Title: Message
 

Amerika ho�e jo�

I pored nesumnjivog uticaja instituta, spoljna politika SAD te�ko pravi krupne zaokrete iako bi neke analize mogle preporu�iti tako ne�to


Autor: Pe�a Obradovi�


Ameri�ki instituti i danas nastavljaju da prate politi�ke prilike u Srbiji. To, prema re�ima Sonje Biserko, predsednice Helsin�kog komiteta za ljudska prava, i trenutno anga�ovanoj na mestu konsultanta u uticajnom Institutu za mir u Va�ingtonu, mo�e biti svako ko po�tuje odre�ene principe.

- Amerikanci nemaju favorita - ka�e Biserko za �Blic� - Izru�enjem Milo�evi�a �in�i� jeste pokupio odre�ene poene, zbog �ega ima prednost u odnosu na Vojislava Ko�tunicu, ali ameri�ka administracija o�ekuje jo�. Pre svega kada su kriminal i korupcija u pitanju. Ipak, ko god da se pojavi i prihvata odre�ene principe, bi�e prihva�en. �to se ti�e samog Ko�tunice, iako je u po�etku smatran za autenti�nog lidera, sada je deo problema, pre svega zbog njegovih pretenzija ka Republici Srpskoj - procenjuje Sonja Biserko.

Obja�njavaju�i odnos SAD prema novim vlastima u Srbiji i SRJ, ona tvrdi da je Bu�ova administracija stalno dobijala pogre�ne signale, pre svega u vezi sa raspolo�enjem DOS prema saradnji sa Hagom, odnosno, spremnosti da se Milo�evi� isporu�i Tribunalu. To je kasnije rezultiralo odre�enim zaokretom kada je svima postalo jasno da stvari ne�e i�i tako lako.

- Radi se o tome da je u periodu posle Milo�evi�evog pada DOS prihva�en u potpunosti kao reformska strana. Me�utim, po�etkom 2001. godine po�inju silni pritisci na nove vlasti od strane nevladinih organizacija i ameri�ke administracije. To je �in�i� izgleda malo ranije shvatio od Ko�tunice i isporu�io Milo�evi�a - dodaje Biserko.
Ipak, �udi da su i pored ogromnog broja stru�njaka koji se bave ovom temom, Amerikanci 5. oktobra o�ekivali novi Bukure�t i da su bili prili�no iznena�eni razvojem doga�aja posle saveznih predsedni�kih i parlamentarnih izbora.

- Amerikanci su verovali da Milo�evi� ne�e izgubiti izbore, odnosno da �e on ukrasti onoliko glasova koliko mu je potrebno za pobedu - ka�e novinar �Vremena� Stojan Cerovi�, koji je u Institutu za mir bio anga�ovan do novembra pro�le godine.

- Verovali su i da eventualno �doga�anje naroda� ne�e pro�i bez krvi. Od Milo�evi�a su napravili mit o nepobedivom diktatoru koji je simbol svih mogu�ih zala. Definitivno, imali su jako lo�u procenu situacije - dodaje on.

I pored toga �to su prili�no dobro poznavali lidere opozicije okupljene u DOS, koji jeste bio prihva�en kao reformska snaga, ovu su koaliciju Amerikanci posmatrali i kao problem, jer im je se prili�no nestabilnim �inio savez od 18 stranaka. Danas im, prema re�ima Sonje Biserko, najvi�e smeta odsustvo odgovornosti prema op�tem interesu bira�a.

- Lideri DOS se izgleda mnogo vi�e bave svojim li�nim nego op�tim interesima. Oni moraju ozbiljno da se pozabave problemima, jer ameri�ka administracija od njih o�ekuje istinske reforme - isti�e Biserko, i dodaje:

- Poslednji doga�aji u vezi s �aferom Gavrilovi� i razmiricama na liniji DS-DSS bacaju jedno sasvim novo svetlo na politi�ke prilike u Srbiji, a tu, �ini mi se, svi gube.

Ali ko zapravo obave�tava ameri�ku administraciju i kako funkcioni�e �savetodavni servis� �ija je funkcija da diplomatiji SAD obezbedi pouzdane analize?

- Te�ko je shvatiti - ka�e Cerovi� - kako Amerika i njena diplomatija funkcioni�u. To je ne�to �to je potpuno unikatno u svetu. Ali ni oni iz istog razloga ne mogu da shvate kako ovde stvari funkcioni�u. Postoje ljudi koji su jako dobro, �ak do detalja upoznati s onim �to se de�ava na Balkanu, ko je ko i �ta radi. Ali nemaju ose�aj za ovo podneblje.

Me�utim, i pored nesumnjivog uticaja instituta, spoljna politika SAD te�ko pravi krupne zaokrete iako bi neke analize mogle preporu�iti tako ne�to. Treba imati u vidu da je ameri�ka spoljna politika pre svega servis kapitala, �to odre�uje zna�aj regiona na osnovu interesa krupnog biznisa. Njeno vo�enje Cerovi� upore�uje sa vo�njom tankera:

- Potreban je jako dug period da se taj tanker okrene u nekom drugom pravcu.

- Amerika �eli da se povu�e sa Balkana i da ga ostavi Evropi �iji je deo - tvrdi Sonja Biserko.

Klinton

U diplomatskim krugovima u Va�ingtonu posle oktobarskog prevrata u Beogradu bilo je jasno da ameri�ka administracija promene do�ekuje sa pome�anim ose�anjima. Naime, po�to u celom doga�aju ameri�kog predznaka nije bilo, osetilo se blago razo�aranje. Zato je po dolasku DOS na vlast tada�nji ameri�ki predsednik Bil Klinton pokazao veliko interesovanje da poseti Beograd, �to bi u neku ruku bio jedan od najzna�ajnijih trenutaka njegove karijere.


Administracija je me�u novim srpskim liderima tra�ila nekog ko bi im mogao obezbediti uslove za Klintonov dolazak, bez zvi�danja i negodovanja gra�ana. Kako su savetnici na kraju shvatili kako to jednostavno nije mogu�e, na kraju se od te ideje odustalo.

http://blic.gates96.com/

 
 
www.antic.org
 

Одговори путем е-поште