"Glas Javnosti", 16. septembar 2001. Ko je ovaj covek? OSAMA BIN LADEN (Nocna mora za SAD) Pise: Zorica Vulic - Zaric Pocetak - rodjen je ili 1956. ili 1958 godine u Rijadu, kao sedamnaesti sin od 52 (ili 53) dece Muhameda Avada bin Ladena, gradjevinskog magnata. Za majku se zna samo da je bila deseta i najmanje "koriscena" zena ovog bogatasa, a kao dokaz navodi se i cinjenica da je seik s njom izrodio samo jedno dete. Neki tvrde da je majka najpoznatijeg i najtrazenijeg americkog neprijatelja- pojedinca, poreklom Pakistanka, dok drugi misle da se radi o skromnoj zeni iz unutrasnjosti Saudijske Arabije. Detinjstvo - bio je tiho i skromno dete, zeljno tatine ljubavi. Pristalice psihoanalitickog objasnjenja svega i svacega, uzroke za sadasnje delatnosti gospodina - "nocna mora za SAD", traze u njegovom detinjstvu. Takvi navode da je "odrastanje u zapecku" veoma uticalo na kasniju potrebu "skretanja paznje na sebe", i jos i vise - "oceubistvo". Jer, cinjenica je da su supermodernog teroristu dobrim delom stvorile CIA, onomad kad su ga "kljukale" raketama Stringer i milionskim svotama dolara u borbi protiv SSSR-a. Sad, kad se on svim sredstvima obracunava s "roditeljem", i kad ga dovode u vezu s bombardovanjem Amerike, obe strane demantuju bilo kakvu povezanost. Ofcorce. Nacionalnost - Saudijac. U pocetku se zalagao za svetu borbu za slobodu Saudijske Arabije i Izraela, a protiv Jevreja i "krstasa". Medjutim, posle svadje sa saudijskim monarhom, kojeg je oznacio kao saradnika omrazenog mu Zapada, spisku meta pridodao je i zemlju rodjenja. Kolevka mu se revansirala i prvo mu, 1994. oduzela pasos, potom ga 1996. i proterala iz svog narucja. Sledecih godina njegova adresa je najcuvanija tajna. Obavesteni preciziraju da je trenutno u Avganistanu, drzavi u kojoj je imao kampove za obuku terorista "svih boja". Verska opredeljenost - kao mladic (ako je verovati delu americkih medija) inficirao se religijom dok je radio na obnovi islamskih svetinja: Meke i Medine. Ovaj podatak ide u paketu s biografskim detaljima na osnovu kojih je ovaj covek diplomirani inzenjer gradjevine. Obrazovanje - drugi, kobajagi poznavaoci lika i dela "jahaca apokalipse" (kako ga zovu u SAD) kazu da je napustio srednju skolu 1973. i sve do pocetka rata u Libanu (1975) skitao Bejrutom, i borio se za naklonost jedne lepe trbusne plesacice u nekom nocnom klubu... Prema ovim izvorima, s desetkom je diplomirao i zivotnu skolu. Prema trecoj teoriji, zavrsio je ekonomiju i menadzment Univerzitetu "Kralj Abdul Aziz" u Dzedi... (Nocna mora za SAD)- predstavnice "teorije 1" isticu da se briljantni student gradjevine (vele da se skolovao u Rijadu, Dzedi i Londonu) porodicnim poslom bavio za vreme letnjih raspusta. Dalje navode da je vec tad pokazivao sjajne menadzmentske osobine koje su, mnogo godina kasnije u sasvim drugacijem Bin Ladenovom angazmanu (obuci terorista i sklapanju poslova s naruciocima) dosle do izrazaja. Bogati sin, bogatog seika, otisnuo se u vode terorizma 1979. kada su Sovjeti napali Avganistan. Iz samo njemu znanih razloga sovjetsku invaziju doziveo je veoma licno, i sve svoje vreme i novac ulozio je u obucavanje, mobilizaciju i transport arapskih terorista, u borbi protiv Rusa. Svoje dobrovoljce grupisao je u "Islamski front spasa" i odradio veliki posao za SAD u vreme sukoba s "drzavnim neprijateljem broj jedan - grupno", odnosno, Sovjetskim Savezom. Javna je tajna da je CIA bila veoma velikodusna prema svom "pitomcu" Ladenu. Posle pobede nad SSSR-om, vratio se porodicnom biznisu i 1989. rasformirao je Front. Kada su ga saudijske vlasti proterale iz zemlje - zbog lose reklame, rasirenih ruku docekao ga je sudanski vladar Hasan al Turabi. U toku boravka u Sudanu, sumnja se da je finansirao bar tri kampa za obuku terorista... Medjutim, spoljni saradnik americke SDB, u jednom trenutku okrenuo je "curak naopako". Sve njegove dalje aktivnosti usmerene su na obracun s vojnim i civilnim ciljevima u SAD. Oglasio je Fatvu - svetu borbu protiv SAD i svih 300 miliona dolara licnog bogatstva zavestao "ovoj stvari". Stranacki angazman - predsednik je "najopasnije partije na svetu - teroristicke organizacije" od koje strepe i levi i desni... Zanimljivosti - ima(lo) ga je svuda - od Afrike do Somalije, od Bosne i Albanije, preko Kosova i Cecenije do srca Amerike. Malo sam, malo uz pomoc americkih novinara, "napravio je od sebe najsposobnijeg ubicu, ali i dezurnog krivca". Covek kojeg SAD trazi zbog niz teroristickih akcija po Africi i Aziji u poslednjih pet godina (eksplozije u ambasadama u Tanzaniji i Keniji 1998. kada je poginulo vise od 200 ljudi) pilotira svojim dzetom do Irana, Svajcarske, preko Filipina i "sirom planete". Istovremeno, koristeci najmoderniju kompjutersku opremu, kontrolise silne milione dolara na racunima u bankama diljem sveta... Kazu da se krije u nekoj pecini, jede hleb od integralnog brasna i jaje deli na tri dela (verovatno stosa radi), daje "ekskluzivne" intervjue za CNN, Time, ABC i britanski Indenpendent - i plasira gotovo istovetnu pricu svima... Navodno, cita Harolda Robinsa, pisca mnogih bestselera, a kad mu dosade i borba i slava, utehu trazi u narucju jedne od cetiri (ili tri) uvek spremne zene... "Danas", 15. i 16. septembar 2001. Medjunarodni savet svedske industrije u poseti Beogradu "Magnuson: Vasa Vlada zna da je buducnost Srbije u Evropi" Pise: G.Mitev-Santek Beograd - Medju mnogobrojnim delegacijama koje su u proteklih nekoliko meseci posetile nasu zemlju prosle nedelje nasli su se i Svedjani. U petodnevnoj poseti Srbiji boravice gospoda Oke Magnuson i Per Tistad iz Medjunarodnog saveta svedske industrije (NIR), organizacije pod cijim je okriljem celokupna privreda ove skandinavske zemlje. - Razlozi za nasu posetu su, pre svega, poslovne prirode, ali ne treba zanemariti ni cinjenicu da broj ljudi poreklom sa Balkana, samo Srba je oko stotinu hiljada, kaze Oke Magnuson, izvrsni direktor NIR. S druge strane, ovo je trziste od 50 miliona ljudi i na njemu ima vec 30-40 svedskih kompanija i njihovih proizvoda. Kada se na Balkanu ustali stabilnost ovo ce biti veoma vazna poslovna oblast Evrope, i mi zelimo da zauzmemo dobru startnu poziciju. Medju mnogobrojnim ljudima koje ste sreli, od ministara, princa Aleksandra, preko preduzetnika i direktora velikih firmi, sastali ste se i sa predstavnicima sindikata. To nije uobicajeno za privredne delegacije? - Vazno je poslusati razlicite strane price, posebno u vasem slucaju, kad zemlja prolazi kroz dramaticne promene. Znamo da to u najvecoj meri pogadja obicne ljude - gubitak posla, novi propisi. Ako ste zaista zainteresovani za posao morate razumeti i negativnu stranu procesa tranzicije, ili necete moci da ispravno sagledate poslovnu klimu. Posetili smo sve tri velike sindikalne organizacije. Razumemo da medju njima postoji takmicenje. Neki su moderniji od drugih, neki se pozivaju na "istorijski" legitimitet, a ne na trzisnu orijentaciju. Naravno da smo zbunjeni, ali i vi biste bili kad biste posetili Svedsku. Da li je ova poseta rezultirala nekim konkretnim zakljuccima? - Pazljivo cemo analizirati rezultate posete, ali ono sto se na prvi pogled moze zakljuciti jeste da imate veoma ambicioznu, obrazovanu i sposobnu Vladu koja zna da je buducnost Srbije u Evropi. To je veoma stimulativno. Drugo, vidna je posvecenost socijalnoj strani price o tranziciji, tako da ne verujem da ce se ovde desiti da milion ljudi ostane na ulici. I najzad, oseca se zelja za unapredjenjem odnosa nase dve zemlje. Razgovarali ste i sa nasim privrednicima, da li su bili spremni da vas slusaju, s obzirom na to da je donedavno bila "socijalisticka" zemlja? - Da. Mozda i zato sto mi ne pridikujemo vec razgovaramo kao sa sebi ravnima. Naisli smo na veliku otvorenost za ideje, a spremni smo da nasim znanjem i iskustvom doprinesemo ozivljavanju ovdasnjeg trzista, pre svega rada. Globalna konkurencija je ogromna, i za Srbe i za Svedjane, i zahteva stalno prilagodjavanje novim uslovima. Navescu vam primer jednog naseg grada u kome je u deset godina, sto je relativno kratak period, industrija brodogradnje potpuno izbrisana. Pobedili su Kinezi, Koreanci, Jugosloveni. Svaki deseti stanovnik je ostao bez posla. Zvuci paradoksalno, ali u osnovi to je dobro, jer niko ne napreduje u izolaciji. Kako dozivljavate srpsku tranziciju? - Iako ste bili mnogo zapadnjackija zemlja od Poljske i Ceske s kraja osamdesetih, morate proci kroz veoma dramaticno i bolno iskustvo promene. Dve generacije su rasle u sasvim drugacijim uslovima i sad se sudaraju sa promenom iz osnove. Cak je i mentalno tesko obuhvatiti taj proces a kamoli doziveti ga. Sa poslovne strane, zasta su zainteresovani Svedjani? - Neke kompanije, poput SKF, Volvo, Tetrapak, bile su i ostale na ovom trzistu i kada je ovde bilo veoma tesko. Srednje i manje kompanije sada traze partnere za Srbiju i Balkan. Ono sto je veoma interesantno je zajednicko osvajanje trecih trzista, Afrika, posebno Rusija, zasto ne i Evropa, kaze Magnuson. Gospodin Per Tistad, potpredsednik NIR, smatra da je formiranje novih konzorcijuma veliki izazov i posao od kojeg bi korist mogle da imaju mnoge generacije. - Nama je zanimljiva i vasa prehrambena industrija. Tu je naravno i saradnja u masinskoj industriji. Recimo Sab bi vrlo brzo mogao da neke svoje komponente pravi ovde, kaze Tistad, najavljujuci sledecu posetu vec za neki mesec. "Politika", 16. septembar 2001. Danas je medjunarodni dan zastite ozonskog omotaca "GLAS ZA SPAS NEBA" Pise: S. Andric Najtananiji medju filterima koji uspesno stiti od skoro svih ultraljubicastih zracenja mogao bi biti obnovljen tek izmedju 2050. i 2080. godine Generalna skupstina Ujedinjenih nacija usvojila je 1994. godine rezoluciju kojom se 16. septembar proglasava Medjunarodnim danom zastite ozonskog omotaca. O uzrocima i posledicama ugrozavanja zivotne sredine, ukljucujuci i one globalnih razmera, klimatskim promenama i razlozima za zabrinutost sveta usled ostecenja ovog prirodnog zastitnika nase planete, za "Politiku" govori inzenjer Miroslav Spasojevic, visi savetnik u Saveznom sekretarijatu za razvoj i nauku. - Zivot na Zemlji je od svog postanka brizljivo cuvan, zahvaljujuci zivotvornom sloju otrovnog gasa koji je smesten visoko u stratosferi, na 12 do 50 kilometara iznad povrsine planete. Ovaj tanki sloj ozona deluje kao stit Zemlje od stetnog ultravioletnog zracenja koje dolazi sa Sunca. Koliko je nauci poznato, ovo je kosmicki fenomen, jedinstven za nasu planetu. Ukoliko bi kojim slucajem nestao, Suncevo ultravioletno zracenje bi sterilisalo povrsinu planete, unistavajuci celokupan zivi svet. Koncentracija stratosferskog ozona varira sa visinom, ali ukupna kolicina nikada ne prelazi stohiljaditi deo ukupne debljine atmosfere, ili kada bismo ga sveli na uslove koji su na povrsini planete, njegova debljina bi bila oko tri milimetra, a tezina oko 3.000 miliona tona. - Ovaj najtananiji medju filterima uspesno stiti od skoro svih stetnih ultraljubicastih zracenja. Sto je talasna duzina manja, zraci su opasniji, ali se i bolje apsorbuju u ozonskom omotacu. Tako najopasniji UV-C zraci, male talasne duzine, koji su i najopasniji, skoro se potpuno apsorbuju. UV-A, koji su nesto vece talasne duzine i relativno neskodljivi, skoro u potpunosti prolaze. U sredini leze UV-B i po vrednosti talasne duzine i stetnosti. Ozonski sloj apsorbuje njihov najveci deo - objasnjava inzenjer Spasojevic. Nekada smatrane cudesnim Svako ostecenje ozonskog sloja omogucava vecoj kolicini UV-B da dospe do Zemlje, gde mogu da izazovu rak koze, kataraktu, opadanje imunog sistema, mogu da uniste plankton, najosetljiviji deo u celokupnom lancu ishrane, a takodje i da uticu na prinose, ostete sume i izazovu mnoge druge stetne posledice. Skoro pola veka supstance koje su ucinile najvecu stetu ozonskom omotacu smatrane su skoro cudesnim, od jedinstvene koristi za industriju i potrosace, bezopasne i za ljude i za zivotnu sredinu. Inertna, izuzetno stabilna, nezapaljiva i neotrovna, laka za skladistenje, a jeftina, ova jedinjenja hlorofluorougljenika (CFC) cinilo se kao da su bila stvorena za neki novi, savremeni svet. Ipak, vreme je donelo promene. Vrlo precizna i sveobuhvatna istrazivanja sprovedena pocetkom osamdesetih godina proslog veka potvrdila su ranije sumnje da se nesto dogadja sa ozonskim omotacem. Prvi "krivci" bili su supersonicni avioni i vestacka djubriva, ali je alarm bio lazan. Jos davne 1974. godine Servud i Molina su prvi ukazali na "odgovornost" hlorofluorougljenika. Sumnja je potvrdjena kasnije, kada je utvrdjeno da su oni prisutni u atmosferi sirom sveta, manje-vise ravnomerno rasporedjeni i da se ne raspadaju kao vecina vestacki stvorenih hemijskih jedinjenja. Kada je rec o danasnjoj situaciji sa ozonskim omotacem, ocekuje se da bi se on mogao obnoviti u periodu izmedju 2050. i 2080. godine. Da nije usvojen Montrealski protokol, prisustvo CFC u atmosferi bio bi pet puta veci nego danas, a nivo UV-B radijacije na povrsini Zemlje na srednjim geografskim sirinama severne hemisfere, prostoru kome pripada i nasa zemlje, bio bi dva, a na juznoj polulopti cetiri puta veci. - Posledice bi bile katastrofalne: 19 miliona novih slucajeva blazeg i milion i po tezeg oblika raka koze i 130 miliona obolelih od ocne katarakte - istice nas sagovornik. "Rupa" kao tri Evrope Najteze ostecenje ozonskog omotaca je na juznom polu, gde je povrsina "ozonske rupe" dostigla velicinu od 28 miliona kvadratnih kilometara, skoro kao tri Evrope ili Australije. Ovo se dogadja zbog ekstremno niskih temperatura iznad juznog pola i stvaranja stratosferskog polarnog oblaka koji sadrzi kristale azotne kiseline i leda koji u prisustvu fluora i broma ubrzavaju destrukciju ozona. Severni pol je takodje ugrozen "ozonskom rupom", ali, na srecu, meteoroloski uslovi tamo ne pogoduju njenoj trajnosti i dubini kao na juznom polu. - Za najveci deo svetske populacije najzanimljije je podrucje srednje geografske sirine. Poslednjih godina su izmereni snizeni nivoi ozona i na ovim geografskim sirinama. Na severnoj hemisferi su snizenja ocita zimi, dok prolecni i letnji nivoi po pravilu nisu veliki. Na pocetku devedesetih godina proslog veka to smanjenje je iznosilo oko 3,5 odsto, s tendencijom blagog povecanja - kaze inzenjer Spasojevic. - Medjutim, postoji bojazan da drugi globalni proglem koji nazivamo "efektom staklene baste", a koji se manifestuje globalnim zagrevanjem, moze da dovede u pitanje rokove u kojima se ocekuje obnova ozonskog omotaca. Drugi ozbiljan, ali bizaran problem, takodje ugrozava ocekivane rezultate. U pitanju je ilegalna trgovina stetnim jedinjenjima, jer u razvijenijim zemljama jos postoji znacajna potreba za ovim supstancama, najvise radi odrzavanja i servisiranja rashladnih aparata i sistema. Ilegalno uvezeni CFC je jeftiniji nego reciklirani, ili onaj iz legalno proizvedene kontrolisane proizvodnje. Procena je da "crno trziste" raspolaze sa oko 30.000 ovih materija godisnje. -Iako je neosporno da je postignut veliki i ohrabrujuci napredak u spasavanju ozonskog omotaca, nema mesta samozadovoljstvu i opustanju. Kooperativni duh i mere koje su usledile nakon identifikovanja ovog problema predstavljaju najznacajniji primer i putokaz na koji nacin medjunarodna zajednica treba da deluje kada je u pitanju resavanje globalnih problema zivotne sredine - kaze inzenjer Miroslav Spasojevic, rukovodilac Nacionalnog programa za smanjenje potrosnje supstanci koje ostecuju ozonski omotac.

