Izme�u mogu�eg i pametnog
Raspisivanjem izbora bi se sigurno okon�ao
vek strana�ke grupacije DOS, neki bi ostali na politi�kim marginama, bile bi
stvorene nove koalicije u pregrupisavanju stranaka, �to i nije tragi�no, ali je
otvorena dilema da li bi se i novim izborima do�lo do dugoro�no stabilne
politi�ke scene
Autor: Sr�an Radulovi�
Ni
Velja Ili� vi�e nije mogao da izdr�i. „Dosta je bilo strana�kog prepucavanja“,
poru�io je gradona�elnik �a�ka koji nije poznat ba� po biranim re�ima u
kritikama rada Vlade Srbije.
Kriza
koalicije DOS kulminirala je „slu�ajem Gavrilovi�“, a izlazak „deesesovog“
dvojca (Joksimovi�, Pravdi�) iz �in�i�evog kabineta i definitivno je preneo
te�i�te politi�kog obra�una na pitanje odnosa izme�u predsednika SRJ i premijera
Srbije. Od stvaranja DOS preko ru�enja Milo�evi�evog re�ima do formiranja
institucija nove vlasti, prakti�no je zatvoren krug �iju je liniju politi�ke
putanje obele�io odnos izme�u Vojislava Ko�tunice i Zorana �in�i�a. Zato je
izvesno da �e i pravac kojim se bude krenulo iz ove krize odrediti upravo
njihovo odmeravanje politi�kih snaga.
„Sve je
mogu�e, samo �to nije uvek sve pametno“, prime�uje Dragoljub
Mi�unovi�.
Trenutno
su u igri tri mogu�nosti: dogovor unutar DOS i rekonstrukcija vlade, pad vlade,
i novi izbori. �ta je od toga „pametno“?
Dogovor na sednici Predsedni�tva DOS
�ini se da je najmanje realan ishod krize. Naime, svaki dogovor podrazumeva i
odre�eni kompromis. Da li se, posle svega, mo�e o�ekivati da Ko�tunica (DSS)
povu�e optu�be o povezanosti kriminala i pojedinih ljudi u srpskoj vladi,
odnosno da �in�i� pre�e preko svega �to je izre�eno kao da se ni�ta nije desilo
i da odustane od zahteva da Ko�tunica (DSS) mora da ponudi nedvosmislene dokaze
za svoje tvrdnje ili da oni koji su te tvrdnje izrekli moraju da snose
odgovornost? U ovom slu�aju potpuno je sporedna teza o sukobu dve politi�ke
koncepcije, dve ideologije, o sukobu legalista i reformista...
Oti�lo se
predaleko, re�i su se otrgle racionalnoj politi�koj kontroli i bilo �ije
odustajanje ili guranje uzroka krize „pod tepih“ dovelo bi tu stranu u dugoro�no
podre�enu situaciju. Ko�tunica (DSS) vi�e ne bi mogao da ra�una na kredibilitet
�oveka od poverenja, jer bi ispalo da sve �to je izre�eno nije ta�no i da je
povukao politikantski potez kako bi izvr�io dodatni pritisak u cilju
rekonstrukcije vlade i sticanja boljih startnih pozicija za pregovore. S druge
strane, �in�i� bi povla�enjem svojih zahteva posredno potvrdio da je makar deo
optu�bi iz suparni�kog tabora ta�an. Ostao bi da se vu�e „rep“ jednog ozbiljnog
slu�aja (ubistvo biv�eg pripadnika DB Momira Gavrilovi�a), koji bez obzira na
politi�ke kalkulacije mora �to pre da se rasvetli ukoliko celokupan DOS, a pre
svih DSS i DS, ra�una na poverenje gra�ana u namere i sposobnost nove
vlasti.
Dakle,
te�ko je o�ekivati da bi se na sednici Predsedni�tva DOS mogao dugoro�no
razre�iti ovaj spor, pa su i o�ekivanja od ovog skupa, u optimisti�kom smislu,
preterana.
Kako
onda izvesti rekonstrukciju vlade? Dragan Mar�i�anin (DSS) tra�i „ozbiljnu
rekonstrukciju vlade“ i odmah izjavljuje da �e zahtev biti takav da ne o�ekuje
da �e dobiti ve�insku podr�ku stranaka u DOS. Da li je re� o namernom podizanju
nivoa zahteva kako bi se otvorio put za prebacivanje krize vlade u skup�tinsku
proceduru ili je Mar�i�anin (DSS) siguran da �in�i� (DS) ne�e pristati na
poznati stav DSS da ministri pravde i policije Vladan Bati� i Du�an Mihajlovi�
nisu zaslu�ili prelaznu ocenu za dosada�nji rad. Odmah je usledila poruka
�edomira Jovanovi�a da DS ne�e pristati na kompromis sa DSS koji bi podrazumevao
promenu u ministarstvima pravde i unutra�njih poslova.
„Za
takvu budu�u rekonstrukciju mora�e da se dogovore sa socijalistima i strankom
Vojislava �e�elja“, uzvratio je Jovanovi�.
Druga
mogu�nost je pad vlade. Me�utim, da bi Ko�tunica (DSS) sru�io �in�i�ev kabinet,
mora�e da ra�una na glasove socijalista i radikala, �to nije nimalo zahvalna
„ra�unica“. U ovom slu�aju, od prostog matemati�kog prebrojavanja „sigurnih“
glasova podr�ke - SPS, SRS i SSJ (ukupno 74 poslanika), vlastitih 45 i
„namicanja“ podr�ke iz pojedinih stranaka DOS do potrebne ve�ine od 126 glasova
mnogo su va�nije posledice „glasa�ke koalicije“ sa Milo�evi�evom i �e�eljevom
strankom.
�ak i da se desi da se izglasa nepoverenje vladi, ni�ta ne bi bilo
re�eno. DOS bi se definitivno na�ao i pred stvarnim raspadom, a sasvim je
izvesno da bi glasovi za pad vlade iz drugih stranaka unutar ove koalicije
doveli do krize i frakcija u tim strankama. Za sada se kalkuli�e sa tim da bi
neki od pet poslanika Peri�i�evog PDS mogli lako da dignu dva prsta protiv
vlade, kao i da bi sli�no postupili pojedini poslanici Socijaldemokratije posle
(i formalnog) raspada na Orli�evu i Obradovi�evu struju. Indikativno je da je
Ministarstvo pravde donelo odluku da Slobodan Orli� bude „sukcesor“ SD, u �emu
neki vide kalkulaciju �in�i�evog bloka da obezbedi podr�ku ve�ine poslanika iz
ove stranke koji su okrenuli le�a biv�em �efu. U opticaju je i faktor Ili�eve
nenaklonjenosti �in�i�u. Ipak, nedostajalo bi najmanje jo� �est glasova, ali
pitanje je koliko su pojedini poslanici spremni da iska�u strana�ku disciplinu u
skladu sa stavovima njihovih lidera, od kojih je ve�ina, u ovom slu�aju,
naklonjenija premijeru Srbije.
Kona�no,
padom vlade bi se u�lo u dugotrajan proces krize vlade, jer je te�ko o�ekivati
da bi novi kabinet mogao da opstane bez stalne podr�ke opozicije u Skup�tini
Srbije. Radikali i socijalisti su ve� postali sinonim za „opstrukciju Skup�tine“
i sigurno bi igrali na kartu krize vlade i raspisivanja izbora. Uostalom, ni SPS
ni SRS ne kriju da su za nove izbore, uvereni da nova vlast nije obezbedila
stabilno bira�ko telo posle „referendumskih“ izbora �iji je kohezioni faktor bio
ru�enje Milo�evi�evog re�ima.
Zato bi
kriza vlade neminovno dovela do raspisivanja novih izbora, ali bi se izgubilo
ogromno i dragoceno vreme na politi�ke obra�une, zao�trili bi se socijalni
konflikti, verovatno bi u nepovrat bio doveden proces preure�enja odnosa Srbije
i Crne Gore u saveznoj dr�avi, zao�trilo bi se pitanje statusa
Vojvodine...
Ipak,
uprkos svemu, �ini se da je raspisivanje vanrednih izbora opcija koja je
najrealnija, samo je pitanje koliko �e jo� vremena da pro�e do tada i, kona�no,
da li Srbija uop�te ima vremena.
Raspisivanjem izbora bi sigurno bio okon�an
vek strana�ke grupacije DOS, neki bi ostali na politi�kim marginama, bile bi
stvorene nove koalicije u pregrupisavanju stranaka, �to i nije tragi�no, ali je
otvorena dilema da li bi se i novim izborima do�lo da dugoro�no stabilne
politi�ke scene. Prema najnovijim sonda�ama javnog mnjenja, Ko�tunica (DSS) i
�in�i� (DS) ne mogu ra�unati na ve�inu u parlamentu (niti bi bilo dobro da jedna
stranka takvu ve�inu dobije).
Da li je
upravo to razlog �to se re�avanje odnosa u DOS i politi�ke krize u Srbiji ve�
mesecima poistove�uje sa klasi�nom predizbornom kampanjom i zauzimanjem boljih
startnih pozicija za naredne izbore.
Ko�tunica je nedavno za „Blic“ izjavio:
„Stranke ne bi bile stranke kad ne bi strana�ki razmi�ljale i kad ne bi imale
strana�ku logiku. Me�utim, �ini mi se da je ovo trenutak u kome postoji ne�to
va�nije od strana�kog razmi�ljanja i strana�ke logike, a to je dr�avno
razmi�ljanje, dr�avna logika. U dr�avi �iji se obrisi jo� ne znaju, u kojoj
elemente svesti o vladavini prava tek treba izgraditi, u kojoj je decenijama sve
i svja bila partija a ne pravo, bezakonje a ne zakon, pitanje vladavine prava je
va�nije od bilo kog drugog pitanja. Uveren sam da u politici DSS i u mojim
zalaganjima dominira upravo takvo razmi�ljanje i pona�anje. Naravno, prirodno je
da �e se stranke rukovoditi i ne�im �to je konkurentski poriv, da �e se
nadmetati da pridobiju naklonost javnosti i to je potpuno logi�no. Postoje
trenuci u kojima stranke, neke manje ili vi�e, moraju da podrede ne�to �to je
strana�ko ne�emu �to je dr�avno. Mislim da je ovo jedan od takvih
trenutaka“.
Me�utim,
i �in�i� ima gotovo identi�an stav kad je re� o DS: „Strana�ki interes smo
stavili u funkciju op�teg interesa. Nama je najva�nije da u ovoj fazi Srbija
u�vrsti svoj put ka Evropi“.
Naravno, i to „podre�ivanje“ ima cenu. Ko�tunica
(DSS) tvrdi da se „ne mogu izvr�iti potrebne i radikalne reforme, niti se
reforme mogu zapo�eti od kraja, ve� od po�etka, a to je u svakoj zemlji Ustav,
tu zapo�inje reforma“.
Zoran
�ivkovi� (DS) ima druga�ije mi�ljenje:“Da se gledalo sve �to je po Ustavu, mnoge
druge stvari koje su ura�ene na ivici ustavnosti bi �ekale. Nijedna promena se
ne bi videla da je ra�eno ba� sve knji�ki, po Ustavu“.
Uzvratio
je Dragan Mar�i�anin porukom da se „novi izbori ne raspisuju zbog �elje nekih
stranaka ili lidera, nego da se neka kriza ili problem njima razre�i, kada se
steknu okolnosti, kada se postoje�a kriza ne mo�e re�iti, onda se raspisuju
izbori“.
U
opticaju su jake re�i - sudbina dr�ave i nacije, kraj reformi, nova ekonomska
izolacija Srbije, inflacija, neodgovorna vlada i vlast destabilizuju dr�avu,
vlada nije dr�ava, DOS nije ispunio predizborna obe�anja...
Ko �e
sve ovo da „probavi“? Prose�an gra�anin sa prose�nom platom sigurno ne�e, a
pitanje je da li �e se neki novi bageri na „socijalno“ punjenje brzo zaustaviti
nekog novog „petog oktobra“.
„Sve je mogu�e, samo �to nije uvek sve pametno“,
kako re�e Mi�unovi�.

