|
Amnestija, travestija Sedmog oktobra pro�le godine amnestirana su sva lica koja su vojni sudovi tra�ili - osim onih koja se terete za krivi�na dela terorizma i odbijanje nare�enja. Ali to nije i zaustavilo rad vojnih sudova i aktivnosti VJ
-
Najmanje tri-�etiri poziva nedeljno primamo od ljudi koji su se vratili iz
inostranstva ili �ele da se vrate, a koji otprilike ka�u: �Ja sam do�ao da
pomognem zemlji i zato �to je sada bolje, ali ne bih da idem u vojsku�,
ka�e za �Blic� �arko Petrovi�, �lan Jugoslovenskog komiteta pravnika za
ljudska prava. �Problem je �to ljudi o�igledno ne �ele da idu u onu vojsku
od koje su pobegli, u kojoj �ak ni general Pavkovi� nije izgubio svoj
polo�aj, a zakon o VJ i Savezni krivi�ni zakon koji tretira deo ove
problematike ostali su potpuno isti.� Sedmog oktobra pro�le godine amnestirana su sva lica koja su vojni
sudovi tra�ili osim onih koja se terete za krivi�na dela terorizma i
odbijanje nare�enja. Time je obuhva�eno 90 odsto svih tra�enih lica, pa
me�u njima i gotovo svi koji su pobegli iz zemlje zbog neodazivanja na
vojni poziv, skrivanja radi uru�enja poziva, odlaska iz zemlje radi
izbegavanja da se primi poziv i sli�nih krivi�nih dela. Ali to nije i
zaustavilo rad vojnih sudova i aktivnosti VJ. -
Sva krivi�na dela ove vrste po�injena nakon 7. oktobra i dalje su
procesirana u vojnim sudovima, presude se i dalje donose, a lica se i
dalje gone za te stvari po istim, starim zakonima - ka�e �arko Petrovi�. -
Imamo slu�aj nekog mladi�a u Peruu koji je dobio i peruansko
dr�avljanstvo, tako da je morao biti automatski preveden u rezervni
sastav. Njemu je na� diplomatski predstavnik uru�io poziv za vojsku, �im
se ovaj tamo pojavio zbog nekih poslova, �ak mu rekav�i da se ne �ali da
se ne odazove. Upravo se raspitujemo u kom je stadijumu proces protiv
nekih na�ih klijenata koji su u Nema�koj, �ele da se vrate u zemlju, ali
ih ovde �eka su�enje. Tra�i�emo vanredno ubla�enje kazne kako bi mogli da
do�u u zemlju. Ina�e, na njihovom mestu niko se normalan ne bi vra�ao. Za
neodazivanje na primljen poziv, naime, zapre�eno je kaznom do jedne godine
zatvora, za skrivanje kako se ne bi primio poziv od tri do pet godina, a
za odlazak u inostranstvo iz istog razloga od jedne do deset
godina. Ljudi u inostranstvu koji su tamo postigli nekakav status po osnovi
izbegavanja u�e��a u ratu sada se �esto obra�aju Jukomu, po�to zapadne
administracije imaju stav tipa - �to se ne bi vratili kad je sada kod vas
sve u redu. Oni naj�e��e ne bi da se vrate u ekonomski uni�tenu zemlju u
tranziciji jo� nepotvr�ene efikasnosti, naro�ito ako to podrazumeva da
stupe u jedinice s istim oficirima, istim zakonima, istim oru�jem,
verovatno jo� gorim uslovima �ivota u kasarnama, sa rovitom situacijom na
jugu Srbije i mnogo gorom na granici sa Makedonijom. Iz
krugova bliskih vojnom pravosu�u saznaje se da verzija koju priprema VJ
predvi�a druga�ije uslove, a verovatno i trajanje civilnog slu�enja vojnog
roka. Za dr�avljane SRJ u inostranstvu pominje se i mogu�nost �otkupa�
vojnog roka. Drugim re�ima, ako ho�ete nazad u zemlju da posetite rodbinu,
a da vas ne uhapse na aerodromu, uplatite izvesnu sumu na ra�un VJ i
slobodni ste. Veliko je pitanje da li �e to osloboditi nesretnika koji je ve�
�etiri puta hap�en, poslednji put pre dve nedelje u Ni�u zbog udaljavanja
iz jedinice iako je amnestiran jo� pre godinu dana. Prosto, vojska nikako
da ukine poternicu. Svaki put ga puste pa ga ponovo hapse. Jer protiv
aljkavosti nema zakona. Drugi pravni problem povratnika predstavlja odnos op�tinskih
administracija prema izdavanju li�nih dokumenata. Naime, u najve�em broju
slu�ajeva, mladi�ima se daje da popune �zeleni karton�, dokument namenjen
strancima na du�em boravku u Jugoslaviji. Pri tome im se saop�tava da �e
�ekati od 30 do 90 dana na �proveru�, ali im se ne saop�tava �ta se to
proverava. Zatim ih �alju ku�i bez ikakvog dokumenta. Bez li�ne karte ili
paso�a se ne mo�e u�i ni u biblioteku, a kamoli otvoriti �iro-ra�un ili
podi�i nov�ana po�iljaka iz inostranstva. -
Voleo bih da mi se obrati neko kome su dali zeleni karton da popuni po�to
je to protiv svih zakona - ka�e �arko Petrovi�. Te�ko da �e iko da se ka�i sa dr�avom, dok ne dobije li�nu kartu i
paso�. A posle takvog do�eka ve�ina �e i tako da zapali preko najbli�e
granice.
Trud da se izbegne slu�enje vojnog roka ostavlja malo manevarskog
prostora u zakonu, ali taj je prostor, izgleda, u praksi jo� manji. Prema
va�e�em zakonu, svi mladi�i do 27 godina starosti su vojni obveznici, a u
odre�enim slu�ajevima i do 35 godina. Vojni rok se ne slu�i samo u slu�aju
privremene ili potpune nesposobnosti. Privremeno nesposobni, po iskustvima
�lanova Jukoma, obi�no na kraju zavr�e u vojsci. -
Vojni psihijatri i lekari se ne obaziru mnogo na realno zdravlje regruta.
Imali smo slu�aj da su u vojsku poslali �oveka sa korsaki virusom, veoma
opasnim oboljenjem. Tako�e smo imali slu�ajeve gde su evidentno mentalno
labilni ljudi, koji imaju stvarno ozbiljnih problema sa svojim okru�enjem
i u civilstvu, hladnokrvno slati na odslu�enje vojnog roka - ka�e �arko
Petrovi�. �albe koje se upu�uju vi�im organima, po iskustvu �lanova Jukoma,
naj�e��e samo potvr�uju takve odluke lekara. Osim zdravstvenih osnova, odlaganje slu�enja vojnog roka mo�e se tra�iti i ako jo� jedan �lan porodice u isto vreme slu�i vojsku ili ako regrut predstavlja polovinu svog doma�instva (�lan 305 Zakona o Vojsci Jugoslavije, stav 2). Tako�e se predvi�a mogu�nost odlaganja vojnog roka u slu�aju te�kog materijalnog polo�aja porodice, ali se to slabo po�tuje, po�to bi u suprotnom VJ verovatno ostala bez regruta. Osim ovih osnova, tu je i sticanje jo� jednog dr�avljanstva uz stalni boravak van zemlje ili odricanje od dr�avljanstva SRJ i sli�ni o�igledni razlozi, na kraju kojih stoji i prozor za fleksibilnost koji je ostavio zakonodavac, a koji u tekstu zakona slovi kao �drugi odbrambeni razlozi za odlaganje slu�enja vojnog roka�. U praksi, Jukom se jo� uvek nije sreo s upotrebom ove floskule. | |
| http://blic.gates96.com/ |
Title: Message
www.antic.org

