PREDRAG NENEZI�, MINISTAR
TURIZMA� NE STOJI NIKO U REDOVIMA DA INVESTIRA U CRNU GORU
Budva je,
na�alost, postala metropola ki�a
Turisti�ka sezona je zavr�ena,
hoteli polako ispra�aju poslednje goste, a pribli�ava se vrijeme da se svedu
ra�uni o ovogodi�njoj zaradi. Ministar turizma Predrag Nenezi� tek o�ekuje
pouzdane podatke o tome. Smatra da Crna Gora ima veliki prostor na turisti�koj
mapi, ali treba mnogo toga promijeniti. To je te�ak posao koji zahtijeva
formiranje turisti�ke policije. Na primjedbu da nakon najavljenog formiranja
koncentracione vlade mo�da i ne�e biti ministar, u razgovoru za na� list ka�e�
��ta mislite da je neko lud za turizmom i da �e da se hvata sa svim problemima.
I opozicija je svjesna toga�. Sa ministrom smo razgovarali o najaktuelnijim
problemima turizma.
n Sezona je bila znatno bolja
od prethodnih. Koliko je no�enja ostvareno u Crnoj Gori i koliko �e se novca
sliti u crnogorski budzet ?
Ova sezona je najbolja poslije
rekordne od 1989. godine, kada smo imali 11 miliona no�enja u Crnoj Gori. Takvom
je ocjenjujemo iako �e dosti�i jedva polovinu ostvarenih no�enja u odnosu na tu
godinu. Dakle, kada svedemo ra�une, dokaza�e se da je ostvareno oko pet miliona
no�enja. Ra�unamo da je u Crnoj Gori boravilo oko 600 hiljada turista. Na�a
statistika je takva da onemogu�ava obra�unavanje svih efekata turizma. Stoga
u�e��e turizma u bruto dru�tvenom proizvodu i njegovi efekti na republi�ki
budzet nijesu lako mjerljivi. Uo�ljivo je, me�utim, da finansijski pokazatelji
ne prate fizi�ki obim turista u Crnoj Gori. To je posledica niskog standarda
najve�eg broja turista koji su boravili u Crnoj Gori. Naplata boravi�ne takse je
tako�e bila na niskom nivou ili svega 25 do 35 odsto. Mislim da je dosta poreza
nenapla�eno, tako�e zato �to sistem nije adekvatno postavljen.
n Neki turisti�ki radnici tvrde
da ve�ina ovogodi�njih gostiju, slede�e godine ne�e posjetiti na�e
primorje.
Evidentno je da smo imali dosta
problema, a oni su iz oblasti osnovnih preduslova za razvoj turizma -
vodosnabdijevanje, deponovanje �vrstog otpada, tretman otpadnih voda,
neadekvatan bankarski sistem, ote�ana dostupnost Crne Gore, usporenost na
grani�nim prelazima, kvalitet smje�taja, neadekvatna turisti�ka ponuda za onu
grupu turista koju mo�da pri�eljkujemo... Me�utim, s druge strane, toga se ne
treba pribojavati. Prvo, smatram da je gro turista koji su obi�li Crnu Goru
oti�ao zadovoljan.
n Hrvatski turisti�ki novinari
koji su nedavno boravili na na�em primorju okarakterisali su turisti�ku ponudu
kao, najbla�e re�eno, katastrofalnu. Da li ima istine u njihovim ocjenama ili se
radi o strahu od konkurencije?
Na�e cijene su 30 do 35 odsto
ni�e nego u Hrvatskoj. U ovom trenutku mo�da smo konkurencija, stoga cijenim da
je njihov utisak zapravo rezultat bojazni od ekspanzije turizma u Crnoj Gori
ubudu�e. Ne bih ulazio u kvalitet turizma ili turisti�ke ponude u Hrvatskoj. Oni
su dosta uradili na svom imidzu i kvalitetu, ali su i oni daleko od onoga �to
o�ekuje i tra�i turista iz zapadne i sjeverne Evrope. Smatram da smo mi u
prednosti zato �to Hrvatska va�i za jeftinu destinaciju, a Crna Gora je na toj
turisti�koj mapi i dalje nepoznata. Imala je imidz kao dio Jadranske obale,
zajedno sa Hrvatskom, i bili smo poznati po Svetom Stefanu. Crna Gora nije imala
svoj imidz. Imamo �ansu da ga izgradimo nanovo. U tome je, komparativno, velika
na�a prednost. S druge strane, nijesmo konkurencija po prirodnim ljepotama.
Hrvatska ima ono �to mi nemamo, a Crna Gora toliko kontrasta na malom prostoru.
To nam omogu�ava da stvorimo jedinstven proizvod.
n Hrvatski novinari su napisali
da u na�im najboljim objektima i hotelima odmaraju ljudi iz vlasti. Donosi li to
nekakav prihod dr�avi ili je suprotno - dr�ava pla�a njihovo ljetovanje?
Vjerujem i da me�u turistima ima
i na�ih funkcionera i li�nosti iz dr�avne uprave koji tamo provode svoje odmore.
Ne znam koji je to odnos, ali �emo veoma lako rije�iti i te dileme, ako one
uop�te postoje, tako �to �emo uskoro privatizovati jedan dio te obale.
�Maestral� je ve� prodat, a za Sveti Stefan i Milo�er koji ne planiramo da
prodajemo jer je nacionalni interes Crne Gore, �emo na�i na�ina da ga stavimo
pod inostrani menadzment uz zna�ajne investicije, naravno.
n Ali, da li funkcioneri ljetuju
u najekskluzivnijim doma�im objektima i pla�aju li ili ne?
Kao ministar turizma ne mogu
imati takvu informaciju. Vjerujem da pla�aju. To ta�no znaju preduze�a. Sve se
lako mo�e provjeriti.
n Mnogi od tursti�kih radnika u Budvi ka�u
da ona srlja u sunovrat i da je daleko od turisti�ke metropole, da je metropola
nekulture i ki�a.
Slo�io bih se sa ocjenama o
Budvi. Tamo imamo veliki problem i moramo ga rje�avati. Moramo svi da se
potrudimo da Budva bude regija za srednju i visoku turisti�ku klasu, za zabavu,
sport i kongresni turizam. Moram se slo�iti da se Budva mo�e okarakterisati kao
urbanisti�ka katastrofa. Ona je uop�te, na�alost, postala metropola ki�a. To je,
sa druge strane, i odraz na�e kulture, jer tamo ne bi moglo da pro�e ne�to �to
se nama kao gostima ne svi�a. Budva je, tako, morala da pre�ivljava ovih deset
godina. Mi smo o svemu tome razgovarali i sa budvanskim predsjednikom. On je
izrazio spremnost da radi na rje�avanju tih problema, mada ne�e biti lako.
Najnovijom uredbom Vlade, od pro�log petka, toj op�tini je preba�ena ingerencija
da odobrava gradnju. Tra�ili su to u okviru zahtjeva za decentralizacijom, pa �e
70 odsto naplate turisti�ke takse ostajati Budvi. Predlo�eno je tako�e da porez
na imovinu ostaje op�tini, da dio od mandatnih kazni ide lokalnoj samoupravi.
n I ove godine nijesu izostale prljave
pla�e i nered, u �emu je prednja�io Ulcinj. Ima li nade za kvalitetniju
ponudu?
U svim op�tinama je problem. U
Ulcinju je boravio veliki broj turista, na momente od 80 do 100 hiljada. Problem
ne�isto�e se dugoro�no mo�e rje�avati deponijama �vrstog otpada, koji su veoma
skup projekat. Svjetska banka je nedavno odobrila za Budvu, Tivat i Kotor
bespovratni kredit (gratis donaciju) da se taj problem rije�i. Kratkoro�no to
tako�e mo�emo rije�iti. Mehanizacija jeste problem, ali i ljudski faktor, i u
smislu organizacije i u smislu turisti�ke kulture. Isti problem ima i Hrvatska
jer ni tamo nijesu mnogo kvalitetniji gosti. Samo su se oni bolje organizovali.
Tamo ide de�ko pored puta, sa slu�alicama vokmena na u�ima u nenaseljenom dijelu
i kupi u crnu kesu otpatke koje bacaju isti ti turisti koji idu kod nas ili se
vra�aju iz Crne Gore. Napi�ite slobodno da je prvi i osnovni problem koji se
potencira u inostranoj �tampi� Crna Gora - ne�isto�a.
n Pri�a se dosta o povra�aju
imovine, a to je tra�io i princ Nikola Petrovi�. Po�to su vlasnici nekih
luksuznih objekata na primorju bili Kara�or�evi�i, kakva je njihova
sudbina?
Ne znam. Znam da je u proceduri
Zakon o restituciji.
Dragana D. BE�IROVI�
Ne svi�aju mi se dva dvorca na
obali Svetog Stefana
~Pomenuli ste urbanisti�ki haos.
Da li je najve�i dio na�e obale ugro�en gradnjom vila biznismena koje su
bukvalno na morskim talasima? To je
slu�aj sa obalom Svetog Stefana.
Ne bih rekao da je tako. I dalje
imamo o�uvanu obalu. Prema informacijama koje imam, objekti na obali na Svetom
Stefanu se grade na zemlji upisanoj u Detaljni urbanisti�ki plan, koja je u
vlasni�tvu 1&1. Projekte gradnje odobrili su nadle�ni organi. Postoje dva
dvorca na pla�i, koja se ni meni ne svi�aju. Oni su potpuno legalni. Oni
naru�avaju izgled Svetog Stefana i umanjuju mu turisti�ku vrijednost, ali...
�Morsko dobro� je predlo�ilo novi Prostorni plan, a mi Master plan u kome �emo
da insistiramo da se vi�e nijedan jedini kamen divlje gradnje ne smije postaviti
u ovoj Crnoj Gori.
Krivci u Saveznom ministarstvu
saobra�aja
~U pripremi turisti�ke sezone
odgovorni za turizam, pa i iz Ministarstva, obi�li su Evropu i tvrdili su kako
�e ogroman broj turista iz inostranstva biti na Crnogorskom primorju, a javnosti
se hvalili �ak i mnogim sklopljenim aran�manima. �ta se dogodilo �to strani
turisti nijesu do�li?
Prema trenutnim podacima, ove godine je od ukupnog broja turista u Crnoj Gori bilo 13 odsto stranaca. Imamo ugovore sa zna�ajnim kompanijama sa centralnoevropskog tr�i�ta i sa zapada. Me�utim, ograni�avaju�i faktor u svemu ovome je bila saobra�ajna dostupnost Crne Gore. Mi smo izrazita aviodestinacija. Imali smo ogromnih problema sa dozvolama za letenje za Crnu Goru. �Nekerman� je preko svoje �arter agencije htio avionima da dovozi turiste. Kasnila je dozvola za �arter letove za CG pa mu nije dozvoljeno. Tako�e, jedna agencija koja je u sastavu �Austrijan erlajnza�, u tri navrata je tra�ila dozvolu za tri leta sedmi�no za Crnu Goru i nije na vrijeme dobila dozvolu. To su �injenice koje su prili�no ohladile inostrane turoperatore za ovu sezonu. Krivci su u Saveznom ministarstvu saobra�aja, jer nijesu dali dozvole na vrijeme.

