B I L T E N V E S T I 17. SEPTEMBAR 2001 SR JUGOSLAVIJA KOSTUNICA: POSTOJI DOBRA VOLJA ZA DIJALOG BEOGRAD, 16. septembra (Tanjug) - Predsednik Jugoslavije Vojislav Kostunica izjavio je danas da dobra volja za dijalog i ozbiljnost sa kojom ucesnici predstojeceg sastanka o buducnosti odnosa Srbije i Crne Gore prilaze ovom pitanju nagovestavaju brzo i efikasno resenje. Kostunica je u izjavi za Tanjug rekao da misli da je za sve gradjanje Jugoslavije izuzetno vazno sto ce se u sredu odrzati sastanak predstavnika saveznih i republickih vlasti o buducim odnosima Srbije i Crne Gore. "To svedoci o ozbiljnosti sa kojom jugoslovenski politicari, bez obzira na ocigledne razlike u stavovima, pristupaju tom problemu, posebno danas, kada situacija u regionu, ali i u celom svetu, postaje sve napetija i trazi zajednicke odgovore na neke opasne izazove, pre svega na izazov terorizma", rekao je Kostunica. Ta ozbiljnost je, prema recima Kostunice, ono sto ohrabruje i uliva nadu da ce se pitanje odnosa Crne Gore i Srbije resiti brzo i efikasno. "Mi zaista vise nemamo vremena za gubljenje", naglasio Kostunica i dodao: "Vreme nam je, maltene, samo po sebi vrednost". Prema uverenju jugoslovenskog predsednika, sve proceduralne nejasnoce i nedoumice mogu brzo da budu otklonjene. "Najbitnije je da postoji dobra volja za dijalog", rekao je Kostunica. SRJ-SE: DZONSTON U POSETI JUGOSLAVIJI BEOGRAD,17 septembra 2001.(Srna)-Predsednik Parlamentarne skupstine Saveta Evrope, lord Rasel Dzonston, izjavio je u Beogradu da je ostalo mnogo stvari koje Jugoslavija treba da uradi da bi postala punopravni clan SE. "Prijem SRJ kao gosta u SE bio je velik korak, ali je ostalo jos mnogo stvari koje treba uraditi, a koje je SRJ obecala da ce ispuniti, da bi stekla punopravno clanstvo", rekao je Dzonston u ponedeljak posle razgovora s predsednikom Veca gradjana jugoslovenskog parlamenta Dragoljubom Micunovicem. Dzonston je rekao da se ovaj put "oseca drugacije" nego prilikom prosle posete Beogradu, pre 3 godine, kada je u razgovoru s tadasnjim sefom diplomatije Zivadinom Jovanovicem imao mnogo neslaganja. Micunovic je izrazio nadu da ce SRJ u najskorijoj buducnosti dobiti punopravno clanstvo u SE. "Bez pomoci lorda Dzonstona mi ne bismo mogli tako brzo da stvorimo kontakte, dobijemo uslove i iznesemo svoje stavove u ovom telu", naveo je on i dodao da zahvaljujuci autoritetu Dzonstona jugoslovenska delegacija uziva ugled u SE. . KOSTUNICA PRIHVATIO KUCANOV POZIV ZA POSETU BEOGRAD, 17. septembra (Tanjug) - Predsednik SR Jugoslavije Vojislav Kostunica prihvatio je poziv slovenaskog predsednika Milana Kucana da u sto skorije vreme poseti Sloveniju, saopstio je danas savezni ministar za inostrane poslove Goran Svilanovic. Posle sastanka sa sefom slovenacke diplomatije Dimitrijem Rupelom u Beogradu, Svilanovic je najavio da ce i sam u naredne dve do tri nedelje otputovati u Ljubljanu, kako bi sa slovenackom stranom potpisao niz medjudrzavnih ugovora o saradnji. Rupel je za danas popodne najavio otvaranje slovenacke ambasade u Beogradu, a Svilanovic je rekao da ce se vize za jugoslovenske gradjane koji zele da putuju u Sloveniju u toj ambasadi izdavati vec od 1. oktobra. SRJ-SLOVENIJA: JUGOSLAVIJA VAZAN POLITICKI PARTNER SLOVENIJE BEOGRAD, 16. septembra 2001. (Beta) Ambasador Slovenije u SRJ Borut Suklje ocenio je da je Jugoslavija politicki vazan partner za Sloveniju. "Mislim da znacaj odnosa Slovenije i SRJ pokazuje i to sto ce ambasadu Slovenije u Beogradu otvoriti ministar inostranih poslova Dimitrij Rupel. Prilikom svoje druge zvanicne posete Beogradu, on ce ponoviti i poziv ministru inostranih poslova SRJ Goranu Svilanovicu da poseti Ljubljanu u sto skorijem roku", rekao je Suklje u intervjuu beogradskom dnevniku "Blic" od ponedeljka. Slovenacki ambasador je dodao da ocekuje da ce "Jugoslavija imati znacajno mesto u regionu, u novom politickom periodu, posle ovog teroristickog napada na SAD", i da ocekuje "znacajnu ulogu SRJ u stabilizaciji regiona". "Potrebno je sve probleme u delu sveta koji nazivamo jugoistocnom Evopom resavati na nacin da drzave u regionu, a pre svega Jugoslavija postanu clanice EU", rekao je Suklje. Ambasador Slovenije je ocenio da se robna razmena izmedju SRJ i SLovenije povecava i da su ove zemlje na stepenu saradnje "koji omogucava da nase privrede mogu zajedno nastupati na trecim trzistima". On je ocenio da je Rusija jedno od trzista pogodnih za zajednicki nastup Slovenije i SRJ. Suklje je rekao i da je sporazum o slobodnoj trgovini vec u pregovorima, a da je pred dogovorom i sporazum o vazdusnom saobracaju izmedju Slovenije i SRJ, kao i o drumskom prometu putnika i blaga. "Imamo i protokol o saradnji i oblasti poljoprivrede koji je vec uskladjen i pripremljen za parafiranje i potpis", rekao je on. Na pitanje kakav ce biti vizni rezim za gradjane SRJ, Suklje je rekao da ce posle dogadjanja u SAD unutar sengenske grupe kojoj pripada i Slovenija doci do razmatranja viznog rezima. "Ocekujem da ce stavovi po pitanju vizne politike biti ne zaostreni ali malo rigidniji", rekao je on. "Vazno je da mi unutar ambasade dodjemo do nacina koji je najbolji za gradjane SRJ", ocenio je Suklje i dodao da su u tom kontekstu u ambasadu dovedeni ljudi koji "poznaju ovdasnju problematiku". SRJ CLANICA GLOBALNOG FONDA ZA ZIVOTNU SREDINU BEOGRAD, 16. septembra 2001. (Beta)-SR Jugoslavija je postala clan Globalnog fonda za zivotnu sredinu (GEF) i potencijalni korisnik sredstava tog fonda, saopstio je danas Savezni hidrometeoroloski zavod (SHMZ). U saopstenju SHMZ, koje prenosi Savezni sekretarijat za informisanje, navodi se da je sef jugoslovenske diplomatije Goran Svilanovic potpisao pismo upuceno predsedniku GEFa Mohamedu ElAsriju u kojem ga obavestava o odluci Vlade SRJ da ucestvuje u aktivnostima tog fonda. Potpisivanju pisma su, kako se navodi, prisustvovali i predstavnik Programa Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) Soko Noda, savetnik premijera Vlade Srbije za zivotnu sredinu Srdja Popovic, direktor Uprave za zastitu zivotne sredine Andjelka Mihajlov i direktor SHMZ Momcilo Zivkovic. "Tom prilikom je od gospodje Soko Noda zatrazena podrska za dobijanje finansijskih sredstava od GEFa (350.000 dolara) za izradu Nacionalne komunikacije o sprovodjenju Konvencije UN o klimatskim promenama", navodi se u saopstenju. REPUBLIKA SRBIJA PITIC: O NOVIM IZBORIMA PRICAJU EKONOMSKI DILETANTI NOVI SAD, 16. septembra 2001. (Beta) Republicki ministar za ekonomske odnose sa inostranstvom Goran Pitic ocenio je da je svako ko prica o novim izborima u Srbiji "ekonomski diletant". "Taj misli da je politicki toliko bitan da zbog njega mora da se menja politicka struktura, bez obzira na posledice. Nadam se, ipak, da ce i takvi i narod shvatiti da je ekonomija glavna stvar i da ce narod podrzati opciju razvoja, a ne politickih borbi", rekao je Pitic danasnjem novosadskom "Dnevniku". On je ocenio da alternativu reformama predstavlja ekonomska politika iz doba vladavine bivseg jugoslovenskog predsednika Slobodana Milosevica, "cija se sustina svodi na socijalne subvencije do propasti sistema". "Druge zemlje u tranziciji u prve tri godine imale su ozbiljan pad drustvenog proizvoda i standarda stanovnistva i u njima je oporavak poceo tek posle cetiripet godina. Mi cemo ove godine imati ozbiljan rast drustvenog proizvoda i realnih plata, a sto je jos vaznije, rast ce se ubuduce nastaviti", naveo je Pitic. On je rekao da nije tacno da se nakon 5. oktobra u Srbiji nista nije promenilo. Za razliku od prosle godine, danas "ima robe, nema redova, bice struje, isplatice se 12 penzija, decji dodaci stizu na vreme", kazao je Pitic. "Sad se podrazumeva da je to normalna obaveza drzave, ali se nije podrazumevalo u poslednjih deset godina, kada su ruinirani veliki infrastrukturni sistemi, kada su penzije kasnile, kada je seljacima zito placano sa zakasnjenjem i uz malu otkupnu cenu, kada se za citavih tih deset godina u energetiku ulozilo 450 miliona dolara, koliko se ranije ulagalo svake godine", naveo je Pitic. On je rekao da se ocekuje da do kraja godine stigne polovina od sredstava obecanih na Donatorskoj konferenciji u Briselu i precizirao da je do sada stigla sestina tih sredstava, s tim da se ovih dana pojacava budzetska pomoc. "U Srbiju ce uskoro stici i prvi privatni i investicioni kapital medjunarodnih finansijskih institucija, koji direktno zavisi od dubine politickih razmirica (kod nas). Postoji veliki interes za investicije, ali nije realno ocekivati ozbiljniji talas, osim onoga sto ce biti realizovano programom briselske Donatorske konferencije", kazao je Pitic. On je ocenio da ce privatizacija biti "prvi test" spremnosti investiranja stranog kapitala u domace firme. "Zbog toga smo im prvo ponudili dobre i najatraktivnije firme, uz koje strani investitori mogu dobiti i neke druge pogodnosti, poput trzista, radne snage i dobrih proizvoda", kazao je Pitic. JUG SRBIJE-KOSOVO METOHIJA COVIC U SAD BEOGRAD,17 septembra 2001. (B92)-Jugoslovenska delegacija, koju predvodi Predsednik koordinacionog za Kosovu i Metohiju Nebojsa Covic, ucestvovace u ponedeljak u radu Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija gde ce predstaviti program resavanja problema u Pokrajini. Ministar inostranih poslova Jugoslavije Goran Svilanovic o Covicevoj misiji za B92 kaze: "Na poslednjem sastanku DOS, Covic nas je vrlo detaljno izvestio o stanju na Kosmetu, i to o stanju u pojedinim sektorima, kao sto su obrazovanje i sudstvo, i na osnovu toga je napravljen kompleksan plan aktivnosti i on je sada u prilici da taj plan predstavi na Savetu bezbednosti. Boravak Covica u SB je od velikog znacaja nas i prilika da se iscrpno analizira stanje, predstavi stav SRJ o tome sta treba raditi dalje. Centralno pitanje je odluka i izborima, ali da bi ta odluka bila doneta mora se detaljno ispitati stanje na Kosmetu. To je sustina posete Covica", rekao je Svilanovic. RUGOVA: POSLE DOGADJAJA U SAD PREKID FINANSIRANJA KOSOVA RIM, 16. septembra 2001. (BetaAFP) Lider Demokratskog saveza Kosova Ibrahim Rugova rekao je danas da "posle tragicnih dogadjaja u SAD, ta zemlja vise nece moci da finansira obnovu Kosova" i da ce plan o obnovi morati da bude revidiran. U saopstenju Rugovine stranke se navodi da "pregovori vodjeni 24. jula sa predsednikom SAD Dzordzom Busom vise nisu na snazi i da ce biti neophodna potpuna revizija plana". Rugova je dodao da mu je to potvrdjeno iz Bele kuce. KOSOVSKE INSTITUCIJE NAKON IZBORA KOSOVSKA MITROVICA, 16. septembra (Tanjug) - Buduca Skupstina Kosova imace 120 mesta, bice izabrana na tri godine, a u njoj ce 100 poslanika biti izabrano po proporcionalnom sistemu, 10 mesta je rezervisano za Srbe, a jos 10 za ostale nealbance - cetiri za Rome, Askalije i Egipcane), tri mesta za Bosnjake, dva za Turke i jedno za Gorance. U dokumentu "Institucije posle 17. novembra 2001. godine", koji je sef UNMIK-a Hans Hekerup juce potpisao u Pristini, navodi se da ce Skupstinu predstavljati Predsednik koga ce brati Predsednistvo (direktorijum). Predsednistvo ce imati sedam clanova - po dva clana iz redova partija koje na izborima dobiju prvo i drugo mesto, jedan iz treceplasirane partije, jedan predstavnik srpske zajednice (biraju ga sami Srbi) i jedan clan ostalih nealbanskih zajednica. Skupstina ce imati i parlamentarnu komisiju, u cijoj ce nadleznosti biti budzet, prava i interesi zajednica, kao i pitanja uskladjivanja zakona, a moci ce da je raspusti specijalni izaslanik generalnog sekretara Saveta bezbednosti, odnosno Hekerup. Predsednistvo Skupstine bira predsednika Kosova, dvotrecinskom vecinom, a on predlaze mandatara za Izvrsnu vlast - vladu, koju bira skupstina i pred kojom odgovara za svoj rad. Vlada ce imati najmanje dva ministra nealbanca, od kojih je jedan Srbin. Ako ima vise od 12 ministara potrebno je, kako se navodi u dokumentu, da se predvidi jos jedno, trece mesto, za ministra iz redova nealbanskih zajednica. Sudsku vlast cinice Vrhovni sud Kosova i javni tuzilac, kao i okruzni i opstinski tuzioci, okruzni i opstinski sudovi, a predvidjen je i specijalni sud koji ce se baviti maloletnickom delinkvencijom. Specijalni predstavnik UN imenuje sudije i sluzbenike, i odlucuje o njihovom postavljenju na osnovu predloga Sudskog veca, koje je odobrila Skupstina. Spoljna politika, odbrana i bezbednost, kako je najavio Hekerup, ostace u nadleznosti medjunarodne zajednice, odnosno Kfora i UNMIK policije. Ostalo je, medjutim, nejasno kakva ce uloga biti kosovskog zastitnog korpusa u naredne tri godine, koji se u predvidjenim "institucijama" ni recju ne pominje, a ciji su pripadnici bivsi borci OVK.

