B I L T E N V E S T I

17. SEPTEMBAR 2001

  SR JUGOSLAVIJA
KOSTUNICA: POSTOJI DOBRA VOLJA ZA DIJALOG
BEOGRAD, 16. septembra (Tanjug) - Predsednik Jugoslavije Vojislav
Kostunica 
izjavio je danas da dobra volja za dijalog i ozbiljnost sa kojom
ucesnici 
predstojeceg sastanka o buducnosti odnosa Srbije i Crne Gore prilaze
ovom 
pitanju nagovestavaju brzo i efikasno resenje.
Kostunica je u izjavi za Tanjug rekao da misli da je za sve gradjanje 
Jugoslavije izuzetno vazno sto ce se u sredu odrzati sastanak
predstavnika 
saveznih i republickih vlasti o buducim odnosima Srbije i Crne Gore. "To

svedoci o ozbiljnosti sa kojom jugoslovenski politicari, bez obzira na 
ocigledne razlike u stavovima, pristupaju tom problemu, posebno danas,
kada 
situacija u regionu, ali i u celom svetu, postaje sve napetija i trazi 
zajednicke odgovore na neke opasne izazove, pre svega na izazov
terorizma", 
rekao je Kostunica.
Ta ozbiljnost je, prema recima Kostunice, ono sto ohrabruje i uliva nadu
da 
ce se pitanje odnosa Crne Gore i Srbije resiti brzo i efikasno. "Mi
zaista 
vise nemamo vremena za gubljenje", naglasio Kostunica i dodao: "Vreme
nam 
je, maltene, samo po sebi vrednost". Prema uverenju jugoslovenskog 
predsednika, sve proceduralne nejasnoce i nedoumice mogu brzo da budu 
otklonjene. "Najbitnije je da postoji dobra volja za dijalog", rekao je 
Kostunica.
SRJ-SE: DZONSTON U POSETI JUGOSLAVIJI
BEOGRAD,17 septembra 2001.(Srna)-Predsednik Parlamentarne skupstine
Saveta 
Evrope, lord Rasel Dzonston, izjavio je u Beogradu da je ostalo mnogo 
stvari koje Jugoslavija treba da uradi da bi postala punopravni clan SE.

"Prijem SRJ kao gosta u SE bio je velik korak, ali je ostalo jos mnogo 
stvari koje treba uraditi, a koje je SRJ obecala da ce ispuniti, da bi 
stekla punopravno clanstvo", rekao je Dzonston u ponedeljak posle
razgovora 
s predsednikom Veca gradjana jugoslovenskog parlamenta Dragoljubom 
Micunovicem.
Dzonston je rekao da se ovaj put "oseca drugacije" nego prilikom prosle 
posete Beogradu, pre 3 godine, kada je u razgovoru s tadasnjim sefom 
diplomatije Zivadinom Jovanovicem imao mnogo neslaganja. Micunovic je 
izrazio nadu da ce SRJ u najskorijoj buducnosti dobiti punopravno
clanstvo 
u SE. "Bez pomoci lorda Dzonstona mi ne bismo mogli tako brzo da
stvorimo 
kontakte, dobijemo uslove i iznesemo svoje stavove u ovom telu", naveo
je 
on i dodao da zahvaljujuci autoritetu Dzonstona jugoslovenska delegacija

uziva ugled u SE. .
KOSTUNICA PRIHVATIO KUCANOV POZIV ZA POSETU
BEOGRAD, 17. septembra (Tanjug) - Predsednik SR Jugoslavije Vojislav 
Kostunica prihvatio je poziv slovenaskog predsednika Milana Kucana da u
sto 
skorije vreme poseti Sloveniju, saopstio je danas savezni ministar za 
inostrane poslove Goran Svilanovic.
Posle sastanka sa sefom slovenacke diplomatije Dimitrijem Rupelom u 
Beogradu, Svilanovic je najavio da ce i sam u naredne dve do tri nedelje

otputovati u Ljubljanu, kako bi sa slovenackom stranom potpisao niz 
medjudrzavnih ugovora o saradnji. Rupel je za danas popodne najavio 
otvaranje slovenacke ambasade u Beogradu, a Svilanovic je rekao da ce se

vize za jugoslovenske gradjane koji zele da putuju u Sloveniju u toj 
ambasadi izdavati vec od 1. oktobra.
SRJ-SLOVENIJA: JUGOSLAVIJA VAZAN POLITICKI PARTNER SLOVENIJE BEOGRAD,
16. septembra 2001. (Beta) Ambasador Slovenije u SRJ Borut Suklje 
ocenio je da je Jugoslavija politicki vazan partner za Sloveniju.
"Mislim da znacaj odnosa Slovenije i SRJ pokazuje i to sto ce ambasadu 
Slovenije u Beogradu otvoriti ministar inostranih poslova Dimitrij
Rupel. 
Prilikom svoje druge zvanicne posete Beogradu, on ce ponoviti i poziv 
ministru inostranih poslova SRJ Goranu Svilanovicu da poseti Ljubljanu u

sto skorijem roku", rekao je Suklje u intervjuu beogradskom dnevniku
"Blic" 
od ponedeljka.
Slovenacki ambasador je dodao da ocekuje da ce "Jugoslavija imati
znacajno 
mesto u regionu, u novom politickom periodu, posle ovog teroristickog 
napada na SAD", i da ocekuje "znacajnu ulogu SRJ u stabilizaciji
regiona". "Potrebno je sve probleme u delu sveta koji nazivamo
jugoistocnom Evopom 
resavati na nacin da drzave u regionu, a pre svega Jugoslavija postanu 
clanice EU", rekao je Suklje.
Ambasador Slovenije je ocenio da se robna razmena izmedju SRJ i
SLovenije 
povecava i da su ove zemlje na stepenu saradnje "koji omogucava da nase 
privrede mogu zajedno nastupati na trecim trzistima". On je ocenio da je

Rusija jedno od trzista pogodnih za zajednicki nastup Slovenije i SRJ.
Suklje je rekao i da je sporazum o slobodnoj trgovini vec u pregovorima,
a 
da je pred dogovorom i sporazum o vazdusnom saobracaju izmedju Slovenije
i 
SRJ, kao i o drumskom prometu putnika i blaga.
"Imamo i protokol o saradnji i oblasti poljoprivrede koji je vec
uskladjen 
i pripremljen za parafiranje i potpis", rekao je on.
Na pitanje kakav ce biti vizni rezim za gradjane SRJ, Suklje je rekao da
ce 
posle dogadjanja u SAD unutar sengenske grupe kojoj pripada i Slovenija 
doci do razmatranja viznog rezima. "Ocekujem da ce stavovi po pitanju
vizne 
politike biti ne zaostreni ali malo rigidniji", rekao je on. "Vazno je
da mi unutar ambasade dodjemo do nacina koji je najbolji za 
gradjane SRJ", ocenio je Suklje i dodao da su u tom kontekstu u ambasadu

dovedeni ljudi koji "poznaju ovdasnju problematiku".
SRJ CLANICA GLOBALNOG FONDA ZA ZIVOTNU SREDINU
BEOGRAD, 16. septembra 2001. (Beta)-SR Jugoslavija je postala clan 
Globalnog fonda za zivotnu sredinu (GEF) i potencijalni korisnik
sredstava 
tog fonda, saopstio je danas Savezni hidrometeoroloski zavod (SHMZ). U
saopstenju SHMZ, koje prenosi Savezni sekretarijat za informisanje, 
navodi se da je sef jugoslovenske diplomatije Goran Svilanovic potpisao 
pismo upuceno predsedniku GEFa Mohamedu ElAsriju u kojem ga obavestava o

odluci Vlade SRJ da ucestvuje u aktivnostima tog fonda. Potpisivanju
pisma su, kako se navodi, prisustvovali i predstavnik Programa 
Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) Soko Noda, savetnik premijera Vlade 
Srbije za zivotnu sredinu Srdja Popovic, direktor Uprave za zastitu
zivotne 
sredine Andjelka Mihajlov i direktor SHMZ Momcilo Zivkovic. "Tom
prilikom 
je od gospodje Soko Noda zatrazena podrska za dobijanje finansijskih 
sredstava od GEFa (350.000 dolara) za izradu Nacionalne komunikacije o 
sprovodjenju Konvencije UN o klimatskim promenama", navodi se u
saopstenju. REPUBLIKA SRBIJA
PITIC: O NOVIM IZBORIMA PRICAJU EKONOMSKI DILETANTI
NOVI SAD, 16. septembra 2001. (Beta) Republicki ministar za ekonomske 
odnose sa inostranstvom Goran Pitic ocenio je da je svako ko prica o
novim 
izborima u Srbiji "ekonomski diletant".
"Taj misli da je politicki toliko bitan da zbog njega mora da se menja 
politicka struktura, bez obzira na posledice. Nadam se, ipak, da ce i
takvi 
i narod shvatiti da je ekonomija glavna stvar i da ce narod podrzati
opciju 
razvoja, a ne politickih borbi", rekao je Pitic danasnjem novosadskom 
"Dnevniku".
On je ocenio da alternativu reformama predstavlja ekonomska politika iz 
doba vladavine bivseg jugoslovenskog predsednika Slobodana Milosevica, 
"cija se sustina svodi na socijalne subvencije do propasti sistema".
"Druge zemlje u tranziciji u prve tri godine imale su ozbiljan pad 
drustvenog proizvoda i standarda stanovnistva i u njima je oporavak
poceo 
tek posle cetiripet godina. Mi cemo ove godine imati ozbiljan rast 
drustvenog proizvoda i realnih plata, a sto je jos vaznije, rast ce se 
ubuduce nastaviti", naveo je Pitic.
On je rekao da nije tacno da se nakon 5. oktobra u Srbiji nista nije 
promenilo.
Za razliku od prosle godine, danas "ima robe, nema redova, bice struje, 
isplatice se 12 penzija, decji dodaci stizu na vreme", kazao je Pitic.
"Sad se podrazumeva da je to normalna obaveza drzave, ali se nije 
podrazumevalo u poslednjih deset godina, kada su ruinirani veliki 
infrastrukturni sistemi, kada su penzije kasnile, kada je seljacima zito

placano sa zakasnjenjem i uz malu otkupnu cenu, kada se za citavih tih 
deset godina u energetiku ulozilo 450 miliona dolara, koliko se ranije 
ulagalo svake godine", naveo je Pitic.
On je rekao da se ocekuje da do kraja godine stigne polovina od
sredstava 
obecanih na Donatorskoj konferenciji u Briselu i precizirao da je do
sada 
stigla sestina tih sredstava, s tim da se ovih dana pojacava budzetska
pomoc. "U Srbiju ce uskoro stici i prvi privatni i investicioni kapital 
medjunarodnih finansijskih institucija, koji direktno zavisi od dubine 
politickih razmirica (kod nas). Postoji veliki interes za investicije,
ali 
nije realno ocekivati ozbiljniji talas, osim onoga sto ce biti
realizovano 
programom briselske Donatorske konferencije", kazao je Pitic. On je
ocenio da ce privatizacija biti "prvi test" spremnosti investiranja 
stranog kapitala u domace firme. "Zbog toga smo im prvo ponudili dobre i

najatraktivnije firme, uz koje strani investitori mogu dobiti i neke
druge 
pogodnosti, poput trzista, radne snage i dobrih proizvoda", kazao je
Pitic. JUG SRBIJE-KOSOVO METOHIJA COVIC U SAD BEOGRAD,17 septembra 2001.
(B92)-Jugoslovenska delegacija, koju predvodi 
Predsednik koordinacionog za Kosovu i Metohiju Nebojsa Covic,
ucestvovace u 
ponedeljak u radu Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija gde ce
predstaviti 
program resavanja problema u Pokrajini.
Ministar inostranih poslova Jugoslavije Goran Svilanovic o Covicevoj
misiji 
za B92 kaze: "Na poslednjem sastanku DOS, Covic nas je vrlo detaljno 
izvestio o stanju na Kosmetu, i to o stanju u pojedinim sektorima, kao
sto 
su obrazovanje i sudstvo, i na osnovu toga je napravljen kompleksan plan

aktivnosti i on je sada u prilici da taj plan predstavi na Savetu 
bezbednosti. Boravak Covica u SB je od velikog znacaja nas i prilika da
se 
iscrpno analizira stanje, predstavi stav SRJ o tome sta treba raditi
dalje. 
Centralno pitanje je odluka i izborima, ali da bi ta odluka bila doneta 
mora se detaljno ispitati stanje na Kosmetu. To je sustina posete
Covica", 
rekao je Svilanovic.
RUGOVA: POSLE DOGADJAJA U SAD PREKID FINANSIRANJA KOSOVA
RIM, 16. septembra 2001. (BetaAFP) Lider Demokratskog saveza Kosova
Ibrahim 
Rugova rekao je danas da "posle tragicnih dogadjaja u SAD, ta zemlja
vise 
nece moci da finansira obnovu Kosova" i da ce plan o obnovi morati da
bude 
revidiran.
U saopstenju Rugovine stranke se navodi da "pregovori vodjeni 24. jula
sa 
predsednikom SAD Dzordzom Busom vise nisu na snazi i da ce biti
neophodna 
potpuna revizija plana".
Rugova je dodao da mu je to potvrdjeno iz Bele kuce.
KOSOVSKE INSTITUCIJE NAKON IZBORA
KOSOVSKA MITROVICA, 16. septembra (Tanjug) - Buduca Skupstina Kosova
imace 
120 mesta, bice izabrana na tri godine, a u njoj ce 100 poslanika biti 
izabrano po proporcionalnom sistemu, 10 mesta je rezervisano za Srbe, a
jos 
10 za ostale nealbance - cetiri za Rome, Askalije i Egipcane), tri mesta
za 
Bosnjake, dva za Turke i jedno za Gorance.
U dokumentu "Institucije posle 17. novembra 2001. godine", koji je sef 
UNMIK-a Hans Hekerup juce potpisao u Pristini, navodi se da ce Skupstinu

predstavljati Predsednik koga ce brati Predsednistvo (direktorijum). 
Predsednistvo ce imati sedam clanova - po dva clana iz redova partija
koje 
na izborima dobiju prvo i drugo mesto, jedan iz treceplasirane partije, 
jedan predstavnik srpske zajednice (biraju ga sami Srbi) i jedan clan 
ostalih nealbanskih zajednica. Skupstina ce imati i parlamentarnu
komisiju, 
u cijoj ce nadleznosti biti budzet, prava i interesi zajednica, kao i 
pitanja uskladjivanja zakona, a moci ce da je raspusti specijalni
izaslanik 
generalnog sekretara Saveta bezbednosti, odnosno Hekerup. Predsednistvo
Skupstine bira predsednika Kosova, dvotrecinskom vecinom, a 
on predlaze mandatara za Izvrsnu vlast - vladu, koju bira skupstina i
pred 
kojom odgovara za svoj rad. Vlada ce imati najmanje dva ministra
nealbanca, 
od kojih je jedan Srbin. Ako ima vise od 12 ministara potrebno je, kako
se 
navodi u dokumentu, da se predvidi jos jedno, trece mesto, za ministra
iz 
redova nealbanskih zajednica. Sudsku vlast cinice Vrhovni sud Kosova i 
javni tuzilac, kao i okruzni i opstinski tuzioci, okruzni i opstinski 
sudovi, a predvidjen je i specijalni sud koji ce se baviti maloletnickom

delinkvencijom. Specijalni predstavnik UN imenuje sudije i sluzbenike, i

odlucuje o njihovom postavljenju na osnovu predloga Sudskog veca, koje
je 
odobrila Skupstina. Spoljna politika, odbrana i bezbednost, kako je
najavio 
Hekerup, ostace u nadleznosti medjunarodne zajednice, odnosno Kfora i
UNMIK 
policije.
Ostalo je, medjutim, nejasno kakva ce uloga biti kosovskog zastitnog 
korpusa u naredne tri godine, koji se u predvidjenim "institucijama" ni 
recju ne pominje, a ciji su pripadnici bivsi borci OVK.



Одговори путем е-поште