Zlatni dim
Evropska komisija podnela je tu�bu protiv dva najve�a
proizvo�a�a duvana zbog �verca cigareta u Evropsku uniju. Prema podacima
iz
Brisela, krijum�arenje cigareta jedan je od najve�ih udara na bud�et Unije, jer
gubitak dr�ava �lanica iznosi oko 90 milijardi evra. U nekim zemljama EU oko
deset odsto od ukupnog broja prodatih cigareta �ine one
„ilegalne“
Autor:Tamara Jorgovanovi�
Od Dalekog istoka do Latinske Amerike �verc cigareta je unosan
biznis u kome je zarada ogromna, a rizik daleko manji nego pri krujum�arenju
narkotika. �vercom cigareta bave se velike mre�e organizovanog kriminala, ali se
sumnja da su u pri�u ume�ane i velike duvanske kompanije, uglavnom iz SAD, koje
na ovaj na�in ulaze na nedostupna tr�i�ta i nepla�anjem poreza ostvaruju
dobit.
Nakon �to je sud u Bruklinu pro�log meseca odbacio tu�bu Evropske
unije protiv dve najve�e ameri�ke kompanije za proizvodnju cigareta, Evropska
unija je nedavno ponovo pokrenula pravnu akciju protiv „Filipa Morisa“
(proizvo�a� „marlbora“, „bensona i hed�isa“) i „R.J. Rejnolds tobaka“ („kamel“,
„vinston“) zbog �vercovanja cigareta u dr�ave EU i izbegavanja pla�anja poreza.
Evropska komisija je tu�bu podnela u ime deset dr�ava �lanica Unije - Italije,
Nema�ke, �panije, Francuske, Gr�ke, Portugalije, Belgije, Holandije, Finske i
Luksemburga. Jo� uvek nije poznato za�to se ostalih pet �lanica EU - Britanija,
Austrija, �vedska, Danska i Irska - nisu priklju�ile. Komisija zahteva visoku
kompenzaciju na ime finansijskih gubitaka procenjenih na vi�e desetina milijardi
dolara zbog cigareta koje nisu carinjene. Evropska komisija je istu tu�bu
podnela i novembra pro�le godine, ali ju je ameri�ki sud pro�log meseca odbacio
s obrazlo�enjem da tu�ilac, odnosno Evropska komisija, nije direktno o�te�ena,
po�to su gubitke pretrpele pojedina�ne dr�ave Unije.
Dve ameri�ke kompanije su optu�ene da prekomerno snabdevaju
cigaretama dr�ave Isto�ne Evrope i da se vi�ak dalje �vercuje u dr�ave EU. S
obzirom na to da me�u dr�avama petnaestorice vi�e nema granica, �verc je krajnje
olak�an.
Prema podacima Evropske komisije, krijum�arenje cigareta jedan je od
najve�ih udara na bud�et Unije, jer gubitak dr�ava �lanica iznosi oko 90
milijardi evra (79 milijardi dolara) godi�nje. U nekim zemljama EU oko deset
odsto od ukupnog broja prodatih cigareta �ine one ilegalne.
I „Filip Moris“ i „RJ Rejnolds“ negiraju optu�be. Naruku im ide i
izve�taj Komiteta za istragu o zajedni�kom tranzitnom sistemu, u kome stoji da
do 1997. godine nije bilo konkretnih dokaza da su proizvo�a�i duvana aktivno
ume�ani u �verc cigareta.
Ipak, veruje se da tre�ina svih cigareta koje se godi�nje izvoze
zavr�e na crnom tr�i�tu, �to prakti�no zna�i da svake godine „nestane“ 350
milijardi cigareta. Duvanska industrija na nekoliko na�ina profitira na �vercu
cigareta. Kao prvo, krijum�arenje podsti�e konzumiranje duvana, a kao drugo,
strah od �verca koristi se kako bi se izdejstvovalo smanjene poreza. Naravno,
kompanije ta�no znaju gde zavr�avaju nestale cigarete. Prema podacima Centra za
javni integritet, u internoj komunikaciji i drugim dokumentima kompanije
pa�ljivo izbegavaju termin „�vercovane cigarete“ i ozna�avaju ih kao DNP - duty
not paid (nepla�ena carina) ili „prodaja u tranzitu“.
Ovaj veliki biznis obavlja se preko mre�e of-�or kompanija i
bankarskih institucija koje obi�no imaju iste rute i distributere. Ruska i
italijanska mafija za ovaj posao koriste Kipar i Crnu Goru. Narko-karteli i
ameri�ka mafija koriste Arubu i Panamu. Ista imena vezuju se za �vercovanje u
Kolumbiju, Kanadu i Evropu. U jugoisto�noj Aziji isti oni koji krijum�are
cigarete iz Hongkonga u Kinu tako�e kontroli�u distribuciju na Filipinima i u
Singapuru. Prema izve�taju Evropske komisije iz 1997. godine, �vercom cigareta
bavi se vi�e od 50 mre�a organizovanog kriminala. Ovakve organizacije najlak�e
su funkcionisale u dr�avama gde je visok stepen korupcije. Prema istra�ivanju
koje je naru�ila Svetska banka, nivo �verca cigareta je srazmeran nivou
korupcije u nekoj dr�avi. Zemlje sa najvi�im stepenom �vercovanih cigareta (vi�e
od 30 odsto od totalne prodaje) nisu one u kojima su najvi�e cene duvana ili
porezi, ve� stepen korupcije. Kao primeri su u to vreme navedeni Jugoslavija,
Ukrajina, Kolumbija, Pakistan i Nigerija.
Prema izve�taju Komiteta za istragu o zajedni�kom tranzitnom
sistemu koji je 1997. ura�en za Evropski parlament, postoji veliki broj ruta
kojima cigarete ilegalno ulaze u zemlje EU, ali se procenjuje da su tri glavne:
Antverpen, Ostende i Roterdam. Kroz belgijsku luku Antverpen godi�nje pro�e od
70 do 80 milijardi cigareta, od kojih je mala koli�ina namenjena prodaji u djuti
fri �opovima. Ove cigarete nisu namenjene tr�i�tu EU, ve� za izvoz u tre�e
zemlje, naro�ito Rusiju. U ogromnim stovari�tima u Antverpenu cigarete su
spakovane u pakete za odre�eno tr�i�te, sa upozorenjima o zdravlju na
odgovaraju�im jezicima. Cigarete se transferuju kopnom do slobodne zone u
�vajcarskoj, a odatle po novoj tranzitnoj proceduri nastavljaju put ka krajnjim
destinacijima. Drugi na�in je tranzit avionom iz Belgije ili Holandije. Na
stovari�tima u Antverpenu ta�no se zna broj cigareta na lageru. Zavisno od
uslova prodaje, promena vlasni�tva mo�e po�eti jo� u skladi�tu: kupac mo�e da
zatra�i da identifikacione oznake budu uklonjene sa kartona pre isporuke. To je
regularna poslovna praksa i legalna je. Pri svemu tome, to ipak onemogu�ava da
se u�e u trag robi koja mo�e da zavr�i bilo gde.
Iz isto�noevropskih zemalja cigarete se, me�utim, vra�aju u EU na
vi�e na�ina. Zemlje najvi�e pogo�ene �vercom su Italija i Nema�ka. U Nema�koj se
duvan preko isto�ne granice prevozi kombijima ili privatnim automobilima. �to se
Italije ti�e, ogromne koli�ine cigareta prenose se iz Crne Gore preko Jadranskog
mora brzim brodovima.
Nezakonite transakcije po pravilu uklju�uju nekoliko razli�itih
kupaca od prvobitne kupovine tovara i njegovog nestanka iz zakonite cirkulacije.
Prelazak robe iz ruke u ruku de�ava se gotovo istovremeno u svim delovima sveta,
ali naj�e��e u zemljama u kojima se lak�e ometa istraga. Isplate dolaze sa
sli�nih mesta i, prema dokazima Komiteta, naj�e��e je re� o ke�u ili pla�anju
unapred od strane nepoznatih kompanija, �ime je onemogu�en proces identifikacije
kupaca.
Sociolog Luk Josens iz Centra za istra�ivanje i informisanje
organizacija potro�a�a (CRIOC), regularnog konsultanta Evropske komisije o
pitanjima za�tite potro�a�a, u studiji za Me�unarodnu uniju protiv raka pominje
dva na�ina �vercovanja cigareta. U prvom slu�aju re� je o razlici u porezu na
cigarete izme�u susednih zemalja. Kada je razlika u ceni 100 ili �ak 300
procenata, cigarete iz dr�ave sa ni�im porezom �vercuju se u zemlju sa vi�im,
gde se ilegalno prodaju. Josens kao primer navodi Belgiju i Veliku Britaniju - u
prvoj je 1998. godine 50 grama duvana ko�talo 1,80 funti, a u drugoj 7,80 funti.
Ovim „staromodnim“ na�inom �verca su se obi�no bavile bande koj su dnevno imale
profit od 2.000 funti.
Druga vrsta je �vercovanje na veliko. U nju je ume�an organizovani
kriminal. U �vercu velikih razmera krijum�ari transportuju kontejnere sa deset
miliona cigareta na koje ne pla�aju porez. Ovaj tovar se mo�e kupiti za 200.000
dolara, ali je njegova fiskalna vrednost (sa sve porezima) u EU najmanje milion
dolara. �vercuju se obi�no najpoznatije marke cigareta, me�u kojima je na prvom
mestu „marlboro“.
Prema istra�ivanju Centra za javni integritet, proizvo�a�i
snabdevaju �vercere velikom koli�inom svojih cigareta poznatih marki preko
tre�ih lica. U nekim slu�ajevima, me�utim, i same kompanije su direktno povezane
sa organizovanim kriminalom. Istra�ivanje centra tako�e je pokazalo da, kada
visoki slu�benici bivaju osu�eni zbog pomaganja ili u�e��a u �vercu, kompanije
obi�no ne sara�uju sa policijom.
Cigarete na koje nije pla�en porez obi�no se kupuju dok su u
„tranzitu“. Pod tranzitom se podrazumeva sistem trgovinskih olak�ica po kome se
ne pla�aju porezi i carina kada se preko teritorije odre�ene dr�ave prevozi roba
namenjena nekoj tre�oj zemlji. Cigarete, me�utim, u tim slu�ajevima nikada ne
sti�u na svoju najavljenu destinaciju, jer ih usput preuzimaju odre�eni kupci.
Duvan nakon toga zavr�ava na crnom tr�i�tu. U ovakvu vrstu transakcija obi�no je
ume�ano nekoliko zasebnih kupaca izme�u prve kupovine cigareta i njihovog
nestanka iz zakonitog opticaja. Kako �verceri ne bi bili otkriveni, va�no je da
tovar promeni �to vi�e vlasnika u kratkom vremenskom roku. Tako se te�ko dolazi
do poslednjeg u lancu �verca.
Od 1997. godine protiv velikih proizvo�a�a duvana u mnogim
delovima sveta podignuto je nekoliko tu�bi zbog �verca cigareta. „Briti�
Amerikan tobako“ (BAT) optu�en je da je ilegalno unosio cigarete u Kinu. „RJ
Rejnolds“ je optu�en da je pomagao �vercerima da ilegalno preusmeravaju cigarete
u Kanadu. U poslednjih nekoliko godina Kanada, Ekvador, Kolumbija, Honduras i
Evropska komisija podneli su tu�be protiv nekih duvanskih giganata.
U
izve�tajima italijanske vlade otkriva se da su mafija�ke porodice ume�ane u
�vercovanje milijardi cigareta „Filipa Morisa“ i „RJ Rejnoldsa“ u Evropu preko
Kipra, Albanije i Crne Gore. U jednom od izve�taja italijanske vlade pominje se
da su agenti „Filipa Morisa“ i „RJ Rejnoldsa“ u �vajcarskoj bili kriminalci
visokog ranga koji su osamdesetih godina rukovodili operacijama �verca u Italiju
koji je bio direktno povezan sa sicilijanskom mafijom.
Razni dokumenti, sudski zapisi i interni vladini izve�taji, od
kojih neki datiraju �ak iz sedamdesetih godina, tako�e pokazuju da su pomenute
kompanije orkestrirale mre�om krijum�arenja u Kanadi, Kolumbiji, Kini,
Jugoisto�noj Aziji, Evropi, na Bliskom istoku, u Africi i SAD, �to je bio deo
njihove marketin�ke strategije pove�anja profita. Kompanije su prodajom poznatih
marki cigareta na crnom tr�i�tu po ni�oj ceni praznile kase mnogih dr�ava,
naro�ito onih iz Tre�eg sveta.
Za razliku od �verca droge, krijum�arenje
cigareta i nije tako „antisocijalno“, a novac koji se zara�uje je ipak veliki.
Kako ka�e Daglas Tvidl, biv�i direktor za usagla�avanje i olak�ice Svetske
carinske organizacije u Briselu, „javnost generalno nije protiv vas ako
�vercujete cigarete, pa vas u stvari �ak i po�tuje. Ako vas uhvate, u gotovo
svim zemljama kazne za �vercovanje cigareta su daleko manje nego za
krijum�arenje heroina ili kokaina“.
Evropska komisija namerava da stvar sa �vercom koji joj udara na
bud�et istera do kraja. „Za�tita finansijskih interesa Evropske unije i borba
protiv kriminala ostaju proriteti Evropske komisije“, navodi se u saop�tenju
koje je objavilo izvr�no telo EU.
Ova tu�ba do�la je kao so na ranu ameri�kim duvanskim gigantima koji ve� „na lageru“ imaju gomilu tu�bi gra�ana obolelih od raka zbog konzumiranja njihovih proizvoda, a tu su i osiguravaju�a dru�tva koja potra�uju novac koji je oti�ao na le�enje obolelih pu�a�a. Kada se sve sabere, re� je o ogromnim sumama novca koje znatno mogu smanjiti bud�et proizvo�a�a duvana.
Ve�i porez, manje pu�a�a
Velike duvanske kompanije neprestano isti�u da veliki porezi
na cigarete vode ka �vercu. Ipak, u ve�ini zemalja je dokazano da se pove�anjem
cene ovog proizvoda smanjuje broj pu�a�a. Kao primer mo�e se uzeti Kanada. U
Kanadi su u periodu od 1979. do 1991. cigarete poskupele 159 odsto, a broj
pu�a�a me�u tinejd�erima opao je sa 42 na 16 odsto. Kada su vlasti u Otavi 1994.
za tre�inu smanjile cenu cigareta zbog straha od �verca, broj konzumenata me�u
maloletnicima porastao je sa 16 na 20 odsto.
�vajcarski raj
U otkrivenim slu�ajevima �verca cigareta u Evropi Komitet za
istragu o zajedni�kom tranzitnom sistemu je 1997. dobio informacije da najve�i
deo uklju�uje tranzit kroz slobodne zone u �vajcarskoj. Iako �vajcarske vlasti
tvrde da ove zone nisu „Ali-Babine pe�ine“ - za krijum�are verovatno jesu,
zahvaljuju�i pre svega zakonima kojima se �titi tajnost bankovnih ra�una u ovoj
zemlji. Tako�e, prema �vajcarskom zakonu, �injenje finansijskih prestupa nije
ka�njivo ako se njima ne ugro�ava �vajcarski finansijski interes. �vajcarska je
veoma bitan element u krijum�arenju duvana. Njene slobodne zone, nad kojima,
prema zakonu, carinska slu�ba ima ograni�enu jurisdikciju, predstavljaju idealno
okru�enje za prikrivanje porekla cigareta. Tako�e, tajnost ra�una u tamo�njim
bankama �ini nedostupnim finansijske transakcije i nesposobnost �vajcarskih
vlasti da sara�uju sa sudskim instancama u dr�avama EU kada se radi o
„izbegavanju pla�anja poreza“ �titi �vercere koji tamo imaju „bazu“. Prema
re�ima prvog �oveka jedinice za borbu protiv kriminala Komisije, olak�ice i
zakoni o tajnosti u �vajcarskoj predstavljaju raj za prevarante.

