|
Nema pravih tajniProf. Dejvid Grinvud, direktor istra�ivanja u Centru za evropske bezbednosne studije iz Groningena (Holandija), ocenjuje da ni tragedija u SAD ne�e dovesti do ponovnog obavijanja bezbednosnog sektora "velom tajni". - Civilna kontrola nad ovim sektorom, naime, jedno je od najva�nijih dostignu�a savremene demokratije- Mala je verovatno�a da se u Evropi dogodi ne�to sli�no onome �to se 11. septembra dogodilo u SAD. Glavni cilj teroristi�kog napada na SAD je, naime, bio da se poka�e njena ranjivost, da se razotkrije slabost najve�e vojne sile na svetu. Ru�enje oblakodera po Evropi, u tom smislu, ne bi imalo istu simboliku. Mada, nije isklju�eno da pojedine teroristi�ke grupe, po�to su uvidele koliki je uticaj ovakvih njihovih akcija, zaklju�e da bi na taj na�in najbolje privukli pa�nju svetske javnosti za svoje ciljeve - ka�e Dejvid Grinvud, direktor istra�ivanja u Centru za evropske bezbednosne studije iz Groningena (Holandija), profesor na �e�koj Vojnoj akademiji u Brnu i na Univerzitetu za nacionalnu i svetsku ekonomiju u Sofiji.
U ekskluzivnom razgovoru za "Politiku", prof. Grinvud - koji je u Beogradu odr�ao predavanje o ulozi zakonodavstva u kontroli bezbednosnog sektora - isti�e da �e Amerika sasvim izvesno zna�ajno pove�ati tro�kove za razvoj i obezbe�ivanje vrhunske obave�tajne tehnologije, dok �e sa druge strane verovatno suziti prostor za slobodni protok svih informacija koje bi mogle da je (ponovo) u�ine ranjivom. Naime, nema dvojbe oko toga da je avionski napad terorista na Njujork i Va�ington bio iznena�enje za ameri�ke obave�tajce i zatekao nespremnim idejne tvorce svih mogu�ih scenarija "invazije na SAD", uveren je Grinvud. Nu�na preispitivanja - Ono �to predstoji Amerikancima, sigurno �e uraditi i njihove kolege u Evropi, a to je detaljno preispitivanje namene, obima i na�ina kori��enja sredstava namenjenih odbrani. �injenica je, me�utim, da na ovom stepenu postignute transparentnosti svih poslova vezanih za pitanja (nacionalne) bezbednosti te�ko da �e biti mogu�e vratiti se "korak natrag". Drugim re�ima, jedna od najva�nijih tekovina savremene demokratije je civilna kontrola bezbednosnog sektora i javni uvid u rad policije, vojske i slu�be nacionalne bezbednosti i slabo je verovatno da �e taj rad odjednom postati obavijen velom tajni. Malo je ostalo dokumenata sa oznakom "strogo poverljivo" i oni se, prakti�no, odnose uglavnom na ograni�enu oblast operativnih aktivnosti - obja�njava prof. Grinvud. Uostalom, dodaje, kad se ovaj sektor ne bi stalno dr�ao pod prismotrom javnosti, brzo bi postao inertan, introvertan pa i korumpiran, �to dobro pokazuju primeri nedemokratskih, autoritarnih re�ima. Klju�na uloga skup�tina - Upravo protiv takvog nasle�a se bore dru�tva u tranziciji, �ele�i da prihvate "zapadni model". Kako �e to u�initi , naravno, razli�itoje od zemlje do zemlje, ali osnovni principi i naj�e��e prepreke su uglavnom svuda isti. Naime, klju�na slabost demokratije, potreba da se pomiri po�tovanje suverene "volje naroda" na jednoj strani i prakti�ne potrebe da se efikasno vlada na drugoj, u�inile su nezamenljivom ulogu predstavni�ke skup�tine kojoj su �ef vlade i ministri odgovorni za sve �to rade. Sami parlamentarci, naravno, moraju biti sposobni (odnosno, osposobljeni) da ponesu odgovornost za kontrolu izvr�ne vlasti, da osiguraju da ona radi "za narod" - nagla�ava prof. Grinvud. Izabrani predstavnici naroda, dakle, moraju da obezbede efikasni nadzor nad izvr�nom vla��u u svim oblastima, od formulisanja politike, planiranja i programiranja, pa do bud�etiranja. Postoje delotvorni na�ini kako da to postignu, i upravo o njima je prof. Grinvud govorio pred saveznim i srpskim parlamentarcima na seminaru pod nazivom "Parlamentarna kontrola bezbednosnog sektora". - Centar za evropske bezbednosne studije iz Holandije napravio je trogodi�nji program "Demokratska kontrola u jugoisto�noj Evropi: program za poslanike i stru�ne saradnike parlamenata" koji uz pomo� nacionalnih partnera (u ovom slu�aju je to beogradski Institut za evropske studije) sprovodi u Jugoslaviji, BiH, Albaniji, Bugarskoj, Rumuniji, Hrvatskoj i Makedoniji. Cilj je programa da se parlamentarcima u regionu pomogne da ovladaju znanjem i ve�tinom uz pomo� kojih �e efikasno da ostvaruju kontrolu nad radom vlade u sektoru bezbednosti. Ono �to mislim da bi trebalo podvu�i je da vojska, policija i ostali koji rade u bezbednosnom sektoru moraju shvatiti da je sve to i u njihovom interesu. Jer, ako postoji javni uvid u njihove aktivnosti i planove, onda mogu da ra�unaju i na podr�ku te javnosti. Ukoliko poku�aju da zadr�e informacije, kad im zatreba podr�ka nailazi�e na otpor i nepoverenje - isti�e Grinvud. Aleksandra Mijalkovi� |
Title: Message


