|
INTERVJU |
|
|
Dejan Jovi�, zagreba�ki politikolog, o raspadu
SFRJ
Neprijatelji na granici ili
kuvanje iznutra
Spoljni faktor je va�an, ali ne presudan. Ne verujem da
se dr�ave raspadaju zbog toga �to neko spolja to �eli, niti da se
dugoro�no mogu odr�ati samo zato �to to �eli neko spolja
Vesna Ta�i�
Zagreba�ki politikolog Dejan Jovi�, profesor univerziteta
Stirling u �kotskoj koji je na raspadu SFRJ doktorirao u Londonu, u
nedavno objavljenom osvrtu na argumente dosada�njih analiza raspada biv�e
dr�ave (Re�, Samizdat B-92) jereti�ki tvrdi da je glavni razlog njenog
raspada bio "ideologija odumiranja dr�ave".
Jovi�, koji danas predaje predmete Raspad
dr�ava i Uspon i pad Jugoslavije, u razgovoru
za Reporter ka�e da se "mnogi elementi koji su uveli
Jugoslaviju u raspad nesumnjivo nastavljaju i danas ratom u Makedoniji".
"Ustavna debata u SFRJ o tome ko je narod, ko narodnost, a ko
manjina, danas je u Makedoniji prerasla u sukob, dobrim delom upravo po
tim pitanjima. Albanci ne pristaju da budu manjina, a Makedonci ne veruju
da se dr�ava mo�e konstituisati kao binacionalna. U socijalisti�kom
re�niku re� manjina imala je uvredljiv karakter, pa ni Albance niko nije
zvao manjinom, nego narodno��u. U demokratiji, pak, ve�ina vlada, a
manjina je za�ti�ena. Mi takvu podelu i dalje izbegavamo, a u makedonskom
slu�aju se to najbolje vidi."
REPORTER: Da li je to ujedno i glavni uzrok sukoba u
Makedoniji?
Uzroka je mnogo, ali je na simboli�koj ravni to bio sukob oko
re�i i pojmova. Od velike je va�nosti da je Makedonija ostala bez spoljnih
neprijatelja, i u tom smislu ona je najsli�nija biv�oj Jugoslaviji
(sli�nija i od BiH). Danas, Gr�ka je investitor, Bugarska nudi tenkove,
Albanija otvoreno podr�ava njenu celovitost, a u Srbiji je pao Milo�evi�.
Dakle, nestao je i poslednji potencijalni neprijatelj. Kad nema
neprijatelja na granicama, onda unutra�nje politi�ko pitanje postaje
centralno. Spoljni faktor je va�an, ali ne presudan. Ne verujem da se
dr�ave raspadaju zbog toga �to neko spolja to �eli, niti da se dugoro�no
mogu odr�ati samo zato �to to �eli neko spolja. Raspad Jugoslavije i
potonji ratovi su ipak prevashodno na�a doma�a stvar.
Koliko je interesovanje stru�ne javnosti danas za SFRJ,
odnosno uzroke njenog raspada?
Evidentna je zainteresovanost akademskih krugova. Na predmetu
Uspon i pad Jugoslavije imao sam 45 studenata, koji
su na kraju �ak znali razliku izme�u Pa�i�evog i Radi�evog razumevanja
jugoslovenstva. Rekav�i im da zaborave sve �to misle da znaju, jer to je
pojednostavljena istina, zapravo sam hteo da budu veoma zbunjeni, da uvide
da su sve strane u sukobu imale logi�na obja�njenja, koja su u najve�em
broju slu�ajeva potpuno iracionalna, ali svejedno funkcioni�u. Jer, sa
stanovi�ta ekonomske, geopoliti�ke, vojne i bilo koje druge logike, niko
nije dobio ni�ta raspadom SFRJ, a jo� manje ratom. Njihovo je glavno
pitanje bilo mo�e li to da se desi i Velikoj Britaniji, koja je tako�e
slo�eno dru�tvo. Verujem da je malo verovatno da �e se to zaista dogoditi,
jer Britanija jednostavno nikada nije prihvatala koncept odumiranja
dr�ave. Kada izbije pobuna u Severnoj Irskoj, ne mo�e se desiti da
britanska vojska snima filmove o uvozu ilegalnog oru�ja, nego deluje.
Dr�ava ima samo jedan zadatak: da spre�i nasilje i gra�anski rat. To je
SFRJ propustila da u�ini.
Kriti�ar ste teze o nacionalizmu kao presudnom za raspad
SFRJ?
Nacionalizam je, da parafraziram Lenjina, samo pokupio vlast
koja se kotrljala ulicama. Glavna odgovornost za raspad ipak pripada
politi�arima na vlasti, a ne onima koji su bili daleko od nje. Druga je
stvar s ratom, koji nije bio nu�na posledica raspada SFRJ. Ina�e,
nacionalizam u Jugoisto�noj Evropi jeste jak u akciji, ali isuvi�e slab da
defini�e ciljeve. Ako za njegov cilj prihvatimo uspostavljanje, ja�anje
ili stvaranje nacionalne dr�ave, ako ga tako defini�emo, onda je
nacionalizam u Sloveniji i Hrvatskoj ja�i nego u Srbiji, Albaniji,
Makedoniji, Bosni. Recimo, srpski nacionalisti ne mogu da defini�u �ele li
stvaranje dr�ave Srbije. Isto je i s albanskim nacionalistima na Kosovu i
drugde. Rat na tlu biv�e Jugoslavije bio je u najve�oj meri rat srpskih i
hrvatskih ekspanzionisti�kih nacionalista protiv jugoslovenstva, �ak i
vi�e nego �to je bio rat izme�u dva tipa nacionalizma. Ina�e, neverovatna
je sli�nost, i ne slu�ajna, izme�u skora�njeg nacionalizma i komunisti�ke
doktrine uo�i Drugog svetskog rata. Elite biv�e Jugoslavije su,
potiskivanjem nacionalizma iz javne sfere kao antisocijalisti�ke doktrine,
zapravo promovisale nacionalizam kao glavnu alternativu sebi samoj. Upravo
to isto se dogodilo s komunisti�kom elitom, odnosno doktrinom komunizma u
predratnom razdoblju.
Poznato je �ta kosovski Albanci danas ne�e, a �ta, po
va�em mi�ljenju, oni zaista ho�e?
To isto va�i i za Makedoniju. Dokle god su znali �ta ne�e,
funkcionisali su. Sada Makedoncima, me�utim, nije dovoljno da ka�u da nisu
Bugari, Srbi ili Albanci. To pitanje se vi�e ne postavlja, jer ne postoji
spoljna opasnost. Tako je pad Milo�evi�a veoma te�ak udarac i za albanski
nacionalizam. Niko ne zna �ta Albanci zaista ho�e, pa ni oni sami.
Napokon, crnogorski nacionalizam pokazuje se i danas preslabim da ostvari
crnogorsku dr�avu.
Takozvanu drevnu etni�ku mr�nju smatrate najve�om gre�kom
u analizama raspada SFRJ. Kako je danas demistifikovati?
Treba priznati sopstveno iskustvo, a to je da su ljudi ovde
�iveli u miru. Naravno, bilo je incidenata, ali ako se to uporedi sa
sukobom katolika i protestanata u Velikoj Britaniji, pa i s rasnim
nemirima u SAD sedamdesetih, videlo bi se da je incidenata zapravo bilo
mnogo manje. Za mnoge je i u svetu i u nekada�njoj SFRJ drevna etni�ka
mr�nja zgodno ali pogre�no obja�njenje. Glavni zagovornici te teze upravo
su ljudi koji su proizveli mr�nju, naro�ito u krajevima gde su ljudi
�iveli izme�ani i u miru, recimo u Mostaru, Vukovaru i celoj Bosni. U
Hrvatskoj ju je lansirao ultrakonzervativni istori�ar Franjo Tu�man, a u
srpskoj istoriografiji niz autora je govorilo o "genocidnosti hrvatskog
naroda". Tim argumentom automatski se amnestiraju od odgovornosti
politi�ke i sve druge elite, a sukob prikazuje kao neminovan. U Srbiji
trenutno vidim mnogo vi�e �elje da se napravi analiza, dok u Hrvatskoj ne
postoji volja da se napusti paradigma o korisnosti domovinskog rata.
Naro�ito se izbegava pitanje da li je Hrvatska u�inila dobro ili nije kada
je iza�la iz Jugoslavije. Pod Tu�manom se tako ne�to jo� i dalo o�ekivati,
ali sada mene pomalo brine nespremnost javnog mnenja da se o tome
razgovara. Da je Tu�man �iv, bio bi jo� uvek predsednik. Na�alost, u
Hrvatskoj ne postoji �ak ni ozbiljna knjiga o raspadu Jugoslavije, a i
ovde su retke i pi�u ih uglavnom ljudi koji su na po�etku karijere ili su
studirali u inostranstvu.
Koja je, prema va�em mi�ljenju, osnovna konstitutivna
ideja sada�nje Jugoslavije?
Dosada�nje Jugoslavije bile su formirane ili na ideji etni�ke
sli�nosti Ju�nih Slovena koji su trebali da stvore jugoslovensku naciju,
ili na ideologiji. Ova sada�nja Jugoslavija nije utemeljena ni na jednoj
od tih dveju pretpostavki. Recimo, nema �elje da se od Srba, Crnogoraca,
Albanaca i drugih stvori jugoslovenska nacija. U slu�aju Albanaca, vlast
�ak i ne govori o jugoslovenskim Albancima, nego isklju�ivo o kosovskim.
Naravno, nema ni ideologijske koherentnosti. Onda se postavlja pitanje na
�emu se gradi jedinstvo te dr�ave. Tako�e, jo� je veoma sna�an
socijalisti�ki diskurs, pa se ne prihvata najjednostavniji demokratski
princip, a to je da ve�ina vlada, a manjina je za�ti�ena. Tako da se,
recimo, veruje da dva naroda toliko razli�ita po veli�ini moraju ba� u
svemu da participiraju jednako. To je mo�da bilo logi�no u socijalizmu,
ali nije logi�no sa stanovi�ta demokratije. Prema tome, Jugoslavija je
zasad nedovr�ena dr�ava. http://www.reportermagazin.com/ |
|
| • Copyright (c) 2001 Reporter |
www.antic.org

