Title: Message
   
INTERVJU
 
   
Dejan Jovi�, zagreba�ki politikolog, o raspadu SFRJ
 
Neprijatelji na granici ili kuvanje iznutra
 
Spoljni faktor je va�an, ali ne presudan. Ne verujem da se dr�ave raspadaju zbog toga �to neko spolja to �eli, niti da se dugoro�no mogu odr�ati samo zato �to to �eli neko spolja
 
Vesna Ta�i�
 
Zagreba�ki politikolog Dejan Jovi�, profesor univerziteta Stirling u �kotskoj koji je na raspadu SFRJ doktorirao u Londonu, u nedavno objavljenom osvrtu na argumente dosada�njih analiza raspada biv�e dr�ave (Re�, Samizdat B-92) jereti�ki tvrdi da je glavni razlog njenog raspada bio "ideologija odumiranja dr�ave".
Jovi�, koji danas predaje predmete Raspad dr�ava i Uspon i pad Jugoslavije, u razgovoru za Reporter ka�e da se "mnogi elementi koji su uveli Jugoslaviju u raspad nesumnjivo nastavljaju i danas ratom u Makedoniji".
"Ustavna debata u SFRJ o tome ko je narod, ko narodnost, a ko manjina, danas je u Makedoniji prerasla u sukob, dobrim delom upravo po tim pitanjima. Albanci ne pristaju da budu manjina, a Makedonci ne veruju da se dr�ava mo�e konstituisati kao binacionalna. U socijalisti�kom re�niku re� manjina imala je uvredljiv karakter, pa ni Albance niko nije zvao manjinom, nego narodno��u. U demokratiji, pak, ve�ina vlada, a manjina je za�ti�ena. Mi takvu podelu i dalje izbegavamo, a u makedonskom slu�aju se to najbolje vidi."
REPORTER: Da li je to ujedno i glavni uzrok sukoba u Makedoniji?
Uzroka je mnogo, ali je na simboli�koj ravni to bio sukob oko re�i i pojmova. Od velike je va�nosti da je Makedonija ostala bez spoljnih neprijatelja, i u tom smislu ona je najsli�nija biv�oj Jugoslaviji (sli�nija i od BiH). Danas, Gr�ka je investitor, Bugarska nudi tenkove, Albanija otvoreno podr�ava njenu celovitost, a u Srbiji je pao Milo�evi�. Dakle, nestao je i poslednji potencijalni neprijatelj. Kad nema neprijatelja na granicama, onda unutra�nje politi�ko pitanje postaje centralno. Spoljni faktor je va�an, ali ne presudan. Ne verujem da se dr�ave raspadaju zbog toga �to neko spolja to �eli, niti da se dugoro�no mogu odr�ati samo zato �to to �eli neko spolja. Raspad Jugoslavije i potonji ratovi su ipak prevashodno na�a doma�a stvar.
Koliko je interesovanje stru�ne javnosti danas za SFRJ, odnosno uzroke njenog raspada?
Evidentna je zainteresovanost akademskih krugova. Na predmetu Uspon i pad Jugoslavije imao sam 45 studenata, koji su na kraju �ak znali razliku izme�u Pa�i�evog i Radi�evog razumevanja jugoslovenstva. Rekav�i im da zaborave sve �to misle da znaju, jer to je pojednostavljena istina, zapravo sam hteo da budu veoma zbunjeni, da uvide da su sve strane u sukobu imale logi�na obja�njenja, koja su u najve�em broju slu�ajeva potpuno iracionalna, ali svejedno funkcioni�u. Jer, sa stanovi�ta ekonomske, geopoliti�ke, vojne i bilo koje druge logike, niko nije dobio ni�ta raspadom SFRJ, a jo� manje ratom. Njihovo je glavno pitanje bilo mo�e li to da se desi i Velikoj Britaniji, koja je tako�e slo�eno dru�tvo. Verujem da je malo verovatno da �e se to zaista dogoditi, jer Britanija jednostavno nikada nije prihvatala koncept odumiranja dr�ave. Kada izbije pobuna u Severnoj Irskoj, ne mo�e se desiti da britanska vojska snima filmove o uvozu ilegalnog oru�ja, nego deluje. Dr�ava ima samo jedan zadatak: da spre�i nasilje i gra�anski rat. To je SFRJ propustila da u�ini.
Kriti�ar ste teze o nacionalizmu kao presudnom za raspad SFRJ?
Nacionalizam je, da parafraziram Lenjina, samo pokupio vlast koja se kotrljala ulicama. Glavna odgovornost za raspad ipak pripada politi�arima na vlasti, a ne onima koji su bili daleko od nje. Druga je stvar s ratom, koji nije bio nu�na posledica raspada SFRJ. Ina�e, nacionalizam u Jugoisto�noj Evropi jeste jak u akciji, ali isuvi�e slab da defini�e ciljeve. Ako za njegov cilj prihvatimo uspostavljanje, ja�anje ili stvaranje nacionalne dr�ave, ako ga tako defini�emo, onda je nacionalizam u Sloveniji i Hrvatskoj ja�i nego u Srbiji, Albaniji, Makedoniji, Bosni. Recimo, srpski nacionalisti ne mogu da defini�u �ele li stvaranje dr�ave Srbije. Isto je i s albanskim nacionalistima na Kosovu i drugde. Rat na tlu biv�e Jugoslavije bio je u najve�oj meri rat srpskih i hrvatskih ekspanzionisti�kih nacionalista protiv jugoslovenstva, �ak i vi�e nego �to je bio rat izme�u dva tipa nacionalizma. Ina�e, neverovatna je sli�nost, i ne slu�ajna, izme�u skora�njeg nacionalizma i komunisti�ke doktrine uo�i Drugog svetskog rata. Elite biv�e Jugoslavije su, potiskivanjem nacionalizma iz javne sfere kao antisocijalisti�ke doktrine, zapravo promovisale nacionalizam kao glavnu alternativu sebi samoj. Upravo to isto se dogodilo s komunisti�kom elitom, odnosno doktrinom komunizma u predratnom razdoblju.
Poznato je �ta kosovski Albanci danas ne�e, a �ta, po va�em mi�ljenju, oni zaista ho�e?
To isto va�i i za Makedoniju. Dokle god su znali �ta ne�e, funkcionisali su. Sada Makedoncima, me�utim, nije dovoljno da ka�u da nisu Bugari, Srbi ili Albanci. To pitanje se vi�e ne postavlja, jer ne postoji spoljna opasnost. Tako je pad Milo�evi�a veoma te�ak udarac i za albanski nacionalizam. Niko ne zna �ta Albanci zaista ho�e, pa ni oni sami. Napokon, crnogorski nacionalizam pokazuje se i danas preslabim da ostvari crnogorsku dr�avu.
Takozvanu drevnu etni�ku mr�nju smatrate najve�om gre�kom u analizama raspada SFRJ. Kako je danas demistifikovati?
Treba priznati sopstveno iskustvo, a to je da su ljudi ovde �iveli u miru. Naravno, bilo je incidenata, ali ako se to uporedi sa sukobom katolika i protestanata u Velikoj Britaniji, pa i s rasnim nemirima u SAD sedamdesetih, videlo bi se da je incidenata zapravo bilo mnogo manje. Za mnoge je i u svetu i u nekada�njoj SFRJ drevna etni�ka mr�nja zgodno ali pogre�no obja�njenje. Glavni zagovornici te teze upravo su ljudi koji su proizveli mr�nju, naro�ito u krajevima gde su ljudi �iveli izme�ani i u miru, recimo u Mostaru, Vukovaru i celoj Bosni. U Hrvatskoj ju je lansirao ultrakonzervativni istori�ar Franjo Tu�man, a u srpskoj istoriografiji niz autora je govorilo o "genocidnosti hrvatskog naroda". Tim argumentom automatski se amnestiraju od odgovornosti politi�ke i sve druge elite, a sukob prikazuje kao neminovan. U Srbiji trenutno vidim mnogo vi�e �elje da se napravi analiza, dok u Hrvatskoj ne postoji volja da se napusti paradigma o korisnosti domovinskog rata. Naro�ito se izbegava pitanje da li je Hrvatska u�inila dobro ili nije kada je iza�la iz Jugoslavije. Pod Tu�manom se tako ne�to jo� i dalo o�ekivati, ali sada mene pomalo brine nespremnost javnog mnenja da se o tome razgovara. Da je Tu�man �iv, bio bi jo� uvek predsednik. Na�alost, u Hrvatskoj ne postoji �ak ni ozbiljna knjiga o raspadu Jugoslavije, a i ovde su retke i pi�u ih uglavnom ljudi koji su na po�etku karijere ili su studirali u inostranstvu.
Koja je, prema va�em mi�ljenju, osnovna konstitutivna ideja sada�nje Jugoslavije?
Dosada�nje Jugoslavije bile su formirane ili na ideji etni�ke sli�nosti Ju�nih Slovena koji su trebali da stvore jugoslovensku naciju, ili na ideologiji. Ova sada�nja Jugoslavija nije utemeljena ni na jednoj od tih dveju pretpostavki. Recimo, nema �elje da se od Srba, Crnogoraca, Albanaca i drugih stvori jugoslovenska nacija. U slu�aju Albanaca, vlast �ak i ne govori o jugoslovenskim Albancima, nego isklju�ivo o kosovskim. Naravno, nema ni ideologijske koherentnosti. Onda se postavlja pitanje na �emu se gradi jedinstvo te dr�ave. Tako�e, jo� je veoma sna�an socijalisti�ki diskurs, pa se ne prihvata najjednostavniji demokratski princip, a to je da ve�ina vlada, a manjina je za�ti�ena. Tako da se, recimo, veruje da dva naroda toliko razli�ita po veli�ini moraju ba� u svemu da participiraju jednako. To je mo�da bilo logi�no u socijalizmu, ali nije logi�no sa stanovi�ta demokratije. Prema tome, Jugoslavija je zasad nedovr�ena dr�ava. http://www.reportermagazin.com/
 
   
   
• Copyright (c) 2001 Reporter
 
www.antic.org
 

Одговори путем е-поште