** Glavni tu�ilac Haskog trubunala ponovo u Beogradu

*** Ko je pripitomio Karlu del Ponte

** Srpski premijer je ubele�io jo� jedan poen, jer je zapu�io usta onima
unutar DOS i opozicije koji su tvrdili da �e posle ekstradicije
Milo�evi�a, Hag odmah tra�iti nova  izru�enja. Djindji� je Ko�tunici
ubacio u ruke nekoliko vru�ih ha�kih krompira, poru�iv�i mu da on sa
pozicija predsednika u �ijoj je ingerenciji VJ treba da re�i slu�aj
"vukovarske trojke"

AIM, Beograd, 8.9.2001.

Poseta glavnog tu�ioca Ha�kog tribunala Karle del Ponte Beogradu
po�etkom meseca opovrgla je pesimisti�ne prognoze da �e vlasti u
Beogradu u Hag morati uskoro da isporu�e jo� neku "srpsku glavu".
Naprotiv, posle te posete jasno je da je srpski premijer Zoran Djindji�
ekstradicijom naj�uvenijeg ha�kog optu�enika Slobodana Milo�evi�a uspeo
da pripitomi Del Ponteovu. Pored toga �to je bila puna hvale za srpsku
vladu, ona je potvrdila da ce Tribunal neka sudjenja dakako prepustiti
Beogradu jer sam ne�e doveka postojati, i �to je jo� va�nije nije
insistirala na novim izru�enjima. Tako su spekulacije da Del Ponte u
Beograd dolazi zbog Milana Milutinovi�a, predsednika Srbije, bile
neta�ne.

Milutinovi�ev odlazak u Hag, u ovom trenutku bi dodatno uzdrmao ionako
krhku Demokratsku opoziciju Srbije (DOS). Srpski premijer je svestan te
opasnosti po�urio da dan pre dolaska Del Ponteove izjavi da "Milutinovic
po doma�em zakodavstvu ima imunitet, te da je doma�e zakonodavstvo ipak
iznad Statuta Tribunala", �to, medjutim, prilikom predaje Milo�evi�a
nije bio slu�aj.

Djindji� je dodu�e priznao da postoji ustavna procedura za smenu srpskog
predsednika,vrlo komplikovana da nikome, kako je rekao, ne pada na pamet
da se sada time bavi. Druga varijanta je da se Ustav Srbije pogazi (�to
zna�i izru�enje bez prethodne procedure skidanja imuniteta), objasnio je
premijer, ali i istakao da bi ga�enje ustava zna�ilo revoluciju.
Portparol glavnog tu�ioca Florens Artman je pred dolazak Del Ponteove,
o�ito malo ishitreno ali ne i neta�no, poru�ivala da imunitet koji
optu�eni imaju po doma�em zakonodavstvu nije prepreka za izru�enje, jer
je Statut Tribunala iznad zakona dr�ava iz kojih su optu�eni pred
Tribunalom.

Del Ponteova nije pomenula Milutinovi�a u Beogradu, bar ne javno, a osim
toga i Djindji� i ona su u skladnim izjavama posle susreta podvukli da
nije bilo re�i o konkretnim imenima. Ha�ki tu�ilac  je objasnila da su
osim javno optu�enih sva imena sa tajnih optu�nica poznata Saveznom
ministarstvu pravde. Hag od Beograda o�ekuje ukupno 15 optu�enika, �to
sa objavljenih a �to sa zape�a�enih optu�nica.  Podsetimo, na javnim
listama su pored Milutinovi�a, biv�i srpski ministar policije Vlajko
Stojiljkovi�, biv�i savezni ministar odbrane Dragoljub Ojdani� i biv�i
potpredsednik Savezne vlade Nikola �ainovi�. Svi oni optu�eni su u
prole�e 1999. tokom bombardovanja Jugoslavije, a za ratne zlo�ine na
teritoriji Kosova.

Javno je optu�ena i "vukovarska trojka", oficiri Vojske Jugoslavije (VJ)
Veselin �ljivan�anin, Mile Mrk�i� i Miroslav Radi�. Optu�nica ih tereti
da su kao biv�i oficiri  Jugoslovenske narodne armije odgovorni za
pogubljenje oko 300 ratnih zarobljenika na poljoprivrednom dobru Ov�ara,
na vukovarskom rati�tu, u novembru 1991. godine. Po doma�em
zakonodavstvu, njih trojica su u nadleznosti Vojske Jugoslavije (VJ), a
ona je prema Ustavu Jugoslavije, u nadle�nosti predsednika savezne
dr�ave, dakle Vojislava Ko�tunice. Iako se Ko�tunica ovaj put nije sreo
sa Del Ponteovom (kao predstavnik savezne dr�ave sa Del Ponteovom je
razgovarao ministar pravde Savo Markovi�) donekle je svoj stav o
neophodnoj saradnji sa Tribunalom izrazio upu�uju�i ukor �ljivan�aninu,
koji je nekoliko dana pred dolazak Del Ponteove u Vrbasu na promociji
knjige izjavio da Tribunal ne priznaje i da se pred tim sudom �iv ne�e
pojaviti.

Elem, Ko�tunica je rekao da �ljivan�aninovi javni nastupi "umnogome
ote�avaju medjunarodni polo�aj Jugoslavije i da i sebi li�no nanosi
�tetu". Ko�tunica je tom prilikom izjavio da treba da se prekine sa
praksom izru�ivanja jugoslovenskih gradjana Hagu pre usvajanja zakona o
saradnji sa Tribunalom. Na tom zakonu pala je prethodna vlada Zorana
�i�i�a. Zbog odbijanja crnogorskih stranaka u saveznom parlamentu da
glasaju za taj zakon, u junu je Savezna vlada donela uredbu o saradnji
sa Hagom, uredba je zatim osporena pred Saveznim ustavnim sudom. Onda je
stvar u ruke uzela srpska vlada donose�i svoju uredbu koja je poslu�ila
da se Milo�evi� istog dana prebaci u �eveningen.

Ko�tunica je napomenuo da se protiv "vukovarske trojke" proces vodi pred
Vojnim sudom i dodao da bi ga trebalo okon�ati. Zanimljivo daje  taj
proces po�et 1998. godine, i da su trojica oficira pred tim sudom dosad
saslu�ani samo kao svedoci za optu�bu protiv nepoznatih po�inioca
zlo�ina u Ov�ari.

Predsednik Jugoslavije posetu Del Ponteove Beogradu nije komentarisao,
niti je Del Ponteova pominjala Ko�tunicu, iako je razgovore sa srpskim
zvani�nicima vodila na Ko�tuni�inom "terenu", u Palati federacije.

Trojica njenih sagovornika - Djindji�, Markovi� i srpski ministar pravde
Vladan Bati� - mogli su da budu vi�e nego zadovoljni razgovorima ili
iskreno re�eno time �to Hag nije Beogradu postavio novi ultimatum, da
"slucaj Mladi�" nije bacio senku na susret. Del Ponte je, naime, tek po
odlasku iz Beograda, izjavila, da su jugoslovenske vlasti pristale da
saradjuju oko izru�enja biv�eg komandanta Vojske Republike Srpske (VRS)
Ratka Mladi�a i da Tribunal ima informaciju da je on u Jugoslaviji.

Srpski premijer je rekao da sa Del Ponteovom nije razgovarao ni o
Mladi�u ni o bivsem lideru bosanskih Srba Radovanu Karad�i�u. Djindji�
je precizirao da je Mladi� samo pomenut i da je Del Ponteovoj rekao da
vlasti u Beogradu ne znaju gde se on nalazi, da nije jugoslovenski
dr�avljanin i da srpska vlada za njega nije nadle�na. Priznav�i da je
zate�en izjavom Del Ponteove, Djindji� je rekao da misli da Tribunal
"ima neku svoju taktiku i da je to pre neka poruka upu�ena Mladi�u, da
proizvede neke reakcije". Del Ponteova nije objavom razgovora o Mladi�u,
mnogo usre�ila svoje beogradske sagovornike, jer �ta god da je u
pitanju, jedna od strana nije govorila istinu.

Bati� je, uprkos malom nesporazumu oko generala Mladi�a, posle odlaska
Del Ponteove zaklju�io da je pokrenut proces dvosmerne saradnje
Tribunala i Beograda i dodao da �e to potvrditi i uslovno pustanje biv�e
predsednice Republike Srpske Biljane Plav�i�.

Plav�i�eva je u Beograd stigla u �etvrtak, 7. septembra i vlasti u
Beogradu ozna�ila kao najzaslu�nije za odluku Tribunala da joj dopuste
da do prole�a 2002. godine, kada joj po�inje sudjenje, boravi u
jugoslovenskoj prestonici. Uslovno pu�tanje Plav�i�eve tema je novih
spekulacija o nagodbi koju je postigla sa Tribunalom. Da li �e ona u
zamenu za privremenu slobodu, svedo�iti protiv najpoznatijeg optu�enika
sa prostora biv�e Jugoslavije, Slobodana Milo�evi�a ostaje da se vidi.

�to se ti�e vlasti u Beogradu, pre svega srpskog premijera, on je posle
posete Del Ponteove ubele�io jo� jedan poen, jer je zapu�io usta onima
unutar DOS i opozicije koji su tvrdili da �e posle ekstradicije
Milo�evi�a, Hag odmah tra�iti nova i nova izru�enja. Djindji� se takodje
opsetio da Ko�tunici u ruke ubaci nekoliko vru�ih ha�kih krompira,
poru�iv�i mu da on sa pozicija predsednika u �ijoj je ingerenciji VJ
treba da re�i slu�aj "vukovarske trojke".

# Olivera Mamuzi� (AIM)





                           Srpska Informativna Mreza

                                [EMAIL PROTECTED]

                            http://www.antic.org/

Одговори путем е-поште