"Blic", 23. avgust 2001. 
Bozidar Djelic: Ministar finansija tvrdi da je najgora solucija
"mrcvarenje", odlaganje pocetka razresavanja krize u Vladi Srbije
Pise: Katarina Preradovic

Rekonstrukcija, izbori... bilo sta, samo hitno

Kriza Vlade za sada nije imala negativne posledice na reforme u zemlji i
priliv donacija, niti ce ih imati, ako se ona razresi u narednih
nekoliko nedelja. Ako se kriza prolongira i sa njom udjemo u jesen,
situacija ce biti gora nego sto bi mogla da bude, i to prvo po pitanju
naseg spoljnog duga. Ne bi bilo dobro da damo izgovor poveriocima da nas
potapsu po ramenu i kazu: "Dobri ste vi, ali `ajde da odlozimo resenje
problema za neka druga vremena". To bi za nas bilo jako lose, a to je
realno ocekivati od njih u slucaju da ne pokazemo politicko jedinstvo -
kaze u razgovoru za "Blic" ministar finansija u Vladi Srbije Bozidar
Djelic. On smatra da bi se kriza lose odrazila i na bilo kakvo direktno
investiranje u privatizaciju u nasoj zemlji, " jer strane kompanije nece
da ulazu ako ne znaju kakva je Vlada , kakva je njena politika i
slicno".

- Treca losa stvar bila bi sto cemo dobar deo energije potrositi na nas,
a manje na dalju regionalnu integraciju. Na duzi rok mozemo da oslabimo
nas potencijal i atraktivnost za poslovanje, kako za domace tako i
inostrane poslovne ljude, pa da Srbija postane siromasno trziste, umesto
da bude lokomotiva jugoistocne Evrope. To je cela perspektiva, koja bi
onemogucila Srbiju da predvodi region.

U Italiji cesto padaju Vlade, pa to ne utice bitno na ekonomsku
politiku. Zasto bi to ovde bio problem?

Ne mozemo mi da se poredimo s Italijom. Ne znam da li je dovoljno jasno
koliki je trud potreban da bi se imidz Srbije promenio kod nasih suseda,
na Zapadu. Nije isto kada padne Vlada u Italiji i kada padne Vlada u
Srbiji. Ja nisam clan nijedne politicke partije, i kao neko ko zeli
bolji ekonomski polozaj za Srbiju, voleo bih da imamo sto duzu politicku
stabilnost, ali ona ne moze biti sagradjena na nezdravim relacijama.
Sada je najvaznije da relevantni politicki cinioci sednu za sto i da se
stvari rasciste.

Dakle, zalazete se za rekonstrukciju Vlade?

Ako je rekonstrukcija odgovor, onda neka bude to. Ako su to novi izbori,
nek bude tako. Sto se mene tice, ne bih voleo rumunski scenario, koji
sam doziveo kada sam veoma kratko radio tamo, gde je postojala jedna
koalicija koja nije mogla da se dogovori oko minimuma zajednickog
programa. Tamo je to mrcvarenje trajalo dve godine, a nas narod i zemlja
to ne zasluzuju. Mislim da je mnogo bolji ishod da se ide na
rekonstrukciju Vlade.

Mislite li da bi rekonstrukcija mogla i Vas da "zakaci"?

Ne osecam se nimalo pogodjenim optuzbama o korupciji u Vladi. Sto se
tice kvaliteta rada, ne bojim se kritike, i, ako DOS misli da neko drugi
moze to bolje da radi, nije problem, jer ja sigurno nisam ovde dosao
zbog fotelje ili funkcije. Ipak, ne osecam se ugrozenim.

Mislite li da imate podrsku svih u DOS-u, buduci da Vas je savezni
kolega Jovan Rankovic (DSS) kritikovao?

Njegove stranacke kolege, Sami i Mihajlov, govore drugacije. Mislim da
imam podrsku svih u DOS, ali pitajte njih. Ako dodje do diskusije o
rekonstrukciji Vlade i ucinku svakog ministarstva, neka se onda izjasne.
Sto se mene tice, ja sam veoma ponosan na ono sto je ovo ministarstvo do
sada uradilo.

Kako ocenjujete standard gradjana i da li ste izjavili da je on porastao
za 12 odsto?

Nisam tako rekao, vec da zadnje cifre koje smo dobili iz Republickog
zavoda za statistiku pokazuju da su u poslednja dva meseca zarade realno
porasle za 12 odsto, dakle iznad povecanja troskova zivota. U prvom
periodu je doslo do otklanjanja dispariteta cena i za to vreme smo
odrzali realnu kupovnu moc ljudi, a kada smo napravili bruto plate i
smanjili stope doprinosa, u tom periodu je doslo do realnog povecanja
plata. Od januara su plate porasle za 11 do 12 odsto iznad povecanja
troskova zivota.

Gradjani to povecanje bas ne osecaju, naprotiv, vecina ima utisak da
zivi sve gore. Sta predvidjate za naredni period?

U prvom delu godine nije bilo porasta plata, ali sada je smanjenje stope
doprinosa u skoro svim preduzecima iskorisceno za povecanje dohotka.
Nema stampanja novca i inflacije, a u poslednja dva meseca nije bilo ni
otklanjanja dispariteta cena. Vidimo da su troskovi zivota, odnosno cene
na malo, u poslednja dva meseca porasle za sest odsto, a plate za 20
odsto. Sada ulazimo u drugi period i uveren sam da do kraja godine nece
biti mnogo bolje, ali da ce gradjani osetiti postepen, sigurno ne
dovoljno brz, ali, ipak, boljitak, zato sto smo vrlo brzo odlucili da se
suocimo s nekim nepravilnostima u nasoj ekonomiji. To daje nadu da idemo
dalje. S druge strane, vidimo da je izvoz iz nase zemlje u prvih sest
meseci porastao za 12 odsto, devizne rezerve rastu, u mnogim preduzecima
se neki poslovi ugovaraju, i, ako odrzimo politicku stabilnost u zemlji,
sigurno je da ce poceti da stizu i druga sredstva u nasu zemlju. Nasi
gradjani ne mogu da ocekuju sjajnu situaciju, ali blagi rast standarda
do kraja godine, zasigurno
- da. Projekcije su da ce realni rast biti od cetiri do sest odsto
godisnje u narednih nekoliko godina. Dakle, plate se ne mogu odmah
udvostruciti, ali za dve-tri godine imacemo osetno poboljsanje
standarda.

Koliku inflaciju predvidjate do kraja godine?

Mislim da godisnji okvir koji imamo od 30 do 35 odsto nece biti lako
postici, ali inflacija nece biti puno iznad toga. Ako budemo iznad, bice
to samo za koji procenat vise, jer se ne ocekuju otklanjanja dispariteta
cena, a oni su bili uzrok vise od dve trecine inflacije. Ako uklonite
uzrok, uklonicete i posledicu, tj. inflaciju. Ako ima korupcije, odlazim

Mislite li da ima korupcije u Vladi Srbije?

- Otisao sam iz Rusije onog momenta kada sam ustanovio da je bilo
korupcije u toj Vladi. Tako bih postupio i u ovom slucaju i to istog
minuta. Do sada korupciju u Vladi Srbije nisam konstatovao. Nisam video
nista sto lici na to. Ako toga ima, jako je vazno da se dokaze tako
nesto, jer to ne sme ni u kom slucaju da se prikrije. Ako se dokaze da
je toga bilo u ovoj Vladi, ja cu je napustiti.

Pomoc EU 250 miliona maraka

Djelic ocekuje da ce SR Jugoslavija do kraja godine od Evropske unije
dobiti 120 miliona evra (250 miliona maraka) makroekonomske pomoci. Vec
u septenbru u savezne devizne rezerve iz donacija EU stize 35 miliona
evra. U cetvrtom kvartalu SRJ moze da racuna i na kredit Svetske banke
izmedju 70 i 80 miliona dolara koji "moze odmah da se upotrebi za
budzet". Evropska unija, kako je rekao, radi na jos jednom dodatku od 45
miliona evra. Te donacije ce omoguciti da Srbija, u cilju popunjavanja
budzetskog deficita, u trecem kvartalu pocne da se zaduzuje kod NBJ "na
realnoj bazi bez stampanja novca".

Prosvetari dobili vise od drugih

Sta cete ponuditi prosvetnim radnicima, odnosno ima li mogucnosti da
dobiju trazenu povisicu?

Mi smo do zadnje zapete ispostovali ranije potpisan Protokol, gde su se
obavezali da nece biti daljih strajkova i lomova. Oni su dobili od marta
vise povisica od drugih. cak imamo podatak da je prosek u prosveti nesto
veci nego prosek plata u privredi. To su vec velika postignuca Vlade za
ovaj veoma vazan segment drustva. Zato ocekujm mirne pregovore i
videcemo da li nesto moze da popravi. Budzet je trenutno u nesto boljoj
situaciji nego sto smo ocekivali, ali je treci kvartal uvek tezak. Mi
smo se vec zaduzili kod NBJ za milijardu dinara u sklopu stand baj
aranzmana, sto je dakle pokriveno nasim deviznim rezervama, pa nije
momenat za podizanje plata.

"Glas javnosti", 23. avgust 2001. 

Jug Srbije: Albanci i Srbi u psiholoskom ratu

Pise: Sladjana Majdak

BITKA ZA BUJANOVAC U GLAVNOJ ULICI

Kad Siptari kazu "u gradu Bujanovcu nas ima vise od trecine", oni
racunaju i selo Veliki Trnovac, koje se naslanja na grad. U sastavu
opstine Trnovac se broje jos jednom, ali popis stanovnistva izbegavaju

Prema siptarskim zeljama, na 406. kilometru juzno od Beograda "zapisana"
je poslednja adresa takozvane velike Albanije i granica "istocnog
Kosova", olicena u Bujanovcu. Ova mirna varosica, jedna medju
najsiromsnijim u Srbiji, iz totalne anonimnosti je, zahvaljujuci
akcijama terorista, dospela na udarne vesti svetskih medija. UCBMP na
albanskom, sto, prevedeno, znaci "Oslobodilacka vojska Bujanovca,
Preseva i Medvedje", zvanicno je prestala da postoji; potpisan je
sporazum s Unmikom i Kforom o potpunoj kontroli Vojske Jugoslavije nad
tampon zonom i izlazak njenih jedinica na administrativnu granicnu
liniju prema Kosmetu, u Bujanovcu. Uprkos svim tim znacima smirivanja,
osecaj napetosti i neizvesnosti nije spao, a, kako kazu mestani, "zivi
se od danas do sutra".

Da bi dokazali da je Bujanovac (jos) u njihovim planovima za posebnu
drzavu, Siptari su pre dvadesetak dana poceli da pritiskaju specijalnim
akcijama; svakodnevno se, istovremeno, upucuju u centru grada i tu u
masi provedu po nekoliko sati. Svako ko bi se sa strane zadesio izmedju
osam i deset sati uvece na Trgu Karadjordja Petrovica u pesackoj zoni,
mogao bi da zakljuci da se nasao u potpuno albanskom gradu. Dugacki
mantili na zenama, glave dobro zabradjene maramama, dimije, stari,
mladi, zene, deca iz okolnih sela vise nego iz samog grada, "okupiraju"
centar Bujanovca. Za to vreme Srbi izviruju iza zavesa, dobro
zakljucani.

- Ne samo Bujanovac, i Vranje je nase - tvrde najveci siptarski
optimisti, bojkotujuci cinjenicu da su gradjani Srbije i Jugoslavije

Kontra udar sa srpske strane dosao je u vidu Kulturnog leta, koje je
Opstina organizovala u isto vreme i na istom mestu. Tu gostuju uvek
zanimljive estradne zvezde, pisci i pesnici, u nastojanju da se i Srbi
osete da su kod kuce, u svom gradu i drzavi.

Siptarska strategija je u tome da ubede sebe i druge u svoju brojcanu
nadmocnost. A od toga ce zavisiti buducnost juga Srbije; dokazu li da su
toliko brojni, nadaju se da ce se prikljuciti Kosovu. I, potom, velikoj
Albaniji. U tome nastojanju da se prikazu brojnijim nego sto jesu toliko
su ubedljivi, da i sami Bujanovcani misle da ih ima najmanje trecina. U
razgovoru sa zvanicnicima opstine, "Glas" je pokusao da utvrdi sta kazu
cinjenice i brojke.

- U samom gradu nema vise od 10 do 15 procenata albanskog stanovnistva,
oni nastanjuju dve-tri ulice. U osnovnoj skoli "28. mart", koju
pohadjaju iskljucivo albanska deca, na pocetku godine upisano je 567
ucenika, a u skoli "Branko Radicevic", koju pohadjaju srpska deca,
upisano je 1530 dece - saznajemo od Nenada Tasica, direktora fonda za
drustvenu delatnost SO Bujanovac.

Tasic skrece paznju na jos jednu razliku izmedju dva naroda; Siptari su
mlada nacija, sa mnogo dece, a Srbi imaju po jedno ili dvoje dece. Zbog
toga slika o osnovcima medju malim Albancima i malim Srbima moze da
vara. Jer, 567 djaka iz siptarskih porodica znaci mnogo manje roditelja
nego 1530 srpskih djaka i njihovih roditelja.

Kad Siptari kazu "u Bujanovcu nas ima vise od trecine", oni racunaju i
selo Veliki Trnovac, koje je nastanjeno iskljucivo albanskim zivljem, a
nalazi se na samom ulazu u grad. Posle toga, u sastavu opstine, na broj
u Bujanovcu (gde su se vec uracunali s Velikim Trnovcem) jos jednom
dodaju Veliki Trnovac u kome je inace na pocetku godine upisano 1121
djaka u osnovnu skolu. I, na kraju, kad treba doci do famoznog podatka
koliko stanovnika ima Veliki Trnovac, predsednik mesne zajednice Galip
Beciri kaze da "u Trnovcu i gravitirajucim selima zivi oko 10.000
stanovnika". U odnosu na broj upisanih djaka to je, blago receno,
preterivanje! Precizne podatke, bez daljih nagadjanja, moze dati samo
popis.

U Bujanovcu Siptari zamagljuju podatke i na druge nacine. Ne prodje
jedan dan, a da se centrom grada ne proveze najmanje jedna kolona vozila
sa ukljucenim sirenama i ostalim oznakama veselja koja podsecaju na
svadbu. U poslednje vreme i sunecenje se proslavlja na isti nacin. A
prema podacima maticne sluzbe opstine Bujanovac, medjutim, ove godine
zakljuceno je samo 28 brakova izmedju osoba albanske nacionalnosti.

Srbi imaju primedbe na postovanje ljudskih prava bar koliko i Siptari, i
navode da je njima sopstvena drzava ta ista prava, kakva traze Siptari,
uskratila.

- Ne mora drzava prvo da popravlja puteve i gradi poste. To su
kozmeticki potezi; kad sam gazio blato 25 godina, gazicu ga jos.
Prioritet je da se rese odnosi sa Siptarima koji bojkotuju popis,
poreze, ne pozivaju se na sluzenje vojnog roka. Kad se sa srpske strane
napravi neki prestup - krivci se brzo nadju, a sa njihove gotovo nikad.
Kako ce se kazniti ubice dva policajca u Muhovcu? - ogorcen je Petar,
jedan od starosedelaca Bujanovca, koji ipak prezime ne da za novine.

Jedan od najvaznijih zahteva Srba iz Bujanovca drzavnim organima je da
se konacno rasvetli "slucaj Velikog Trnovca", od toga koliko ima
stanovnika, do utvrdjivanja cinjenica oko onoga o cemu se (polu)javno
govori - trgovini drogom i oruzjem.

Koliko je organizacija zajednickog zivota mogucna u gradu u kome ne
postoji minimalno uzajamno poverenje, gde godinama unazad nije zabelezen
ni jedan mesovit brak, gde hriscani i muslimani izlaze u strogo
razlicite kafice?

Nevladina organizacija "Susedi za mir" otvorila je nedavno kancelarije u
Bujanovcu serijom predavanja na temu zena i zdravlje. Osnovna ideja je
bila okupljanje zena svih doba, vera i nacija, bar kad je u pitanju
jedna od retkih zajednickih muka, prevencija modernih bolesti - raka,
infarkta, psihickih oboljenja i gojaznosti. Iako su "Susedi za mir"
poceli da rade pre nepunih mesec dana, interesovanje zena i sa srpske i
siptarske strane je, kako kazu u organizaciji, "solidno", a poziv za
dolazak na predavanja emituje se na radio stanicama na srpskom i
albanskom jeziku.

U isto vreme i na istom mestu Srbi i Albanci se nalaze jedino na
gradskoj pijaci. Na tezgama se mesaju razlicita roba, obuca, odeca,
hrana i zelenis. Paprika i paradajz su po 20 dinara, jaja od 100 do 170
po kartonu, jer se ne prodaju na komad. Prodavci prehrambenih proizvoda
su uglavnom Srbi, kupci - uglavnom Siptari. Oni imaju prepoznatljiv
"gastarbajterski sindrom": kupuju na veliko i ne pitaju sta kosta.

Posto su brojni Siptari na privremenom radu po zemljama Evropske unije,
nisu ih mnogo ekonomski pogodili blokada, sankcije i siromasenje. Za
razliku od Srba, koje su pritisle i mnoge izbeglice s Kosmeta. I
nemastina. I psiholoski pritisak da ce kad-tad morati da se sele na
sever s "poslednje - ili prve - adrese tzv. velike Albanije".


Одговори путем е-поште