Title: Message

PREDRAG NENEZI�, MINISTAR TURIZMA� NE STOJI NIKO U REDOVIMA DA INVESTIRA U CRNU GORU

Budva je, na�alost, postala metropola ki�a

 

Turisti�ka sezona je zavr�ena, hoteli polako ispra�aju poslednje goste, a pribli�ava se vrijeme da se svedu ra�uni o ovogodi�njoj zaradi. Ministar turizma Predrag Nenezi� tek o�ekuje pouzdane podatke o tome. Smatra da Crna Gora ima veliki prostor na turisti�koj mapi, ali treba mnogo toga promijeniti. To je te�ak posao koji zahtijeva formiranje turisti�ke policije. Na primjedbu da nakon najavljenog formiranja koncentracione vlade mo�da i ne�e biti ministar, u razgovoru za na� list ka�e� ��ta mislite da je neko lud za turizmom i da �e da se hvata sa svim problemima. I opozicija je svjesna toga�. Sa ministrom smo razgovarali o najaktuelnijim problemima turizma. 

n Sezona je bila znatno bolja od prethodnih. Koliko je no�enja ostvareno u Crnoj Gori i koliko �e se novca sliti u crnogorski budzet ?

 

Ova sezona je najbolja poslije rekordne od 1989. godine, kada smo imali 11 miliona no�enja u Crnoj Gori. Takvom je ocjenjujemo iako �e dosti�i jedva polovinu ostvarenih no�enja u odnosu na tu godinu. Dakle, kada svedemo ra�une, dokaza�e se da je ostvareno oko pet miliona no�enja. Ra�unamo da je u Crnoj Gori boravilo oko 600 hiljada turista. Na�a statistika je takva da onemogu�ava obra�unavanje svih efekata turizma. Stoga u�e��e turizma u bruto dru�tvenom proizvodu i njegovi efekti na republi�ki budzet nijesu lako mjerljivi. Uo�ljivo je, me�utim, da finansijski pokazatelji ne prate fizi�ki obim turista u Crnoj Gori. To je posledica niskog standarda najve�eg broja turista koji su boravili u Crnoj Gori. Naplata boravi�ne takse je tako�e bila na niskom nivou ili svega 25 do 35 odsto. Mislim da je dosta poreza nenapla�eno, tako�e zato �to sistem nije adekvatno postavljen.

n Neki turisti�ki radnici tvrde da ve�ina ovogodi�njih gostiju, slede�e godine ne�e posjetiti na�e primorje.

Evidentno je da smo imali dosta problema, a oni su iz oblasti osnovnih preduslova za razvoj turizma - vodosnabdijevanje, deponovanje �vrstog otpada, tretman otpadnih voda, neadekvatan bankarski sistem, ote�ana dostupnost Crne Gore, usporenost na grani�nim prelazima, kvalitet smje�taja, neadekvatna turisti�ka ponuda za onu grupu turista koju mo�da pri�eljkujemo... Me�utim, s druge strane, toga se ne treba pribojavati. Prvo, smatram da je gro turista koji su obi�li Crnu Goru oti�ao zadovoljan.

n Hrvatski turisti�ki novinari koji su nedavno boravili na na�em primorju okarakterisali su turisti�ku ponudu kao, najbla�e re�eno, katastrofalnu. Da li ima istine u njihovim ocjenama ili se radi o strahu od konkurencije?

Na�e cijene su 30 do 35 odsto ni�e nego u Hrvatskoj. U ovom trenutku mo�da smo konkurencija, stoga cijenim da je njihov utisak zapravo rezultat bojazni od ekspanzije turizma u Crnoj Gori ubudu�e. Ne bih ulazio u kvalitet turizma ili turisti�ke ponude u Hrvatskoj. Oni su dosta uradili na svom imidzu i kvalitetu, ali su i oni daleko od onoga �to o�ekuje i tra�i turista iz zapadne i sjeverne Evrope. Smatram da smo mi u prednosti zato �to Hrvatska va�i za jeftinu destinaciju, a Crna Gora je na toj turisti�koj mapi i dalje nepoznata. Imala je imidz kao dio Jadranske obale, zajedno sa Hrvatskom, i bili smo poznati po Svetom Stefanu. Crna Gora nije imala svoj imidz. Imamo �ansu da ga izgradimo nanovo. U tome je, komparativno, velika na�a prednost. S druge strane, nijesmo konkurencija po prirodnim ljepotama. Hrvatska ima ono �to mi nemamo, a Crna Gora toliko kontrasta na malom prostoru. To nam omogu�ava da stvorimo jedinstven proizvod.

n Hrvatski novinari su napisali da u na�im najboljim objektima i hotelima odmaraju ljudi iz vlasti. Donosi li to nekakav prihod dr�avi ili je suprotno - dr�ava pla�a njihovo ljetovanje? 

Vjerujem i da me�u turistima ima i na�ih funkcionera i li�nosti iz dr�avne uprave koji tamo provode svoje odmore. Ne znam koji je to odnos, ali �emo veoma lako rije�iti i te dileme, ako one uop�te postoje, tako �to �emo uskoro privatizovati jedan dio te obale. �Maestral� je ve� prodat, a za Sveti Stefan i Milo�er koji ne planiramo da prodajemo jer je nacionalni interes Crne Gore, �emo na�i na�ina da ga stavimo pod inostrani menadzment uz zna�ajne investicije, naravno.

n Ali, da li funkcioneri ljetuju u najekskluzivnijim doma�im objektima i pla�aju li ili ne? 

Kao ministar turizma ne mogu imati takvu informaciju. Vjerujem da pla�aju. To ta�no znaju preduze�a. Sve se lako mo�e provjeriti.

n  Mnogi od tursti�kih radnika u Budvi ka�u da ona srlja u sunovrat i da je daleko od turisti�ke metropole, da je metropola nekulture i ki�a.

Slo�io bih se sa ocjenama o Budvi. Tamo imamo veliki problem i moramo ga rje�avati. Moramo svi da se potrudimo da Budva bude regija za srednju i visoku turisti�ku klasu, za zabavu, sport i kongresni turizam. Moram se slo�iti da se Budva mo�e okarakterisati kao urbanisti�ka katastrofa. Ona je uop�te, na�alost, postala metropola ki�a. To je, sa druge strane, i odraz na�e kulture, jer tamo ne bi moglo da pro�e ne�to �to se nama kao gostima ne svi�a. Budva je, tako, morala da pre�ivljava ovih deset godina. Mi smo o svemu tome razgovarali i sa budvanskim predsjednikom. On je izrazio spremnost da radi na rje�avanju tih problema, mada ne�e biti lako. Najnovijom uredbom Vlade, od pro�log petka, toj op�tini je preba�ena ingerencija da odobrava gradnju. Tra�ili su to u okviru zahtjeva za decentralizacijom, pa �e 70 odsto naplate turisti�ke takse ostajati Budvi. Predlo�eno je tako�e da porez na imovinu ostaje op�tini, da dio od mandatnih kazni ide lokalnoj samoupravi.

n  I ove godine nijesu izostale prljave pla�e i nered, u �emu je prednja�io Ulcinj. Ima li nade za kvalitetniju ponudu?

U svim op�tinama je problem. U Ulcinju je boravio veliki broj turista, na momente od 80 do 100 hiljada. Problem ne�isto�e se dugoro�no mo�e rje�avati deponijama �vrstog otpada, koji su veoma skup projekat. Svjetska banka je nedavno odobrila za Budvu, Tivat i Kotor bespovratni kredit (gratis donaciju) da se taj problem rije�i. Kratkoro�no to tako�e mo�emo rije�iti. Mehanizacija jeste problem, ali i ljudski faktor, i u smislu organizacije i u smislu turisti�ke kulture. Isti problem ima i Hrvatska jer ni tamo nijesu mnogo kvalitetniji gosti. Samo su se oni bolje organizovali. Tamo ide de�ko pored puta, sa slu�alicama vokmena na u�ima u nenaseljenom dijelu i kupi u crnu kesu otpatke koje bacaju isti ti turisti koji idu kod nas ili se vra�aju iz Crne Gore. Napi�ite slobodno da je prvi i osnovni problem koji se potencira u inostranoj �tampi� Crna Gora - ne�isto�a.

n Pri�a se dosta o povra�aju imovine, a to je tra�io i princ Nikola Petrovi�. Po�to su vlasnici nekih luksuznih objekata na primorju bili Kara�or�evi�i, kakva je njihova sudbina?

Ne znam. Znam da je u proceduri Zakon o restituciji.

Dragana D. BE�IROVI�

 

Ne svi�aju mi se dva dvorca na obali Svetog Stefana

 

~Pomenuli ste urbanisti�ki haos. Da li je najve�i dio na�e obale ugro�en gradnjom vila biznismena koje su bukvalno na morskim talasima?  To je slu�aj sa obalom Svetog Stefana.

Ne bih rekao da je tako. I dalje imamo o�uvanu obalu. Prema informacijama koje imam, objekti na obali na Svetom Stefanu se grade na zemlji upisanoj u Detaljni urbanisti�ki plan, koja je u vlasni�tvu 1&1. Projekte gradnje odobrili su nadle�ni organi. Postoje dva dvorca na pla�i, koja se ni meni ne svi�aju. Oni su potpuno legalni. Oni naru�avaju izgled Svetog Stefana i umanjuju mu turisti�ku vrijednost, ali... �Morsko dobro� je predlo�ilo novi Prostorni plan, a mi Master plan u kome �emo da insistiramo da se vi�e nijedan jedini kamen divlje gradnje ne smije postaviti u ovoj Crnoj Gori.

 

Krivci u Saveznom ministarstvu saobra�aja

 

~U pripremi turisti�ke sezone odgovorni za turizam, pa i iz Ministarstva, obi�li su Evropu i tvrdili su kako �e ogroman broj turista iz inostranstva biti na Crnogorskom primorju, a javnosti se hvalili �ak i mnogim sklopljenim aran�manima. �ta se dogodilo �to strani turisti nijesu do�li?

Prema trenutnim podacima, ove godine je od ukupnog broja turista u Crnoj Gori bilo 13 odsto stranaca. Imamo ugovore sa zna�ajnim kompanijama sa centralnoevropskog tr�i�ta i sa zapada. Me�utim, ograni�avaju�i faktor u svemu ovome je bila saobra�ajna dostupnost Crne Gore. Mi smo izrazita aviodestinacija. Imali smo ogromnih problema sa dozvolama za letenje za Crnu Goru. �Nekerman� je preko svoje �arter agencije htio avionima da dovozi turiste. Kasnila je dozvola za �arter letove za CG pa mu nije dozvoljeno. Tako�e, jedna agencija koja je u sastavu �Austrijan erlajnza�, u tri navrata je tra�ila dozvolu za tri leta sedmi�no za Crnu Goru i nije na vrijeme dobila dozvolu. To su �injenice koje su prili�no ohladile inostrane turoperatore za ovu sezonu. Krivci su u Saveznom ministarstvu saobra�aja, jer nijesu dali dozvole na vrijeme.

 

http://www.dan.cg.yu/Naslov.htm

Одговори путем е-поште