Title: Message
Zapisnici iz '92:
 
Trka sa Hagom
 
Pitanje je ko �e biti br�i: sarajevsko ili ha�ko tu�ila�tvo. Ukoliko se desi ovo drugo, vrata �eveningenskog pritvora, dosad samo od�krinuta, otvori�e se �irom i za one koji su vedrili i obla�ili po ratnom Predsjedni�tvu BiH
 
Zoran �u�a
 
Kada je tu�ilac Kantonalnog suda u Sarajevu Muhamed Bisi� pro�le srijede saop�tio da �e predratnom kriminalcu i ratnom komandantu sarajevske 9. brdske (kasnije 109) brigade Ramizu Delali�u �eli zbog "povr�no vo�ene istrage" ponovo biti su�eno za ubistvo srpskog svata Nikole Gardovi�a na Ba��ar�iji prvog marta 1992. godine, postalo je potpuno jasno da �e vlasti Alijanse za promjene primijeniti recept koji je za prikrivanje zlo�ina mnogo puta tokom rata koristio njihov "ratni predsjednik" Alija Izetbegovi�.
Plan je vrlo jasan: �elo nije uhap�en, on je prakti�no sklonjen u zeni�ki (a ne u sarajevski) zatvor, daleko od o�iju i u�iju javnosti i, �to je mnogo va�nije, od mikrofona bezobrazno radoznalih medija �eljnih da saznaju vi�e o ulozi ratnih bo�nja�kih lidera.
Istorija se, samo suptilnije, ponavlja: novo su�enje Delali�u u miru i bezobzirna likvidacija Mu�ana Topalovi�a Cace u ratu po nare�enju "njegovog dede" Alije Izetbegovi�a svode se, u osnovi, na nastojanje vlasti u Sarajevu da preduprijede ha�ke istra�ioce i ratne zlo�ine nad nemuslimanskim civilima - sistemski vr�ene svugdje tamo gdje su Bo�njaci bili broj�ano i oru�ano nadmo�ni - prika�u kao pojedina�ne ispade odmetnutih pripadnika nekada�nje Armije BiH.
�elo se neposredno prije hap�enja, ali i mnogo ranije, prosto nudio ha�kim istra�iteljima, ra�unaju�i da je bolje, �ak i u svojstvu optu�enog, zavr�iti u Hagu nego u nekom od bosanskih zatvora, gdje bi svakoga �asa nekome mogao slu�ajno da opali pi�tolj ba� u njegovom pravcu. Ono �to me�unarodni posrednici, kada govore o promjenama u BiH, uporno ignori�u, �elo instinktivno osje�a: ljudi koje je tokom rata vi�ao u Alijinom predsjedni�tvu ili vladi danas su samo promijenili dlaku, ali ne i �ud. Svi oni koji su sada na vlasti naslijedili su od Alije politi�ku ulogu �rtve koju treba igrati do kraja, po svaku cijenu.
Nestali zapisnici: U ovome le�i i odgovor na pitanje zbog �ega su lideri "demokratske" Alijanse za promjene od javnosti sakrili �injenicu da je Ha�ki tribunal 25. jula uputio zahtjev vlastima u Sarajevu da dostave ovjerene zapisnike i transkripte sa sjednica Predsjedni�tva BiH i Komisije za za�titu ustavnog poretka u periodu izme�u decembra 1990. i januara 1993. godine. Kad je "Slobodna Dalmacija" objavila tu pri�u, nekada�nji �lanovi Predsjedni�tva, a danas ugledni vlastodr�ci, poku�ali su na sve na�ine da operu ne�istu savjest.
To pranje i�lo je u dva pravca: Stjepan Kljuji� i Nijaz Durakovi� svojim izjavama poku�ali su da doka�u kako su oni u ratnom Predsjedni�tvu BiH bili dekor i dio ma�ine za dono�enje jednoglasnih odluka, uvaljuju�i iz sve snage Izetbegovi�a i Ejupa Gani�a, koji su se, po ovoj dvojici, za sve pitali.
Istovremeno, Ivo Kom�i� je naivno poku�ao u javnosti prikazati da ha�ke istra�ioce prvenstveno interesuju predratne sjednice Predsjedni�tva na kojima on nije sjedio. No Kom�i�evu teoriju, slu�ajno ili namjerno, razvalio je aktuelni sekretar Predsjedni�tva BiH Sejdalija Mustafi� izjavom da u arhivi nedostaje sedam zapisnika sa sjednica koje su odr�avane krajem 1992. godine, upravo u vrijeme kad je Mirko Pejanovi�, unutar za to prili�no neraspolo�enog Predsjedni�tva, pokretao kampanju da se sprije�e dalji zlo�ini nad sarajevskim Srbima i kazne naredbodavci i izvr�ioci ubistava na Kazanima i drugdje po Sarajevu. Kako je granata pogodila i zapalila ba� te zapisnike, osta�e nejasno sve dok to u Hagu ne objasni barem neko od pomenutih �lanova Predsjedni�tva.
Otvaranje zlo�ina: Ekspresno izru�enje trojice visokih bo�nja�kih oficira u Hag i hap�enje Ramiza Delali�a �ele, odnosno obnavljanje procesa protiv njega, izgleda, ne�e biti dovoljno Zlatku Lagumd�iji i Harisu Silajd�i�u, �lanovima ratne Izetbegovi�eve vlade, da nahrane alu zvanu Ha�ki tribunal. Stoga nije nemogu�e o�ekivati da �e vlasti u Sarajevu, u poku�aju da zaustave nove me�unarodne optu�nice, same ponovo otvoriti Kazane, �to je, uostalom, najavio ve� pomenuti tu�ilac Muhamed Bisi� izjavom da je dokumentacija o tom slu�aju iz Haga vra�ena u Sarajevo.
Tu izjavu nisu potvrdili zvani�nici Tribunala, ali je izvjesno da iz Haga nije vra�ena dokumentacija koju su Hrvati dostavili o masakru u Grabovici. To zna�i da �e pred sud morati zloglasni Zulfikar-Zuka Ali�pago, ratni komandant 6. korpusa Armije BiH, koji je komandovao napadom na to mjesto, generali Vahid Karaveli� i Vehbija Kari�, koji su tu akciju isplanirali, i Sefer Halilovi�, kome je, kako tvrdi Ramiz Delali� �elo, referisano o zlo�inu i koji, kao glavnokomanduju�i Armije BiH, ni�ta nije u�inio da kazni odgovorne.
Pitanje je ko �e biti br�i: sarajevsko ili ha�ko tu�ila�tvo. Ukoliko se desi ovo drugo, vrata �eveningenskog pritvora, dosad samo od�krinuta, otvori�e se �irom i za one koji su vedrili i obla�ili po ratnom Predsjedni�tvu BiH.
Grabovica
Osim �to sasvim sigurno mo�e da posvjedo�i o zvjerstvima komandanta 10. brdske brigade Mu�ana Topalovi�a Cace na sarajevskim Kazanima i drugdje po gradu, Ramiz Delali� �elo klju�an je svjedok o masakru 33 hrvatska civila u mjestu Grabovica, po�injenom devetog septembra 1993. godine. Evo �ta je o tome rekao sarajevskim "Danima" u oktobru 1997. godine:
"Masakr se dogodio, a znaju se direktni po�inioci tog masakra. Vojna bezbjednost zna poimence ko je pucao, ko je �ta radio i ko je ubijao. Postoji barem stotinu izjava boraca koji su bili o�evici. Neki od po�inilaca tog masakra bili su u zatvoru: 26. oktobra 1993, kada sam ja uhap�en i kada je vi�e od 500 vojnika uhap�eno - u zatvoru su bili i oni koji su ubijali u Grabovici. Za�to su pu�teni?
Na osnovu nare�enja komandanta Prvog korpusa Vahida Karaveli�a, Deveta motorizovana brigada je dobila zadatak da jedinicu ja�ine �ete, s naoru�anjem i municijom, uputi u Jablanicu radi izvo�enja borbenih dejstava. Re�eno mi je da li�no izvedem jedinicu i da je pretpo�inim komandantu �estog korpusa, odnosno Zulfikaru-Zuki Ali�pagi, koji �e direktno komandovati pravcem na kome �e biti upotrijebljena jedinica iz moje brigade.
Poveo sam oko 120 boraca. Kada smo stigli u Jablanicu, do�ekali su nas Rifat Bilajac, Zi�ro Suljevi�, koji je tad bio komandant Odreda za specijalne namjene �taba Vrhovne komande, Vehbija Kari� i jo� nekoliko ljudi.
Sastanak je vodio Vehbija Kari�. On je tada bio �lan General�taba, na�elnik Uprave rodova. I Rifat Bilajac je tada bio �lan General�taba, a i Zi�ro - on je bio na�elnik Operativnog centra. Kako je meni kasnije re�eno, ulje na vatru dolio je Vehbija Kari�. On je, kada je obilazio borce, rekao: 'Ako vam ko bude smetao, po kratkom postupku: pobacajte ih u Neretvu!' �to se mene ti�e, nakon dva dana pozvao me je Zuka da se hitno vratim u Jablanicu. On mi je i rekao da se desio masakr. Sjeo sam s njim u d�ip i zajedno smo oti�li u Grabovicu. Tamo sam od svog komandanta �ete Mal�e Rov�anina saznao detalje: rekao mi je da je ubijeno vi�e od 20 ljudi. Da pri�am po redu: kad je Vehbija oti�ao, borci su zatra�ili od mje�tana Hrvata da prebace neke krave, nekoliko koza i ne�to krompira preko rijeke, na�im izbjeglicama koje su bile gladne i sa kojima su borci dijelili hranu. Hrvati nisu dali. Tad je ubijen jedan �ovjek, prvi koji se usprotivio �to treba dati kravu. Onda su borci zaredali po ku�ama. Dogodio se masakr...
Kada smo se Zuka i ja vratili u njegovu bazu, on je preda mnom izvijestio pretpostavljene. Bio sam li�no prisutan kad je Vehbija izdao naredbu da se postave punktovi ispred i iza Grabovice da se ne mo�e saznati ni�ta o masakru. Naredbu su izdali Zuki i znam da je on odmah poslao po tri �ovjeka s nare�enjem da ni policija, ni UNPROFOR, ni novinari, niti bilo ko drugi ne smije stupiti nogom u selo Grabovicu.
Kada sam ponovo krenuo u Grabovicu, nai�ao sam na dvojicu dje�aka: jedan je imao mo�da osam, a drugi devet godina. Rekli su mi da su im ubijeni otac, majka, baba, deda i troipogodi�nja sestra... Stavio sam ih u auto i poveo u Zukinu bazu u Donju Jablanicu. Ispri�ao sam im sve �to sam �uo od dje�aka. Tu su bili: Sefer Halilovi�, Zuka, Vehbija, Zi�ro, Bilajac, Nihad Bojad�i�, Zukin zamjenik... Pojedinci su rekli da djecu treba ukloniti, da se ne bi saznalo za ofanzivu. Bio sam kategori�an: djecu treba poslati ujaku i ujni i skloniti ih na sigurno. Ne�u da ka�em ko je dao takav prijedlog za djecu jer sam i to rekao u svojoj izjavi Upravi vojne bezbjednosti.
Danas meni poku�avaju prebaciti krivicu. Nisam kriv i posjedujem dokaze za to. Neka do�u istra�itelji iz Haga, kad ve� ovi na�i ne�e. Sve �u im re�i! Posjedujem sve dokumente, naredbe i uputstva vezana za ovu akciju: jasno je i ko je kome komandovao i �ta je �ija nadle�nost bila i ko je �ta radio. Po mome, direktni krivci za ovaj slu�aj su oni koji su naredili da se borci smjeste u hrvatske ku�e i onaj ko im je rekao da ih pobacaju u vodu. Ali, kriva je i Uprava bezbjednosti �to nije reagovala kad je saznala i razrije�ila taj slu�aj..."
Kazani
O zlo�inima nad srpskim civilima raspravljalo se na sjednicama Predsjedni�tva BiH i Komisije za za�titu ustavnog poretka. �lan Predsjedni�tva i predsjednik te komisije Mirko Pejanovi�, sada predsjednik Srpskog gra�anskog vije�a, ovih dana je van zemlje, ali je obe�ao da �e, kada se vrati u Sarajevo, dati intervju za "Reporter". Njegov intervju za sarajevske "Dane", tako�e iz 1997. godine, odgovara na pitanje zbog �ega Hag tra�i zapisnike iz Predsjedni�tva BiH.
"Za tako ne�to (zlo�ine Cace i njegovih ljudi, prim. Z. �.) saznao sam u drugoj polovini 1992. godine preko �lanova porodica koji su dolazili da prijave nestanak, da prijave odvo�enje na liniju. Tada sam inicirao jednu sjednicu Savjeta za za�titu ustavnog poretka, pored ostalog i na temu samovoljnog, nezakonitog odvo�enja civila na linije koje je dr�ala Deseta brdska brigada.
Prva sjednica je bila u jesen-zimu 1992. godine, a onda je poslije uslijedila jo� jedna sjednica. U stvari, tri sjednice su se bavile problemom Topalovi�eve samovolje. To su bile pro�irene sjednice sa predstavnicima politi�kih partija i na njih smo pozivali ministra unutra�njih poslova, tada je bio Jusuf Pu�ina, a pozvani su i na�elnik CSB Sarajevo, predstavnici advokatske komore, tu�ilac i predstavnici Armije. Ja li�no, i mi u Predsjedni�tvu, �eljeli smo to pitanje otvoriti i otvorili smo ga na drugoj sjednici Savjeta, kada smo dali informaciju Predsjedni�tvu sa zahtjevom da se to pitanje rje�ava. Moram re�i da je tada taj problem akceptiran i uva�en, ali je bilo taktiziranja zbog straha da radikalna smjena Topalovi�a ili njegovih saradnika mo�e izazvati �iru pobunu. Onda sam pripremio i tre�u sjednicu Savjeta za za�titu ustavnog poretka. Tu sjednicu sam, mimo uobi�ajenih odnosa i pravila za takvu vrstu tijela, u�inio javnom. Mediji su prenijeli diskusije...
...Postoje dvije procjene - jedna da je (u Sarajevu, prim. Z.�.) stradalo oko dvije hiljade, a druga oko tri hiljade ljudi. Ubistva su bila i na ovaj na�in: odvede� nepripremljenog civila na liniju i ka�e� - kopaj! Ostavi� ga na brisanom prostoru i zapuca� u suprotnom pravcu, onaj uzvrati vatrom i ubije ti tog civila. Onda se to ne podvodi kao ubistvo, kao zlo�in, nego - 'strad'o na liniji'..."
 
 
 
 

Одговори путем е-поште