"Blic", 23. avgust 2001. Bozidar Djelic: Ministar finansija tvrdi da je najgora solucija "mrcvarenje", odlaganje pocetka razresavanja krize u Vladi Srbije Pise: Katarina Preradovic Rekonstrukcija, izbori... bilo sta, samo hitno Kriza Vlade za sada nije imala negativne posledice na reforme u zemlji i priliv donacija, niti ce ih imati, ako se ona razresi u narednih nekoliko nedelja. Ako se kriza prolongira i sa njom udjemo u jesen, situacija ce biti gora nego sto bi mogla da bude, i to prvo po pitanju naseg spoljnog duga. Ne bi bilo dobro da damo izgovor poveriocima da nas potapsu po ramenu i kazu: "Dobri ste vi, ali `ajde da odlozimo resenje problema za neka druga vremena". To bi za nas bilo jako lose, a to je realno ocekivati od njih u slucaju da ne pokazemo politicko jedinstvo - kaze u razgovoru za "Blic" ministar finansija u Vladi Srbije Bozidar Djelic. On smatra da bi se kriza lose odrazila i na bilo kakvo direktno investiranje u privatizaciju u nasoj zemlji, " jer strane kompanije nece da ulazu ako ne znaju kakva je Vlada , kakva je njena politika i slicno". - Treca losa stvar bila bi sto cemo dobar deo energije potrositi na nas, a manje na dalju regionalnu integraciju. Na duzi rok mozemo da oslabimo nas potencijal i atraktivnost za poslovanje, kako za domace tako i inostrane poslovne ljude, pa da Srbija postane siromasno trziste, umesto da bude lokomotiva jugoistocne Evrope. To je cela perspektiva, koja bi onemogucila Srbiju da predvodi region. U Italiji cesto padaju Vlade, pa to ne utice bitno na ekonomsku politiku. Zasto bi to ovde bio problem? Ne mozemo mi da se poredimo s Italijom. Ne znam da li je dovoljno jasno koliki je trud potreban da bi se imidz Srbije promenio kod nasih suseda, na Zapadu. Nije isto kada padne Vlada u Italiji i kada padne Vlada u Srbiji. Ja nisam clan nijedne politicke partije, i kao neko ko zeli bolji ekonomski polozaj za Srbiju, voleo bih da imamo sto duzu politicku stabilnost, ali ona ne moze biti sagradjena na nezdravim relacijama. Sada je najvaznije da relevantni politicki cinioci sednu za sto i da se stvari rasciste. Dakle, zalazete se za rekonstrukciju Vlade? Ako je rekonstrukcija odgovor, onda neka bude to. Ako su to novi izbori, nek bude tako. Sto se mene tice, ne bih voleo rumunski scenario, koji sam doziveo kada sam veoma kratko radio tamo, gde je postojala jedna koalicija koja nije mogla da se dogovori oko minimuma zajednickog programa. Tamo je to mrcvarenje trajalo dve godine, a nas narod i zemlja to ne zasluzuju. Mislim da je mnogo bolji ishod da se ide na rekonstrukciju Vlade. Mislite li da bi rekonstrukcija mogla i Vas da "zakaci"? Ne osecam se nimalo pogodjenim optuzbama o korupciji u Vladi. Sto se tice kvaliteta rada, ne bojim se kritike, i, ako DOS misli da neko drugi moze to bolje da radi, nije problem, jer ja sigurno nisam ovde dosao zbog fotelje ili funkcije. Ipak, ne osecam se ugrozenim. Mislite li da imate podrsku svih u DOS-u, buduci da Vas je savezni kolega Jovan Rankovic (DSS) kritikovao? Njegove stranacke kolege, Sami i Mihajlov, govore drugacije. Mislim da imam podrsku svih u DOS, ali pitajte njih. Ako dodje do diskusije o rekonstrukciji Vlade i ucinku svakog ministarstva, neka se onda izjasne. Sto se mene tice, ja sam veoma ponosan na ono sto je ovo ministarstvo do sada uradilo. Kako ocenjujete standard gradjana i da li ste izjavili da je on porastao za 12 odsto? Nisam tako rekao, vec da zadnje cifre koje smo dobili iz Republickog zavoda za statistiku pokazuju da su u poslednja dva meseca zarade realno porasle za 12 odsto, dakle iznad povecanja troskova zivota. U prvom periodu je doslo do otklanjanja dispariteta cena i za to vreme smo odrzali realnu kupovnu moc ljudi, a kada smo napravili bruto plate i smanjili stope doprinosa, u tom periodu je doslo do realnog povecanja plata. Od januara su plate porasle za 11 do 12 odsto iznad povecanja troskova zivota. Gradjani to povecanje bas ne osecaju, naprotiv, vecina ima utisak da zivi sve gore. Sta predvidjate za naredni period? U prvom delu godine nije bilo porasta plata, ali sada je smanjenje stope doprinosa u skoro svim preduzecima iskorisceno za povecanje dohotka. Nema stampanja novca i inflacije, a u poslednja dva meseca nije bilo ni otklanjanja dispariteta cena. Vidimo da su troskovi zivota, odnosno cene na malo, u poslednja dva meseca porasle za sest odsto, a plate za 20 odsto. Sada ulazimo u drugi period i uveren sam da do kraja godine nece biti mnogo bolje, ali da ce gradjani osetiti postepen, sigurno ne dovoljno brz, ali, ipak, boljitak, zato sto smo vrlo brzo odlucili da se suocimo s nekim nepravilnostima u nasoj ekonomiji. To daje nadu da idemo dalje. S druge strane, vidimo da je izvoz iz nase zemlje u prvih sest meseci porastao za 12 odsto, devizne rezerve rastu, u mnogim preduzecima se neki poslovi ugovaraju, i, ako odrzimo politicku stabilnost u zemlji, sigurno je da ce poceti da stizu i druga sredstva u nasu zemlju. Nasi gradjani ne mogu da ocekuju sjajnu situaciju, ali blagi rast standarda do kraja godine, zasigurno - da. Projekcije su da ce realni rast biti od cetiri do sest odsto godisnje u narednih nekoliko godina. Dakle, plate se ne mogu odmah udvostruciti, ali za dve-tri godine imacemo osetno poboljsanje standarda. Koliku inflaciju predvidjate do kraja godine? Mislim da godisnji okvir koji imamo od 30 do 35 odsto nece biti lako postici, ali inflacija nece biti puno iznad toga. Ako budemo iznad, bice to samo za koji procenat vise, jer se ne ocekuju otklanjanja dispariteta cena, a oni su bili uzrok vise od dve trecine inflacije. Ako uklonite uzrok, uklonicete i posledicu, tj. inflaciju. Ako ima korupcije, odlazim Mislite li da ima korupcije u Vladi Srbije? - Otisao sam iz Rusije onog momenta kada sam ustanovio da je bilo korupcije u toj Vladi. Tako bih postupio i u ovom slucaju i to istog minuta. Do sada korupciju u Vladi Srbije nisam konstatovao. Nisam video nista sto lici na to. Ako toga ima, jako je vazno da se dokaze tako nesto, jer to ne sme ni u kom slucaju da se prikrije. Ako se dokaze da je toga bilo u ovoj Vladi, ja cu je napustiti. Pomoc EU 250 miliona maraka Djelic ocekuje da ce SR Jugoslavija do kraja godine od Evropske unije dobiti 120 miliona evra (250 miliona maraka) makroekonomske pomoci. Vec u septenbru u savezne devizne rezerve iz donacija EU stize 35 miliona evra. U cetvrtom kvartalu SRJ moze da racuna i na kredit Svetske banke izmedju 70 i 80 miliona dolara koji "moze odmah da se upotrebi za budzet". Evropska unija, kako je rekao, radi na jos jednom dodatku od 45 miliona evra. Te donacije ce omoguciti da Srbija, u cilju popunjavanja budzetskog deficita, u trecem kvartalu pocne da se zaduzuje kod NBJ "na realnoj bazi bez stampanja novca". Prosvetari dobili vise od drugih Sta cete ponuditi prosvetnim radnicima, odnosno ima li mogucnosti da dobiju trazenu povisicu? Mi smo do zadnje zapete ispostovali ranije potpisan Protokol, gde su se obavezali da nece biti daljih strajkova i lomova. Oni su dobili od marta vise povisica od drugih. cak imamo podatak da je prosek u prosveti nesto veci nego prosek plata u privredi. To su vec velika postignuca Vlade za ovaj veoma vazan segment drustva. Zato ocekujm mirne pregovore i videcemo da li nesto moze da popravi. Budzet je trenutno u nesto boljoj situaciji nego sto smo ocekivali, ali je treci kvartal uvek tezak. Mi smo se vec zaduzili kod NBJ za milijardu dinara u sklopu stand baj aranzmana, sto je dakle pokriveno nasim deviznim rezervama, pa nije momenat za podizanje plata. "Glas javnosti", 23. avgust 2001. Jug Srbije: Albanci i Srbi u psiholoskom ratu Pise: Sladjana Majdak BITKA ZA BUJANOVAC U GLAVNOJ ULICI Kad Siptari kazu "u gradu Bujanovcu nas ima vise od trecine", oni racunaju i selo Veliki Trnovac, koje se naslanja na grad. U sastavu opstine Trnovac se broje jos jednom, ali popis stanovnistva izbegavaju Prema siptarskim zeljama, na 406. kilometru juzno od Beograda "zapisana" je poslednja adresa takozvane velike Albanije i granica "istocnog Kosova", olicena u Bujanovcu. Ova mirna varosica, jedna medju najsiromsnijim u Srbiji, iz totalne anonimnosti je, zahvaljujuci akcijama terorista, dospela na udarne vesti svetskih medija. UCBMP na albanskom, sto, prevedeno, znaci "Oslobodilacka vojska Bujanovca, Preseva i Medvedje", zvanicno je prestala da postoji; potpisan je sporazum s Unmikom i Kforom o potpunoj kontroli Vojske Jugoslavije nad tampon zonom i izlazak njenih jedinica na administrativnu granicnu liniju prema Kosmetu, u Bujanovcu. Uprkos svim tim znacima smirivanja, osecaj napetosti i neizvesnosti nije spao, a, kako kazu mestani, "zivi se od danas do sutra". Da bi dokazali da je Bujanovac (jos) u njihovim planovima za posebnu drzavu, Siptari su pre dvadesetak dana poceli da pritiskaju specijalnim akcijama; svakodnevno se, istovremeno, upucuju u centru grada i tu u masi provedu po nekoliko sati. Svako ko bi se sa strane zadesio izmedju osam i deset sati uvece na Trgu Karadjordja Petrovica u pesackoj zoni, mogao bi da zakljuci da se nasao u potpuno albanskom gradu. Dugacki mantili na zenama, glave dobro zabradjene maramama, dimije, stari, mladi, zene, deca iz okolnih sela vise nego iz samog grada, "okupiraju" centar Bujanovca. Za to vreme Srbi izviruju iza zavesa, dobro zakljucani. - Ne samo Bujanovac, i Vranje je nase - tvrde najveci siptarski optimisti, bojkotujuci cinjenicu da su gradjani Srbije i Jugoslavije Kontra udar sa srpske strane dosao je u vidu Kulturnog leta, koje je Opstina organizovala u isto vreme i na istom mestu. Tu gostuju uvek zanimljive estradne zvezde, pisci i pesnici, u nastojanju da se i Srbi osete da su kod kuce, u svom gradu i drzavi. Siptarska strategija je u tome da ubede sebe i druge u svoju brojcanu nadmocnost. A od toga ce zavisiti buducnost juga Srbije; dokazu li da su toliko brojni, nadaju se da ce se prikljuciti Kosovu. I, potom, velikoj Albaniji. U tome nastojanju da se prikazu brojnijim nego sto jesu toliko su ubedljivi, da i sami Bujanovcani misle da ih ima najmanje trecina. U razgovoru sa zvanicnicima opstine, "Glas" je pokusao da utvrdi sta kazu cinjenice i brojke. - U samom gradu nema vise od 10 do 15 procenata albanskog stanovnistva, oni nastanjuju dve-tri ulice. U osnovnoj skoli "28. mart", koju pohadjaju iskljucivo albanska deca, na pocetku godine upisano je 567 ucenika, a u skoli "Branko Radicevic", koju pohadjaju srpska deca, upisano je 1530 dece - saznajemo od Nenada Tasica, direktora fonda za drustvenu delatnost SO Bujanovac. Tasic skrece paznju na jos jednu razliku izmedju dva naroda; Siptari su mlada nacija, sa mnogo dece, a Srbi imaju po jedno ili dvoje dece. Zbog toga slika o osnovcima medju malim Albancima i malim Srbima moze da vara. Jer, 567 djaka iz siptarskih porodica znaci mnogo manje roditelja nego 1530 srpskih djaka i njihovih roditelja. Kad Siptari kazu "u Bujanovcu nas ima vise od trecine", oni racunaju i selo Veliki Trnovac, koje je nastanjeno iskljucivo albanskim zivljem, a nalazi se na samom ulazu u grad. Posle toga, u sastavu opstine, na broj u Bujanovcu (gde su se vec uracunali s Velikim Trnovcem) jos jednom dodaju Veliki Trnovac u kome je inace na pocetku godine upisano 1121 djaka u osnovnu skolu. I, na kraju, kad treba doci do famoznog podatka koliko stanovnika ima Veliki Trnovac, predsednik mesne zajednice Galip Beciri kaze da "u Trnovcu i gravitirajucim selima zivi oko 10.000 stanovnika". U odnosu na broj upisanih djaka to je, blago receno, preterivanje! Precizne podatke, bez daljih nagadjanja, moze dati samo popis. U Bujanovcu Siptari zamagljuju podatke i na druge nacine. Ne prodje jedan dan, a da se centrom grada ne proveze najmanje jedna kolona vozila sa ukljucenim sirenama i ostalim oznakama veselja koja podsecaju na svadbu. U poslednje vreme i sunecenje se proslavlja na isti nacin. A prema podacima maticne sluzbe opstine Bujanovac, medjutim, ove godine zakljuceno je samo 28 brakova izmedju osoba albanske nacionalnosti. Srbi imaju primedbe na postovanje ljudskih prava bar koliko i Siptari, i navode da je njima sopstvena drzava ta ista prava, kakva traze Siptari, uskratila. - Ne mora drzava prvo da popravlja puteve i gradi poste. To su kozmeticki potezi; kad sam gazio blato 25 godina, gazicu ga jos. Prioritet je da se rese odnosi sa Siptarima koji bojkotuju popis, poreze, ne pozivaju se na sluzenje vojnog roka. Kad se sa srpske strane napravi neki prestup - krivci se brzo nadju, a sa njihove gotovo nikad. Kako ce se kazniti ubice dva policajca u Muhovcu? - ogorcen je Petar, jedan od starosedelaca Bujanovca, koji ipak prezime ne da za novine. Jedan od najvaznijih zahteva Srba iz Bujanovca drzavnim organima je da se konacno rasvetli "slucaj Velikog Trnovca", od toga koliko ima stanovnika, do utvrdjivanja cinjenica oko onoga o cemu se (polu)javno govori - trgovini drogom i oruzjem. Koliko je organizacija zajednickog zivota mogucna u gradu u kome ne postoji minimalno uzajamno poverenje, gde godinama unazad nije zabelezen ni jedan mesovit brak, gde hriscani i muslimani izlaze u strogo razlicite kafice? Nevladina organizacija "Susedi za mir" otvorila je nedavno kancelarije u Bujanovcu serijom predavanja na temu zena i zdravlje. Osnovna ideja je bila okupljanje zena svih doba, vera i nacija, bar kad je u pitanju jedna od retkih zajednickih muka, prevencija modernih bolesti - raka, infarkta, psihickih oboljenja i gojaznosti. Iako su "Susedi za mir" poceli da rade pre nepunih mesec dana, interesovanje zena i sa srpske i siptarske strane je, kako kazu u organizaciji, "solidno", a poziv za dolazak na predavanja emituje se na radio stanicama na srpskom i albanskom jeziku. U isto vreme i na istom mestu Srbi i Albanci se nalaze jedino na gradskoj pijaci. Na tezgama se mesaju razlicita roba, obuca, odeca, hrana i zelenis. Paprika i paradajz su po 20 dinara, jaja od 100 do 170 po kartonu, jer se ne prodaju na komad. Prodavci prehrambenih proizvoda su uglavnom Srbi, kupci - uglavnom Siptari. Oni imaju prepoznatljiv "gastarbajterski sindrom": kupuju na veliko i ne pitaju sta kosta. Posto su brojni Siptari na privremenom radu po zemljama Evropske unije, nisu ih mnogo ekonomski pogodili blokada, sankcije i siromasenje. Za razliku od Srba, koje su pritisle i mnoge izbeglice s Kosmeta. I nemastina. I psiholoski pritisak da ce kad-tad morati da se sele na sever s "poslednje - ili prve - adrese tzv. velike Albanije".

