontrolne mehanizme i sudstvo.
Otvarajuci dvodnevni skup, predsednik Veca gradjana
jugoslovenske
Skupstine Dragoljub Micunovic istakao je da je velika opasnost sto
korupcija ima bliske veze sa organizovanim kriminalom.
On je ukazao na potrebu ukidanja izvora korupcije kao sto su
privilegije.
"Postoje tri vrste profitera iz prethodnog perioda. Ratni
profiteri su se obogatili u ratnim pljackama, ne znamo koliko ih je, ali
oni imaju velike finansijske mogucnosti. Zatim postoje 'legalni
profiteri'
koji su se obogatili koristeci svoj polozaj i 'izmesteni profiteri', kao
sto su predstavnici spoljnotrgovinskih kuca koji su raspolagali
kapitalom
firmi u inostranstvu." , naveo je Micunovic.
Prema njegovim recima, potrebni su strogi zakoni, uz povecanje
javne i parlamentarne kotrole.
Guverner Narodne banke Jugoslavije (NBJ) Mladjan Dinkic optuzio
je
sudstvo u Srbiji za nedovoljnu efikasnost, isticucui da i pored svih
dokaza
komisije za zloupotrebu i policije, nijedno lice jos nije osudjeno.
Prema njegovim recima, iako su strane drzave u kojima se nalaze
racuni bivsih funkcionera spremne da pomognu u ukidanju tajnosti tih
racuna, domaci sudovi nisu znali da korektno ispostave pismeni zahtev.
Dinkic ima primedbe i na rad Saveznog ustavnog suda, isticuci
da
se taj sud odlukom o ponistavanju resenja koji se odnosi na zatvaranje
nesolventnih banaka umesao u nadleznost NBJ.
REPUBLIKA SRBIJA
DJINDJIC ZA SRJ I KOSOVO KONCEPT EVROPSKE UNIJE
PRAG, 21. septembra 2001. (Beta) Predsednik Vlade Srbije Zoran
Djindjic ocenio je u intervjuu za ceski dnevnik "Hospodarzske novini" da
bi
za Kosovo najbolja bila podela na dva pravna sistema, a za SR
Jugoslaviju
koncept slican Evropskoj uniji.
Djindjic je naglasio za ceski list da bi "nezavisnost Kosova
bila
samo recept za otvaranje novih rana zasto u Bosni nisu tri etnicke
drzave,
zasto Albanci u Makedoniji nemaju svoju drzavu".
"Mi predlazemo da albanski i srpski entitet saradjaju sa nama
kada
su u pitanju institucije, ali da pregovaraju uglavnom jedni s drugima.
Ukoliko bi se primenio princip koji predlaze medjunarodna zajednica
jedan
predsednik i jedan parlament Srbi bi postali samo etnicka zajednica, ne
i
gradjani", objasnio je Djindjic koncept podele na dva pravna sistema.
"Mi nastojimo da proguramo koncept slican Evropskoj uniji. Prva
tacka je da obezbedimo stabilnost, druga razvoj infrastrukture. Sledeca
je
obezbedjenje prava manjina. Ako bi nam to poslo za rukom, za nekoliko
godina bi pitanje granica prestalo da se postavlja", kazao je Djindjic.
U intervjuu ceskom dnevniku srpski premijer se zalozio za
jedinstvenu Jugoslaviju kao jedan medjunarodni subjekt samo sa
zajednickom
odbranom, spoljnom politikom i elementarnim carinskim propisima, dok bi
sve
ostalo bilo prepusteno republikama.
"Naravno da bi saradjivale, kao na primer Nemacka i Francuska u
okviru EU", dodao je on.
Na pitanje novinara da se on i jugoslovenski predsednik
Kostunica
bitno razlikuju kada je rec o buducnosti federacije i reformama,
Djindjic
je odgovorio da te razlike nisu tako principjelne.
"Ja se brinem uglavnom za to da drzava funkcionise, interesuju
me
rezultati", kazao je Djindjic. "Od politicara se ocekuje da probleme
resavaju a ne da ih stalno vrednuju: shvatanje politicara kao moralnih
sudija je rezultat pedesetogodisnje politicke nestabilnosti i tako
stvorene
politicke kulture", zakljucio je srpski premijer u intervjuu ceskom
listu.
DELEGACIJA VLADE SRBIJE U PRAGU
PRAG, 20. septembra 2001. (Beta) Premijer Srbije Zoran Djindjic
ocenio je danas u Pragu da ce ceske firme i dalje biti aktivne u Srbiji,
posto su to bile i u uslovima mnogo gorim za privrednu saradnju.
Djindjic predvodi delegaciju Vlade Srbije koja boravi u
dvodnevnoj
poseti Pragu. Glavni cilj posete je intenziviranje privredne saradnje
dve
zemlje.
Srpski premijer je izrazio zadovoljstvo tempom privredne
saradnje,
posebno u saobracaju i energetici gde je veoma zastupljena tehnologija
ceske proizvodnje kojom su jugoslovenski eksperti zadovoljni. "Ako bi
bilo
finansijskih olaksica, siguran sam da bi ta saradnja mogla da se
intenzivira, jer su nase potrebe ogromne. Jedini problem koji mi imamo
jesu
teskoce oko dugorocnog povoljnog finansiranja tih ulaganja u
infrastrukturu
zbog neresenih odnosa sa Pariskim klubom poverilaca", rekao je Djindjic.
Kako je kazao premijer, naziru se sasvim novi projekti, kao sto
je
ideja da Skoda iz Mlade Boleslave ucestvuje u obnavljaju voznog parka
taksija u Beogradu. On je dodao da postoje nastojanja da se ceske firme
bar
delimicno ukljuce u planiranu izgradnju 700 kilometara autoputeva u
Srbiji,
sto je koridor vredan dve do tri milijarde maraka i od prioritetnog
znacaja
i za Evropsku uniju.
Srpski premijer je istakao da ce njegova vlada uciniti sve da
postavi pravila preduzetnistva kako bi partneri iz dve zemlje mogli da
neometano posluju i saradjuju.
O poslovnoj klimi i pravnom okviru poslovanja koji Srbija
namerava
da stvori, Djindjic ce govoriti sutra na 34. privrednom forumu u Pragu
na
kome ucestvuje oko 50 jugoslovenskih i 70 ceskih preduzeca
zainteresovanih
za saradnju.
Djindjic je ocenio da su i politicki odnosi dobri, sto
potvrdjuje
i cinjenica da srpskog premijera primaju tri najvisa predstavnika Ceske
predsednik Vaclav Havel, premijer Milos Zeman i predsednik Poslanickog
doma
ceskog parlamenta Vaclav Klaus.
Djindjic je danas podsetio da je Ceska, kao zemlja na vratima
EU,
pokazala "napore da pomogne nama u regionu kojima tek predstoji
neprijatan
zadatak da ispunimo makar elementarne uslove da postanemo kandidat za
EU".
PRAG, 21. septembra 2001. (Beta) Ceski predsednik Vaclav Havel
i
predsednik Vlade Srbije Zoran Djindjic osudili su danas u Pragu
terorizam u
svim njegovim oblicima, a jugoslovenski gost je zatrazio da se osudi i
svaka politika koja vodi ka terorizmu.
Djindjica je primio danas sef ceske drzave Vaclav Havel a tokom
razgovora bilo je reci i o prilikama na Balkanu u svetlu teroristickih
napada na SAD.
Srpski premijer je istakao da je Srbija spremna da saradjuje u
borbi protiv terorizma i preda svoja saznanja i obavestajne informacije
o
islamskim teroristima iz afganistanskog kruga koji su ucestvovali u
borbama
na prostoru bivse Jugoslavije.
"Mi bismo isli korak dalje i trazili da se osudi svaka politika
koja vodi terorizmu. A to je uvek politika koja prihvata nasilje kao
metodu
politicke borbe", rekao je Djindjic. Dodao je da "bismo bili zadovoljni
kada bi medjunarodna zajednica prihvatila princip da se sa takvima ne
saradjuje i da ih niko od demokratskih zemalja ne podrzava".
"Ako pogledate sadasnje stanje u svetu videcete da su oni koji
su
danas teroristi cesto u proslosti imali podrsku demokratskih zemalja",
podsetio je Djindjic i dodao: "Mislim da je sada vreme da se kaze ceo
svet
je zrtva terorizma i ceo svet mora da se bori protiv njega a nije vazno
koja zemlja je pogodjena jer se svi solidarisemo sa zemljom u kojoj
postoji
nasilje".
Vaclav Havel se takodje zalozio za vrlo ostar odgovor na
teroristicke napade u SAD koji su, po njegovoj oceni, nevidjeni.
"Istovremeno zelim da dodam da taj tzv. rat nije nikakav rat protiv
konkretne drzave, naroda ili veroispovesti, vec je zaista isljucivo rat
protiv terorizma", kazao je ceski predsednik.
Tokom danasnjeg susreta dvojica drzavnika su razgovarala
uglavnom
o politickim pitanjima.
Vaclav Havel je posebno istakao koliko su se otkravili odnosi
nakon promene rezima u Beogradu.
Razgovor sa Djindjicem ga je, kako je rekao, jos jednom uverio
da
su na celu Jugoslavije sada ljudi koji sve probleme resavaju mirno,
dijalogom, bez nametanja iskljucivo svojih resenja silom kao sto su
obicavale prethodne vlasti.
"Cvrsto verujem da sada kada je pobedila demokratija od
Slovenije,
preko Hrvatske, Bosne do Srbije, ceo region ima buducnost", kazao je
Havel.
On se, nakon sto ga je Djindjic upoznao sa teskim polozajem
Srba
na Kosovu, zalozio da se "bez obzira na to kakav ce Kosovo imati status
postuju prava srpske manjine".
"Ona (srpska manjina) mora da dobije takvu meru samouprave koja
ce
funkcionisati i odgovarati osnovnim gradjanskim principima", istakao je
Vaclav Havel.
Djindjic danas posle podne zajedno sa zamenikom ceskog ministra
inostranih poslova Martinom Palousom otvara manifestaciju "Dani Srbije u
Ceskoj" na kojoj ce u okviru 34. privrednog foruma pedesetak
jugoslovenskih
i sedamdesetak ceskih preduzeca razmotriti mogucnosti privredne
saradnje.
PRAG, 20. septembra 2001. (Beta) Ceski i sprski premijeri Milos
Zeman i Zoran Djindjic slozili su se tokom danasnjih razgovora u Pragu
da
ce njihove vlade uciniti maksimum kako bi stimulisale preduzeca da
saradjuju, a ceske firme da ulazu u jugoslovensku privredu.
Djindjic je istakao da vlade ne mogu da naredjuju kompanijama,
ali
da drzava moze svojim donacijama i aktivnom politikom da navede firme da
investiraju u konkretan region, odnosno Srbiju.
"Mi trazimo u okruzenju u Madjarskoj, Ceskoj i drugim zemljama
da
se njihove firme udruze sa nasim firmama, recimo za izgradnju
infrastrukture, i da koriste novac iz fondova ovih zemalja koji je
odredjen
za podrsku izvozu", kazao je Djindjic, dodajuci da ta sredstva onda ne
bi
bila opterecena skupim kamatama.
Djindjic je istakao da je od Zemana dobio uveravanja da je
ceska
privreda zainteresovana za ovakvu saradnju sa Srbijom.
"Ceski premijer sebe licno smatra najvecim lobistom za Srbiju i
sve vreme je trazio modalitete jedne aktivne politike prema Srbiji, u
poslednjih godinu dana", kazao je Djindjic jugoslovenskim novinarima
nakon
sastanka sa Zemanom.
Prvi rezultati se vide najvise u dve oblasti saobracaju i
energetici.
Ceska vlada je, inace, za podrsku dosadasnjim projektima obnove
izdvojila oko 13 miliona dolara, a naziru se i novi projekti.
O sansama za ulaganje Ceske u srpsku privredu, ucescu ceskog
kapitala u privatizaciji srpskih preduzeca, ali i o mogucnostima
jugoslovenskih firmi da se plasiraju na ceskom trzistu, bice reci u
petak
na 34. privrednom forumu u Pragu, posvecenom srpskoceskim privrednim
odnosima.
DELEGACIJA MUPA SRBIJE U PARIZU
PARIZ, 20. septembra 2001. (Beta) Ministar unutrasnjih poslova
Srbije Dusan Mihajlovic izjavio je danas agenciji Beta da je delegacija
tog
ministarstva u Parizu imala sadrzajne razgovore o borbi protiv
organizovanog kriminala i terorizma sa predstavnicima francuskih
ministarstava policije i odbrane.
Glavne teme razgovora bile su borba protiv organizovanog
kriminala
i borba protiv medjunarodnog terorizma, rekao je Mihajlovic u
telefonskoj
izjavi Beti.
Delegacija MUPa Srbije koju predvodi Mihajlovic i u kojoj je i
nacelnik Resora drzavne bezbednosti Goran Petrovic boravi u Parizu na
poziv
ministra unutrasnjih poslova Francuske Danijela Vajana i ministra
odbrane
Alena Risara.
Mihajlovic je rekao da je u razgovorima delegacije MUPa Srbije
sa
predstavnicima Ministarstva unutrasnjih poslova i odbrane Francuske
paznja
posvecena i "uspostavljanje saradnje na planu od zajednickog interesa,
kao
i obezbedjenju mira, bezbednosti i stabilnosti na Balkanu".
RADNA GRUPA SRBIJA-SEVERNA RAJNA VESTFALIJA
BEOGRAD, 20. septembra 2001. (Beta) Republicki premijer Zoran
Djindjic i Ministar za privredu, energetiku i saobracaj Pokrajine
Severna
Rajna Vestvalija Ernst Svanhold dogovorili su danas formiranje radne
grupe
eksperata koja ce identifikovati evropske fondove pogodne za
finansiranje
saobracajnih i energetskih projekata u Srbiji.
Djindjic je, posle razgovora sa Svanholdom, novinarima rekao da
ce
se nemacka delegacija sastavljena od zastupnika 60 preduzeca danas i
sutra
sastati sa predstavnicima srpskih firmi i resornih ministarstava, kako
bi
se dogovorili oko medjusobne saradnje.
Cilj tih susreta je, kako je kazao, da se za "prioritete koje
mi
imamo" u obnovi energetike i saobracaja obezbede povoljna sredstva za
finansiranje i napravi dugorocan plan za rekonstrukciju tih sistema.
Djindjic je naglasio da je za Srbiju "izuzetno vazan Koridor
10" i
izgradnja autoputa ka Grckoj do pocetka Olimpijade u toj zemlji, 2004.
godine.
"Vrlo smo zainteresovani za brz, akcioni program izgradnje tih
autoputeva, kojih ima dosta i kostaju nekoliko milijardi", rekao je
Djindjic.
Premijer je najavio da ce u oktobru Srbiju posetiti jos jedna
delegacija iz te nemacke pokrajine, kada bi trebalo da zapocne
realizacija
dogovorenih projekata.
Svanhold je novinarima rekao da su "vec jutros" sklopljeni neki
ugovori izmedju srpskih, i preduzeca te pokrajine.
"Radna grupa, o cijem formiranju smo se danas dogovorili,
trebalo
bi da ciljano identifikuje sredstva u Evropskoj uniji za koridor 10 i
energetiku, a obezbedicemo i nezavisne strucnjake za realizaciju
projekata", rekao je Svanhold.
Svanhold je kazao da ce delegacija te pokrajine u oktobru
nastaviti saradnju sa srpskim preduzecima, pre svega u oblasti
saobracaja.
Zvanicnik Severne RajneVestfalije je naglasio da su clanovi
vlade
i preduzetnici te pokrajine "dosli da se dugorocno angazuju" u Srbiji i
da
"vec postoje preduslovi za to".
PITIC RAZGOVARAO SA MINISTROM FINANSIJA AUSTRIJE U BECU
BEC, 20. septembra 2001. (Beta) Ministar Srbije za ekonomske
odnose sa inostranstvom Goran Pitic razgovarao je danas u Becu sa
saveznim
ministrom finansija Austrije KarlHanjcom Graserom o realizaciji obecane
finansijske pomoci te zemlje SRJ.
"Razgovarali smo o temama koje ce biti na dnevnom redu tokom
predstojece posete austrijskog kancelara Volfganga Sisela, 12. oktobra,
Beogradu. Poseta ce imati drzavnickoprivredni karakter i jedno od
pitanja
odnosice se na identifikaciju i definisanja dinamike realizacije
programa
pomoci koja treba da pristigne od Austrije.", kazao je Pitic na
konferenciji za novinare u ambasadi SRJ u Becu.
On je podsetio da pomoc koju je Austrija obecala SRJ iznosi oko
100 miliona silinga, od cega je 60 miliona silinga obezbedilo savezno
ministarstvo finansija.
"Na nama je da u saradnji sa Austrijom raspodelimo sredstava na
Srbiju i Crnu Goru", dodao je Pitic, ukazujuci da je inicijativa za
pomoc
Austrije potekla, pre nesto vise od dva meseca, prilikom posete
premijera
Zoran Djindjica Becu.
Vlada Srbije je, kako je rekao, ponudila vise projekata
austrijskoj vladi za polovinu sredstava, odnosno 30 miliona silinga.
Pitic je istakao da je predlog vlade da se kroz budzetsku
podrsku
pomogne kategorijama stanovnistva koje su veoma osetljive na procese
tranzicije.
Pitic je dodao da je za raspodelu jos 40 miliona silinga
nadlezna
austrijska vlada i realizacija tog dela pomoci bice dogovorena 12.
oktobra
tokom predstojece posete kancelara Sisela Beogradu.
Ministar je ukazao da postoji velika spremnost austrijskih
privrednika da nadju svoje mesto u procesu privatizacije, sto ce,
takodje,
biti znacajna tema razgovora u Beogradu.
Tokom jednodnevnog boravka u Becu, ministar Pitic ucestvovao je
i
u radu konfenrencije austrijske banke "Bank Austria" o evropskoj
buducnosti.
Nakon izlaganja predsednika Austrije Tomasa Klestila i sefice
austrijske diplomatije Benite FereroValdnerm, on je ucesnike upoznao sa
situacijom u SRJ i do sada sprovedenim reformama.
"Imao sam prilike da govorim o izazovima pred kojima se Srbija
nalazi na putu ka Evropi. Govorio sam o stavovima vlade Srbije, i njenim
ciljevima da u najkracem mogucem roku dodje u situaciju da postane i
zvanicno deo Evrope", kazao je Pitic.
POMOC PET MILIONA FUNTI ZA NAJSIROMASNIJE PORODICE U SRBIJI
BEOGRAD, 20. septembra 2001. (Beta) Republicki ministar za
socijalna pitanja Gordana Matkovic i ambasador Velike Britanije u SRJ
Carls
Kraford potpisali su danas sporazum o donaciji od pet miliona funti koju
ce
ta drzava pokloniti za isplatu obaveza korisnicima "materijalnog
obezbedjenja porodice" u Srbiji.
Matkoviceva je na konferenciji za novinare kazala da ce
donacijom
britanske vlade biti obezbedjena pomoc za 35.000 porodica u Srbiji, od
kojih je njih 15.000 prvi put na listi korisnika tog programa.
"Sredstva ce biti dovoljna za sedam meseci sprovodjenja pomoci,
posle cega ocekujemo promenu postojeceg zakona, kojim je jedan broj
gradjana 'ispusten' iz mreze socijalne sigurnosti", rekla je Matkovic.
Ministar za socijalna pitanja je naglasila da se po vazecem
zakonu, pri utvrdjivanju spiska socijalnih slucajeva, koriste "opstinski
proseci", cime se stvaraju velike razlike medju korisnicima pomoci.
Kraford je na istoj konferenciji za novinare kazao da je rec "o
konkretnim rezultatima politike pomoci" obecanoj SRJ na donatorskoj
konferenciji.
"Pomoc je britanski doprinos najsiromasnijim porodicama Srbije,
koje ce, posto je novac vec uplacen, uskoro osetiti njegove konkretne
posledice", rekao je britanski ambasador.
Kraford je naglasio da Vlada Srbije vodi ozbiljan program
reformi,
ima "mudar plan" za njegovu realizaciju", ali je i "svesna problema"
koje
prate zemlje u tranziciji.
JUG SRBIJE-KOSOVO METOHIJA
MONTGOMERI: SITUACIJA NA JUGU SRBIJE SE STALNO POBOLJSAVA
DEPCE, 20. septembra 2001. (Beta) Ambasador SAD u Beogradu
Vilijam
Montgomeri ocenio je danas za agenciju Beta da se situacija na jugu
Srbije
stalno poboljsava i izrazio nadu da ce se ona u potpunosti
normalizovati,
ali je ocenio da ostaje jos mnogo posla da se obavi.
Montgomeri je danas boravio u poseti jugu Srbije zajedno sa
predsednikom Koordinacionog centra za Kosovo Nebojsom Covicem i
gradonacelnikom Preseva Rizom Haljimijem.
Komentarisuci nezadovoljstvo lokalnih Albanaca brzinom
sprovodjenja dogovorenih mera, Montgomeri je, tokom posete selu Depca na
administrativnoj granici Srbije i Kosova, rekao da "stvari ne mogu da se
promene preko noci".
"Ja verujem da ce gospodin Covic biti angazovan kao i pre i da
cemo mu u tome pomoci. Svaki put kada posetim ovaj kraj vidim da je
situacija bolja, ali treba imati strpljenja i trebalo bi da se svi
zajedno
zalozimo da se stanje poboljsa", rekao je on.
Upitan kakav bi bio odnos SAD prema novim albanskim oruzanim
grupama, Montgomeri je rekao da "zbivanja u SAD tokom prosle nedelje
jasno
pokazuju strasne rezultate upotrebe sile i SAD ce biti cvrsto protiv
toga".
Komentarisuci izjavu americkog generala u okviru snaga na
Kosovu
Vilijama Dejvida, koji je za dnevnik na albanskom jeziku "Koha ditore"
izrazio bojazan da ce na prolece doci do novih napetosti na jugu Srbije,
Montgomeri je rekao da je "to stav generala Dejvida" i napomenuo da ce
"svako ko zeli da upotrebi silu da bi dobio na politickom planu imati
problema sa SAD".
COVIC NAJOSTRIJE OSUDIO HAPSENJE DVOJICE SRBA U MERDARU
BEOGRAD, 20. septembra 2001. (Beta) Sef Koordinacionog centra
za
Kosovo i Metohiju Nebojsa Covic najostrije je danas osudio hapsenje
dvojice
Srba na kontrolnom punktu u Merdaru, navodeci da je "hapsenje izvrseno
na
zahtev Albanaca".
Policija UNMIKa je 17. septembra u Merdaru pritvorila dvojicu
kosovskih Srba, Milorada Blagojevica i Sretena Sudimca, zbog sumnje da
su
pocinili zlocine za vreme rata na Kosovu. Prema recima portparola UNMIKa
Suzan Manuel, za njima nije bila raspisana poternica, a uhapseni su na
osnovu prijave jednog lokalnog pogranicnog sluzbenika.
U saopstenju Vlade Srbije navodi se da je Covic ocenio da je
"hapsenje izvrseno kao provokacija odredjenih albanskih ekstremistickih
elemenata u osetljivom periodu i kada su odnosi izmedju SRJ i UNMIKa na
izuzetno visokom i konstruktivnom nivou".
Covic je rekao da se "po vec vidjenom scenariju masovnih i
dobro
instruisanih svedoka okrivljuju nevini Srbi, a sve u cilju stvaranja
etnicki cistog Kosova i Metohije", navedeno je u saopstenju.
Predsednik drzavnog koordinacionog centra pozvao je sefa UNMIKa
Hansa Hekerupa i ombudsmana Mareka Novickog da se i "sami licno uvere u
nevinost uhapsenih, a da kosovski pravosudni sistem konacno prestane da
bude zloupotrebljavan od strane onih kojima nije cilj multietnicko
Kosovo i
stabilnost u regionu", dodaje se u saopstenju.
Istice se da ce vlade SRJ i Srbije "uciniti sve da nevino
uhapseni
bilo koje nacionalnosti budu oslobodjeni, a da oni koji su pocinili
zlocine
i krivokletstva stanu pred lice pravde".
RUGOVA SE SASTAO SA VISOKIM AMERICKIM DIPLOMATOM
PRISTINA, 20. septembra 2001. (Beta) Predsednik Demokratskog
saveza Kosova Ibrahim Rugova sastao se danas u Pristini sa zamenikom
pomocnika americkog drzavnog sekretara Dzenet Boug i sefom americke
kancelarije u Pristini Dzonom Menzisom.
Boug, koja je u Stejt departmentu zaduzena za evropska pitanja,
zahvalila se na solidarnosti i podrsci koju je narod Kosova pruzio
Americi
nakon tragedije.
Ona je rekla da je na Kosovo dosla da prenese dve sustinske
poruke da ce SAD ostati prisutne na Kosovu i nakon teroristickih napada
i
da ce americka administracija nastaviti da se interesuje za globalna
pitanja.Tokom razgovora izmedju Rugova i Dzenet Boug posebno je bilo
reci o
pripremama za opste izbore na Kosovu 17. novembra i perspektivama
razvoja
nakon tih izbora.
Rugova se danas sastao i sa delegacijom Medjunarodnog
monetarnog
fonda (MMF) na celu sa Dimitrijem Demekasom. Rugova je podrsku MMFa
visoko
ocenio i dodao da ce, nakon opstih izbora na Kosovu, prioritetna pitanja
na
Kosovu biti privatizacija drzavnih preduzeca, formiranje novih privatnih
preduzeca, privlacenje stranih ulaganja i stvaranje radnih mesta za
stanovnistvo Kosova. Demekas je obecao podrsku MMF Kosovu i saglasio se
sa
konstatacijom da su rezultati u privredi Kosova nakon rata veoma
ohrabrujuci. REPUBLIKA CRNA GORA
DJUKANOVIC SA KIPARSKIM AMBASADOROM U SRJ
PODGORICA, 20. septembra 2001. (Beta) Crnogorski predsednik
Milo
Djukanovic razgovarao je danas sa ambasadorom Kipra u SRJ Stavrosom
Amvrosiouom o iskustvima te zemlje u oblasti turizma, pomorskog
saobracaja
i usluga kao i o pripremama Kipra za uclanjenje u Evropsku uniju.
U saopstenju iz kabineta crnogorskog predsednika se navodi da
se
kiparski ambasador interesovao za odnose Srbije i Crne Gore. Djukanovic
je
kazao da je "realno" da Crna Gora iz procesa redefinisanja odnosa sa
Srbijom "izadje ojacana i rasterecena dosadasnjih problema i dilema".
"Time bi se stvorile sanse za njen brzi ekonomski prosperitet i
podizanje kvaliteta zivota," kazao je Djukanovic kiparskom diplomati.
Sa Amvrosioum je razgovarao i crnogorski premijer Filip
Vujanovic.