Rekonstrukcija vlade u smislu javne analize nije vi�e tema u DOS-u i
vladi. Tema je mo�da osnivanje Ministarstva za gazdovanje prirodnim
resursima i mo�da ministarstva bez portfelja za pripadnike muslimanske
nacionalne zajednice kao i ulazak predsednika Nove Srbije Velimira Ili�a
na mesto potpredsednika vlade. Ne znam da li je to rekonstrukcija, ali su
novine logi�ne - izjavio je ju�e Zoran �in�i� posle sednice republi�ke
vlade odgovaraju�i na pitanje novinara. Objasniv�i da nije vreme za
razgovor na tu temu, �in�i� je istakao da je rekonstrukcija vlade bila
projekat koji je podrazumevao jedan normalan odnos u DOS-u i to da tokom
avgusta ministarstva podnesu izve�taje, da se krajem avgusta razgovara o
njima, a po�etkom septembra donesu odluke na osnovu tih izve�taja.
DSS izrekao presudu
- Do 10. avgusta sva ministarstva su podnela izve�taje. Razgovori su
mogli da po�nu, ali iz DSS-a je izre�ena presuda nad vladom i to u stilu
inkvizicije - mi �emo vam re�i da ste krivi, a vi doka�ite da niste. Nema
smisla da posle toga raspravljamo o izve�tajima - rekao je �in�i� dodav�i
da na osnovu tvrdih i definisanih stavova koji su se �uli prethodna dva
dana - kako vlada nije dobra, kako ne radi ni�ta i kako bi trebalo sada da
doka�e �ta je uradila, DSS o�igledno ve� ima formiran stav o radu vlade.
�to se ti�e pada sada�nje vlade i izglasavanja nepoverenja, premijer
�in�i� je na novinarsko pitanje odgovorio da to zavisi od ve�ine u
parlamentu.
- Vladu trenutno podr�ava 18 stranaka a ako to ubudu�e ne bude slu�aj,
zna�e se i vide�e se. Procedura je jednostavna. Redovna sednica Skup�tine
Srbije je u oktobru, ako neko �eli da je zaka�e vanredno za to mu treba 80
potpisa i zahtev. Za zahtev o izglasavanju nepoverenja vladi treba mu 20
potpisa, a da bi ono bilo izglasano - 126 glasova. Onaj ko to skupi mo�e
da oproba svoju sre�u - naglasio je �in�i� i dodao da li�no smatra da je
vlada stabilna i da ve�ina ljudi razume program i te�ko�e sa kojima se ona
susre�e kao i da narod shvata da je u te�kim okolnostima napravljen veliki
napredak. �in�i� je tako�e naglasio da smo jedna od retkih vlada koja je
posle �est meseci od Svetske banke i Me�unarodnog monetarnog fonda dobila
tako visoku ocenu. Tako je rad vlade ocenila delom i doma�a javnost kao i
me�unarodne ekspertske grupe.
Demokratska vlada mo�e biti sru�ena
- Ako bi se na�lo 126 poslanika koji misle, druga�ije razume�emo. Ovo
je demokratska vlada koja na demokratski na�in mo�e biti smenjena - rekao
je premijer �in�i�.
Odgovaraju�i na pitanje koji je izlaz iz krize u kojoj se na�ao DOS i
da li je DSS poku�ao na ovaj na�in da dobije bolje pozicije u vladi,
�in�i� je rekao da ako je to bila namera - postupak DSS-a bio je lo�.
- Bilo bi najbolje da smo seli da razgovaramo. �to se mene ti�e sada
nema kompromisa. Ili �e se razjasniti te�ke optu�be i skinuti ljaga sa
Vlade Srbije, ili mi i dalje ne mo�emo zajedno sara�ivati u vladi. Sa
metodama da sedimo zajedno, a da na sednicama ili kolegijumima se ne
pojavi ni jedna primedba ili da se ponude o kontroli rada vlade odbacuju
zbog nedostatka vremena i nezainteresovanosti, pa da se onda preko medija
vlada naj�e��e optu�uje - zavr�eno je. Po�to je malo puno te�kih re�i
tra�imo dokaze. Ako postoje krivci - kazni�emo ih, a ako ne oni koji su
izneli klevete snosi�e odgovornost rekao je �in�i�.
Re�iti slu�aj Gavrilovi�
- Dok se ne re�i slu�aj Gavrilovi�, u svim elementima ne mo�emo pre�i
na diskusiju o radu vlade. Slu�aj Gavrilovi� ima vi�e elemenata. Prvo,
samo ubistvo na �ijem su rasvetljavanju anga�ovane sve snage MUP-a, zatim
krivi�no delo �irenja la�nih vesti i tvrdnji da postoje pisani dokazi o
ume�anosti vrha vlasti u organizovani kriminal. I na tre�em mestu je
pitanje kako se vodila kadrovska politika Dr�avne bezbednosti i da li je
ta�no to �to pi�e u medijima, kao i da li su ta�ne izjave biv�ih
slu�benika DB-a kako su u privatnim krugovima nu�ena i deljena mesta u
jednoj od najosetljivijih dr�avnih slu�bi - naglasio je premijer i jo�
jednom rekao da dok se sve ovo ne rasvetli nema ni moralnih ni politi�kih
uslova da se razgovara o radu vlade.
Kako je ocenio �in�i� ako Demokratska stranka Srbije nije bila
predstavljena u onom smislu i intenzitetu koliki je njen javni rejting
pitanje je onda za ovu stranku da li je preko svog ministra u vladi
odgovaraju�e predstavljena.
- Nisam stekao utisak da su u prethodnom periodu bili zainteresovani da
se unapredi rad vlade, da se u�estvuje u njenom radu i da se ispravljaju
gre�ke. Pre je to bilo vo�enje jedne kampanje protiv vlade, po principu
optu�ite ih da su kriminalci i lopovi, pa �e ljudi po�eti da veruju u to
kao �to su i pre verovali da su izdajnici i NATO pla�enici. �ini mi se da
trenutno igramo drugo poluvreme iste utakmice - rekao je �in�i� i dodao da
ovo nije kriza vlade nego kriza politi�kog morala, jer vlada radi i du�na
je da radi.
Jelica Antelj
Ako do�e do razlaza...
�ta �e biti sa poslani�kim mandatima DSS-a ukoliko do�e do razlaza sa
DOS-om jo� je rano razgovarati, rekao je �in�i�. Kriza mo�e da se sanira
kompromisom, ali ako DSS insistira da bude opozicija mo�e da bude korektna
opozicija, dodao je premijer �in�i�. Ako stvar eskalira, dodao je, te�ko
je predvideti �ta �e biti i sa saveznom vladom i sa saveznom dr�avom.
�in�i� je potvrdio da �e se sresti sa Vojislavom Ko�tunicom.
Video sam ostavke
Na pitanje da li su �lanovi vlade iz DSS-a i formalno ju�e podneli
ostavke, premijer �in�i� je rekao da je video njihove ostavke. Tako�e je
podsetio da �e i�i na sednicu DOS-a u Novi Sad, koja je posve�ena
autonomiji Vojvodine.
- O�ekujem jedan konkretan razgovor u kom �emo u skladu sa izve�tajima
zajedni�ke komisije pokrajinske i republi�ke vlade definisati koje su to
oblasti u kojima se Vojvodini mo�e dati autonomija, a da se ne menja Ustav
i zakoni.
Policija ne re�ava stanje u ekonomiji
- Interesantno je da neko ko tvrdi da je stanje u ekonomiji lo�e tra�i
za sebe Ministarstvo unutra�njih poslova. Da li taj neko ima utisak da �e
preko policije re�iti stanje u ekonomiji. Izgleda da u Srbiji jo� postoji
mistifikacija Dr�avne bezbednosti i da neki ljudi misle da je u
demokratskim zemljama ova dr�avna slu�ba glavna poluga vlasti. Grdno bi se
razo�arali ako bi shvatili da ona nije toliko bitna. Va�na je u
nedemokratskim dru�tvima, a u demokratskoj dr�avi mo�e biti va�nija
Direkcija za robne rezerve - odgovorio je �in�i� na pitanje da li je DSS
tra�io Ministarstvo pravde i policije.