** Zamena deviza u evropsku valutu u Jugoslaviji po�inje u decembru
*** Dolar konkuri�e evru
** Vlasnici deviza u Srbiji po�urili su da marke, franke i �ilinge
pretvore u dolare, �vajcarske franke i funte.Za tu transakciju pla�aju
proviziju �esto ve�u i od 1,2 odsto. Guverner Narodne banke Jugoslavije
Mladjan Dinki� nudi im polaganje deviznih sredstava na ra�une doma�ih
ili stranih banaka u Jugoslaviji, gde jo� dobijaju i kamatu
AIM, Beograd, 10.9.2001.
Predstoje�a zamena valuta �lanica Evropske monetarne unije u evro
dogadjaj je u koji �e biti uklju�eno �ak 300 miliona Evropljana. Medju
njima i svi oni Jugosloveni koji sada u bankama ili u slamaricama imaju
nema�ke marke,francuske franke,austrijske �ilinge ili jo� 9 drugih
evropskih valuta. Procedura zamene novca u EU po�ela je 1.septembra i
trebalo bi da bude okon�an do 28.februara.
U Jugoslaviji, kao i u drugim zemljama van �evrozone�, tajming zamene je
ne�to druga�iji. Prve koli�ine evra bi�e dostavljene tek po�etkom
decembra. Zamena deviza u SRJ je medjutim prakti�no ve� po�ela. Na prve
vesti o konvojima koji su krenuli ka centrima Evrope nose�i novu valutu,
vlasnici deviza u Srbiji po�urili su da marke, franke i �ilinge
pretvore u dolare, �vajcarske franke i funte.Za tu transakciju pla�aju
proviziju �esto ve�u i od 1,2 odsto.
Guverner Narodne banke Jugoslavije Mladjan Dinki�, upozorio je gradjane
da to ne �ine.Umesto toga nudi im polaganje deviznih sredstava na
ra�une doma�ih ili stranih banaka u Jugoslaviji kao najpovoljniju
mogu�nost koja ih ne ko�ta ni�ta. Naprotiv, jo� dobijaju i kamatu.A niko
ih ne�e pitati za poreklo novca, bez obzira o kojoj je sumi re�.U
Evropi,takvih pogodnosti nema.Naime,tamo su banke du�ne da sumu od 1000
maraka menjaju samo uz li�na dokumenta. Poreklo se ne ispituje za sumu
do 10 hiljada maraka,ali se u tom slu�aju pla�a provizija dok je za
iznos ve�i od 30 hiljada maraka potrebno dokazivanje porekla novca.
Iako po re�ima guvernera Mladjana Dinki�a ispitivanje porekla ne bi bilo
socijalno opravdano jer �su ljudi uglavnom dr�ali novac kod ku�e ne zbog
finansijskih malverazacija ve� zato �to nisu verovali doma�im
bankama,dakle najve�i deo novca iz slamarica je zdravog porekla�, ove
�pogodnosti�ipak bacaju senku na sve ono pozitivno �to bi zamena deviza
mogla da donese. Pre svega, �ansu da se iz sektora sive ekonomije devize
vrate u legalne tokove, na ra�une banaka. Prema nekim procenama, re� je
o najmanje 5 milijardi maraka, neki tvrde �ak i do 8. Ako bi se bar
jedna polovina ovih para na�la na ra�unima banka, bio bi to veoma
zna�ajan element stabilnosti onih banaka koje �e do kraja septembra
dobiti zvani�nu potvrdu boniteta.
Odluka da �e sve banke morati polovinu sredstava iz ovih transakcija da
deponuju na ra�un NBJ trebalo bi da bude dodatna garancija svima koji
ulo�e svoje devize da �e pare mo�i da dobiju �im zatra�e.U najgorem
slu�aju u roku od dva do tri dana, ukoliko je re� o ve�im iznosima, �to
je u skladu sa poslovanjem banaka u �itavom svetu.Ograni�iv�i proviziju
na najvi�e 1 odsto, �ime se pokrivaju samo tro�kovi transporta evra u
Jugoslaviju, centralna banka je otvorila mogu�nost da uz relativno mali
tro�ak gradjani zamene direktno svoje marke za evro, teraju�i pri tom
banke u o�tru konkurenciju.Bankari su smatrali da bi kod zamene efektive
valjalo odrediti mogu�nost da provizija pokrije ne samo stvarne tro�kove
ve� i da bude uve�ana za odredjeni iznos kojim bi se destimulisao ovakav
na�in zamene u zavisnosti od toga da li je re� o njenom �tedi�i ili
prolazniku. Bilo je sugestija i da se direktna zamena na �alteru
ograni�i na 1000 DEM, koliko je ina�e dozvoljeno izno�enje iz zemlje.
Zamena maraka u dolar je ne�to skuplja od zamene za evro, ali pravu cenu
te transakcije pla�a�e vlasnici deviza tek onda kada budu morali da
plate ponovo proviziju menjaju�i dolare, funte ili �vajcarce u evro.
Koncept NBJ u vezi zamene deviza, pokazuje da su stvari realno sagledane
i da konkurencija medju bankama po�inje da �ivi u praksi. Naime, jedna
strana banka-Mokrofajnans banka, i dve doma�e - Komercijalna i Astra
banka,utrkuju se nude�i povoljne kamate na sredstva polo�ena na devizne
ra�une, dok je transkacija u evro besplatna. Klaus Miler, generalni
direkrtor Mikrofajnans banke �iji je osniva� izmedju ostalog i Evropska
banka za obnovu i razvoj ne krije da je ovo prilika ne samo za doma�e
nego i za banke osnovane inostranim kapitalom koje posluju u Jugoslaviji
da u�vrste svoju poziciju na ovom tr�i�tu.Oni na depozite oro�ene na
pola godine daju kamatu od 4,a na godinu dana 4,5 odsto na godi�njem
nivou. Astra banka koja dnevno na �alterima prima po 100 hiljada maraka
radi zamene u evro pla�a kamatu od 6,6 odsto na godi�njem nivou.U julu
je devizna �tednja u ovoj banci pove�ana za 23 odsto u odnosu na jun a
sredstva stanovi�tva od po�etka godine pove�ana su za 44 odsto. I u
dr�avnim bankama je u proteklim mesecima zna�ajno pove�ana �tednja. Samo
u julu za vi�e od 18 miliona maraka.
Za NBJ ovo mo�e da bude od velike koristi jer �e realnije mo�i da
planira porud�binu potrebnih koli�ina evra.Za sada je sklopljen ugovor
sa jednom uglednom stranom komercijalnom bankom oko isporuke prvih
koli�ina evra u vrednosti od 500 miliona maraka koji bi se u prometu
na�li prvog dana naredne godine, a potom �e svakodnevno stizati po 70
miliona evra za razmenu.Direktor crnogorske Centralne banke Milojica
Daki� procenjuje da u Crnoj Gori van legalnih tokova ima oko 230
miliona maraka. Koliko �e ta�no evra biti potrebno u ovoj republici kao
i u Srbiji za sada je nepoznato. Jo� neizvesnija je situacija na Kosovu,
gde je marka kao i u Crnoj Gori zvani�no sredstvo pla�anja.Predstavnici
Mikro enterprajz bank koja na Kosovu dr�i 95 odsto tra�i�ta pla�i se
haosa koji mo�e da nastane kod zamene valute po�etkom idu�e godine
Osim povratka poverenja u banke, zamena u evro ima�e i druga pozitivna
dejstva na jugoslovensku privredu smatraju stru�njaci.Veroljub Dugali�,
pomo�nik saveznog ministra za finansije ka�e da �e time biti stvoreni
uslovi za smanjenje spoljnog duga, pod povoljnim uslovima bi�e
obezbedjen sve� kapital a pove�a�e se interesovanje stranih investitora
za ulaganje u Jugoslaviju,�to �e podsta�i privredni rast zemlje. I prof.
dr Blagoje Babi� iz Instituta za medjunarodnu politiku i privredu smatra
da �e uvodjenjem evra kao zvani�nog sredstva pla�anaja u EU
jugoslovenska privreda imati zna�ajne koristi. Tu ubraja sni�avanje
transakcionih tro�kova �ija �e posledica biti sni�avanja cene novca i
kapitala �to bi za SRJ moglo da bude od velikog zna�aja izmedju ostalog
i zbog toga �to je deo jugoslovenskog duga sa �lanicama EU ugovoren na
klizne kamate, pa bi po tom osnovu mogao da bude smanjen teret
otplate.Uz to,on �e biti otpla�ivan u evru tako da ne�e biti tro�kova
pretvaranja jedne valute u drugu. Konkurencija na tr�i�tu EU bi�e jo�
�e��a nego do sada �to �e pove�ati interes vlasnika kapitala da u
potrazi za vi�om profitnom stopom investiraju van tog tr�i�ta.
Jugoslavija bi mogla da bude vi�e nego inetresanatna za ulaganja s
obzirom na izgradjenu infrastrukturu a niske tro�kove
proizvodnje.Negativna strana je �to �e tr�i�te EU imati tendenciju ka
protekcionizmu i dominaciji i bi�e neosteljivo na mala spoljna tr�i�ta
kakvo je na�e. Eventualna nestabilnost evra bi mogla da bude �tetna za
male privreda visokozavisne od tr�i�ta Unije. Evro bi mogao da umanji
tra�nju za na�om robom i uslugama, iako bi uvoz sa podru�ja EU u tom
slu�aju za nas bio jeftiniji. Iako je MMF preporu�io manjim zemljama da
ne vezuju svoju valutu za evro, za o�ekivati je da �e to biti najva�nija
valuta u jugoslovenskim deviznim rezervama kao i u medjunarodnim
pla�anjima i zbog toga �e presudno uticati na kurs dinara.
Prema mi�ljenju stru�njaka, prelazak na evro done�e jugoslovenskoj
privredi i bankarstvu vi�e koristi nego �tete.
Svoj doprinos uvodjenju u normalne tokove �e svakako dati od polovine
naredne godine i Zakon o spre�avanju pranja novca, koji je predvideo da
prilikom sklapanja poslova banke, finansijska i druga preduze�a, PTT,
dr�avni organi i osiguravaju�e komapnije moraju da utvrde identitet
stranke, da o svakoj transakciji obaveste nadle�ni savezni organ, kao i
da svu dokumentaciju �uvaju najmanje pet godina. Sve ovo va�i�e za
poslove preko 20 hiljada maraka, dok �e carinski organi morati da
obave�tavju o unosu svake koli�ine novca i drugih vrednosti ve�im od
1000 DEM. Do tada, �itavom finansijskom, inspekcijskom, sudskom i
policijskom apartu predstoji da se bore kako znaju i umeju protiv onih
koji bi eventualno po�eleli da operu svoj prljav novac u Jugoslaviji, ne
o�ekuju�i da to umesto njih �ine banke prilikom finansijske operacije
zamene maraka, �ilinga i franaka u evro.
# Tatjana Stankovi� (AIM)
Srpska Informativna Mreza
[EMAIL PROTECTED]
http://www.antic.org/