"Glas Javnosti", 16. septembar 2001. 

Ko je ovaj covek?

OSAMA BIN LADEN

(Nocna mora za SAD)

Pise: Zorica Vulic - Zaric

Pocetak - rodjen je ili 1956. ili 1958 godine u Rijadu, kao sedamnaesti
sin od 52 (ili 53) dece Muhameda Avada bin Ladena, gradjevinskog
magnata. Za majku se zna samo da je bila deseta i najmanje "koriscena"
zena ovog bogatasa, a kao dokaz navodi se i cinjenica da je seik s njom
izrodio samo jedno dete. Neki tvrde da je majka najpoznatijeg i
najtrazenijeg americkog neprijatelja- pojedinca, poreklom Pakistanka,
dok drugi misle da se radi o skromnoj zeni iz unutrasnjosti Saudijske
Arabije.

Detinjstvo - bio je tiho i skromno dete, zeljno tatine ljubavi.
Pristalice psihoanalitickog objasnjenja svega i svacega, uzroke za
sadasnje delatnosti gospodina - "nocna mora za SAD", traze u njegovom
detinjstvu. Takvi navode da je "odrastanje u zapecku" veoma uticalo na
kasniju potrebu "skretanja paznje na sebe", i jos i vise - "oceubistvo".
Jer, cinjenica je da su supermodernog teroristu dobrim delom stvorile
CIA, onomad kad su ga "kljukale" raketama Stringer i milionskim svotama
dolara u borbi protiv SSSR-a. Sad, kad se on svim sredstvima obracunava
s "roditeljem", i kad ga dovode u vezu s bombardovanjem Amerike, obe
strane demantuju bilo kakvu povezanost. Ofcorce.

Nacionalnost - Saudijac. U pocetku se zalagao za svetu borbu za slobodu
Saudijske Arabije i Izraela, a protiv Jevreja i "krstasa". Medjutim,
posle svadje sa saudijskim monarhom, kojeg je oznacio kao saradnika
omrazenog mu Zapada, spisku meta pridodao je i zemlju rodjenja. Kolevka
mu se revansirala i prvo mu, 1994. oduzela pasos, potom ga 1996. i
proterala iz svog narucja. Sledecih godina njegova adresa je najcuvanija
tajna. Obavesteni preciziraju da je trenutno u Avganistanu, drzavi u
kojoj je imao kampove za obuku terorista "svih boja".

Verska opredeljenost - kao mladic (ako je verovati delu americkih
medija) inficirao se religijom dok je radio na obnovi islamskih
svetinja: Meke i Medine. Ovaj podatak ide u paketu s biografskim
detaljima na osnovu kojih je ovaj covek diplomirani inzenjer gradjevine.

Obrazovanje - drugi, kobajagi poznavaoci lika i dela "jahaca apokalipse"
(kako ga zovu u SAD) kazu da je napustio srednju skolu 1973. i sve do
pocetka rata u Libanu (1975) skitao Bejrutom, i borio se za naklonost
jedne lepe trbusne plesacice u nekom nocnom klubu... Prema ovim
izvorima, s desetkom je diplomirao i zivotnu skolu. Prema trecoj
teoriji, zavrsio je ekonomiju i menadzment Univerzitetu "Kralj Abdul
Aziz" u Dzedi...

(Nocna mora za SAD)- predstavnice "teorije 1" isticu da se briljantni
student gradjevine (vele da se skolovao u Rijadu, Dzedi i Londonu)
porodicnim poslom bavio za vreme letnjih raspusta. Dalje navode da je
vec tad pokazivao sjajne menadzmentske osobine koje su, mnogo godina
kasnije u sasvim drugacijem Bin Ladenovom angazmanu (obuci terorista i
sklapanju poslova s naruciocima) dosle do izrazaja. Bogati sin, bogatog
seika, otisnuo se u vode terorizma 1979. kada su Sovjeti napali
Avganistan. Iz samo njemu znanih razloga sovjetsku invaziju doziveo je
veoma licno, i sve svoje vreme i novac ulozio je u obucavanje,
mobilizaciju i transport arapskih terorista, u borbi protiv Rusa. Svoje
dobrovoljce grupisao je u "Islamski front spasa" i odradio veliki posao
za SAD u vreme sukoba s "drzavnim neprijateljem broj jedan - grupno",
odnosno, Sovjetskim Savezom. Javna je tajna da je CIA bila veoma
velikodusna prema svom "pitomcu" Ladenu. Posle pobede nad SSSR-om,
vratio se porodicnom biznisu i 1989. rasformirao je Front. Kada su ga
saudijske vlasti proterale iz zemlje - zbog lose reklame, rasirenih ruku
docekao ga je sudanski vladar Hasan al Turabi. U toku boravka u Sudanu,
sumnja se da je finansirao bar tri kampa za obuku terorista... Medjutim,
spoljni saradnik americke SDB, u jednom trenutku okrenuo je "curak
naopako". Sve njegove dalje aktivnosti usmerene su na obracun s vojnim i
civilnim ciljevima u SAD. Oglasio je Fatvu - svetu borbu protiv SAD i
svih 300 miliona dolara licnog bogatstva zavestao "ovoj stvari".
Stranacki angazman - predsednik je "najopasnije partije na svetu -
teroristicke organizacije" od koje strepe i levi i desni...

Zanimljivosti - ima(lo) ga je svuda - od Afrike do Somalije, od Bosne i
Albanije, preko Kosova i Cecenije do srca Amerike. Malo sam, malo uz
pomoc americkih novinara, "napravio je od sebe najsposobnijeg ubicu, ali
i dezurnog krivca". Covek kojeg SAD trazi zbog niz teroristickih akcija
po Africi i Aziji u poslednjih pet godina (eksplozije u ambasadama u
Tanzaniji i Keniji 1998. kada je poginulo vise od 200
ljudi) pilotira svojim dzetom do Irana, Svajcarske, preko Filipina i
"sirom planete". Istovremeno, koristeci najmoderniju kompjutersku
opremu, kontrolise silne milione dolara na racunima u bankama diljem
sveta... Kazu da se krije u nekoj pecini, jede hleb od integralnog
brasna i jaje deli na tri dela (verovatno stosa radi), daje
"ekskluzivne" intervjue za CNN, Time, ABC i britanski Indenpendent - i
plasira gotovo istovetnu pricu svima... Navodno, cita Harolda Robinsa,
pisca mnogih bestselera, a kad mu dosade i borba i slava, utehu trazi u
narucju jedne od cetiri (ili tri) uvek spremne zene...

"Danas", 15. i 16. septembar 2001. 

Medjunarodni savet svedske industrije u poseti Beogradu

"Magnuson: Vasa Vlada zna da je buducnost Srbije u Evropi"

Pise: G.Mitev-Santek

Beograd - Medju mnogobrojnim delegacijama koje su u proteklih nekoliko
meseci posetile nasu zemlju prosle nedelje nasli su se i Svedjani. U
petodnevnoj poseti Srbiji boravice gospoda Oke Magnuson i Per Tistad iz
Medjunarodnog saveta svedske industrije (NIR), organizacije pod cijim je
okriljem celokupna privreda ove skandinavske zemlje.

- Razlozi za nasu posetu su, pre svega, poslovne prirode, ali ne treba
zanemariti ni cinjenicu da broj ljudi poreklom sa Balkana, samo Srba je
oko stotinu hiljada, kaze Oke Magnuson, izvrsni direktor NIR. S druge
strane, ovo je trziste od 50 miliona ljudi i na njemu ima vec 30-40
svedskih kompanija i njihovih proizvoda. Kada se na Balkanu ustali
stabilnost ovo ce biti veoma vazna poslovna oblast Evrope, i mi zelimo
da zauzmemo dobru startnu poziciju.

Medju mnogobrojnim ljudima koje ste sreli, od ministara, princa
Aleksandra, preko preduzetnika i direktora velikih firmi, sastali ste se
i sa predstavnicima sindikata. To nije uobicajeno za privredne
delegacije?

- Vazno je poslusati razlicite strane price, posebno u vasem slucaju,
kad zemlja prolazi kroz dramaticne promene. Znamo da to u najvecoj meri
pogadja obicne ljude - gubitak posla, novi propisi. Ako ste zaista
zainteresovani za posao morate razumeti i negativnu stranu procesa
tranzicije, ili necete moci da ispravno sagledate poslovnu klimu.
Posetili smo sve tri velike sindikalne organizacije. Razumemo da medju
njima postoji takmicenje. Neki su moderniji od drugih, neki se pozivaju
na "istorijski" legitimitet, a ne na trzisnu orijentaciju. Naravno da
smo zbunjeni, ali i vi biste bili kad biste posetili Svedsku.

Da li je ova poseta rezultirala nekim konkretnim zakljuccima?

- Pazljivo cemo analizirati rezultate posete, ali ono sto se na prvi
pogled moze zakljuciti jeste da imate veoma ambicioznu, obrazovanu i
sposobnu Vladu koja zna da je buducnost Srbije u Evropi. To je veoma
stimulativno. Drugo, vidna je posvecenost socijalnoj strani price o
tranziciji, tako da ne verujem da ce se ovde desiti da milion ljudi
ostane na ulici. I najzad, oseca se zelja za unapredjenjem odnosa nase
dve zemlje.

Razgovarali ste i sa nasim privrednicima, da li su bili spremni da vas
slusaju, s obzirom na to da je donedavno bila "socijalisticka" zemlja?

- Da. Mozda i zato sto mi ne pridikujemo vec razgovaramo kao sa sebi
ravnima. Naisli smo na veliku otvorenost za ideje, a spremni smo da
nasim znanjem i iskustvom doprinesemo ozivljavanju ovdasnjeg trzista,
pre svega rada. Globalna konkurencija je ogromna, i za Srbe i za
Svedjane, i zahteva stalno prilagodjavanje novim uslovima. Navescu vam
primer jednog naseg grada u kome je u deset godina, sto je relativno
kratak period, industrija brodogradnje potpuno izbrisana. Pobedili su
Kinezi, Koreanci, Jugosloveni. Svaki deseti stanovnik je ostao bez
posla. Zvuci paradoksalno, ali u osnovi to je dobro, jer niko ne
napreduje u izolaciji.

Kako dozivljavate srpsku tranziciju?

- Iako ste bili mnogo zapadnjackija zemlja od Poljske i Ceske s kraja
osamdesetih, morate proci kroz veoma dramaticno i bolno iskustvo
promene. Dve generacije su rasle u sasvim drugacijim uslovima i sad se
sudaraju sa promenom iz osnove. Cak je i mentalno tesko obuhvatiti taj
proces a kamoli doziveti ga.

Sa poslovne strane, zasta su zainteresovani Svedjani?

- Neke kompanije, poput SKF, Volvo, Tetrapak, bile su i ostale na ovom
trzistu i kada je ovde bilo veoma tesko. Srednje i manje kompanije sada
traze partnere za Srbiju i Balkan. Ono sto je veoma interesantno je
zajednicko osvajanje trecih trzista, Afrika, posebno Rusija, zasto ne i
Evropa, kaze Magnuson.

Gospodin Per Tistad, potpredsednik NIR, smatra da je formiranje novih
konzorcijuma veliki izazov i posao od kojeg bi korist mogle da imaju
mnoge generacije.

- Nama je zanimljiva i vasa prehrambena industrija. Tu je naravno i
saradnja u masinskoj industriji. Recimo Sab bi vrlo brzo mogao da neke
svoje komponente pravi ovde, kaze Tistad, najavljujuci sledecu posetu
vec za neki mesec.

"Politika", 16. septembar 2001. 

Danas je medjunarodni dan zastite ozonskog omotaca

"GLAS ZA SPAS NEBA"

Pise: S. Andric

Najtananiji medju filterima koji uspesno stiti od skoro svih
ultraljubicastih zracenja mogao bi biti obnovljen tek izmedju 2050. i
2080. godine

Generalna skupstina Ujedinjenih nacija usvojila je 1994. godine
rezoluciju kojom se 16. septembar proglasava Medjunarodnim danom zastite
ozonskog omotaca. O uzrocima i posledicama ugrozavanja zivotne sredine,
ukljucujuci i one globalnih razmera, klimatskim promenama i razlozima za
zabrinutost sveta usled ostecenja ovog prirodnog zastitnika nase
planete, za "Politiku" govori inzenjer Miroslav Spasojevic, visi
savetnik u Saveznom sekretarijatu za razvoj i nauku.

- Zivot na Zemlji je od svog postanka brizljivo cuvan, zahvaljujuci
zivotvornom sloju otrovnog gasa koji je smesten visoko u stratosferi, na
12 do 50 kilometara iznad povrsine planete. Ovaj tanki sloj ozona deluje
kao stit Zemlje od stetnog ultravioletnog zracenja koje dolazi sa Sunca.
Koliko je nauci poznato, ovo je kosmicki fenomen, jedinstven za nasu
planetu. Ukoliko bi kojim slucajem nestao, Suncevo ultravioletno
zracenje bi sterilisalo povrsinu planete, unistavajuci celokupan zivi
svet.

Koncentracija stratosferskog ozona varira sa visinom, ali ukupna
kolicina nikada ne prelazi stohiljaditi deo ukupne debljine atmosfere,
ili kada bismo ga sveli na uslove koji su na povrsini planete, njegova
debljina bi bila oko tri milimetra, a tezina oko 3.000 miliona tona.

- Ovaj najtananiji medju filterima uspesno stiti od skoro svih stetnih
ultraljubicastih zracenja. Sto je talasna duzina manja, zraci su
opasniji, ali se i bolje apsorbuju u ozonskom omotacu. Tako najopasniji
UV-C zraci, male talasne duzine, koji su i najopasniji, skoro se potpuno
apsorbuju. UV-A, koji su nesto vece talasne duzine i relativno
neskodljivi, skoro u potpunosti prolaze. U sredini leze UV-B i po
vrednosti talasne duzine i stetnosti. Ozonski sloj apsorbuje njihov
najveci deo - objasnjava inzenjer Spasojevic.

Nekada smatrane cudesnim

Svako ostecenje ozonskog sloja omogucava vecoj kolicini UV-B da dospe do
Zemlje, gde mogu da izazovu rak koze, kataraktu, opadanje imunog
sistema, mogu da uniste plankton, najosetljiviji deo u celokupnom lancu
ishrane, a takodje i da uticu na prinose, ostete sume i izazovu mnoge
druge stetne posledice. Skoro pola veka supstance koje su ucinile
najvecu stetu ozonskom omotacu smatrane su skoro cudesnim, od
jedinstvene koristi za industriju i potrosace, bezopasne i za ljude i za
zivotnu sredinu. Inertna, izuzetno stabilna, nezapaljiva i neotrovna,
laka za skladistenje, a jeftina, ova jedinjenja hlorofluorougljenika
(CFC) cinilo se kao da su bila stvorena za neki novi, savremeni svet.

Ipak, vreme je donelo promene. Vrlo precizna i sveobuhvatna istrazivanja
sprovedena pocetkom osamdesetih godina proslog veka potvrdila su ranije
sumnje da se nesto dogadja sa ozonskim omotacem. Prvi "krivci" bili su
supersonicni avioni i vestacka djubriva, ali je alarm bio lazan. Jos
davne 1974. godine Servud i Molina su prvi ukazali na "odgovornost"
hlorofluorougljenika. Sumnja je potvrdjena kasnije, kada je utvrdjeno da
su oni prisutni u atmosferi sirom sveta, manje-vise ravnomerno
rasporedjeni i da se ne raspadaju kao vecina vestacki stvorenih
hemijskih jedinjenja. Kada je rec o danasnjoj situaciji sa ozonskim
omotacem, ocekuje se da bi se on mogao obnoviti u periodu izmedju 2050.
i 2080. godine. Da nije usvojen Montrealski protokol, prisustvo CFC u
atmosferi bio bi pet puta veci nego danas, a nivo UV-B radijacije na
povrsini Zemlje na srednjim geografskim sirinama severne hemisfere,
prostoru kome pripada i nasa zemlje, bio bi dva, a na juznoj polulopti
cetiri puta veci. - Posledice bi bile
katastrofalne: 19 miliona novih slucajeva blazeg i milion i po tezeg
oblika raka koze i 130 miliona obolelih od ocne katarakte - istice nas
sagovornik.

"Rupa" kao tri Evrope 

Najteze ostecenje ozonskog omotaca je na juznom polu, gde je povrsina
"ozonske rupe" dostigla velicinu od 28 miliona kvadratnih kilometara,
skoro kao tri Evrope ili Australije. Ovo se dogadja zbog ekstremno
niskih temperatura iznad juznog pola i stvaranja stratosferskog polarnog
oblaka koji sadrzi kristale azotne kiseline i leda koji u prisustvu
fluora i broma ubrzavaju destrukciju ozona. Severni pol je takodje
ugrozen "ozonskom rupom", ali, na srecu, meteoroloski uslovi tamo ne
pogoduju njenoj trajnosti i dubini kao na juznom polu. - Za najveci deo
svetske populacije najzanimljije je podrucje srednje geografske sirine.
Poslednjih godina su izmereni snizeni nivoi ozona i na ovim geografskim
sirinama. Na severnoj hemisferi su snizenja ocita zimi, dok prolecni i
letnji nivoi po pravilu nisu veliki. Na pocetku devedesetih godina
proslog veka to smanjenje je iznosilo oko 3,5 odsto, s tendencijom
blagog povecanja - kaze inzenjer Spasojevic. - Medjutim, postoji bojazan
da drugi globalni proglem koji nazivamo "efektom staklene baste", a koji
se manifestuje globalnim zagrevanjem, moze da dovede u pitanje rokove u
kojima se ocekuje obnova ozonskog omotaca. Drugi ozbiljan, ali bizaran
problem, takodje ugrozava ocekivane rezultate. U pitanju je ilegalna
trgovina stetnim jedinjenjima, jer u razvijenijim zemljama jos postoji
znacajna potreba za ovim supstancama, najvise radi odrzavanja i
servisiranja rashladnih aparata i sistema. Ilegalno uvezeni CFC je
jeftiniji nego reciklirani, ili onaj iz legalno proizvedene kontrolisane
proizvodnje. Procena je da "crno trziste" raspolaze sa oko 30.000 ovih
materija godisnje.

-Iako je neosporno da je postignut veliki i ohrabrujuci napredak u
spasavanju ozonskog omotaca, nema mesta samozadovoljstvu i opustanju.
Kooperativni duh i mere koje su usledile nakon identifikovanja ovog
problema predstavljaju najznacajniji primer i putokaz na koji nacin
medjunarodna zajednica treba da deluje kada je u pitanju resavanje
globalnih problema zivotne sredine - kaze inzenjer Miroslav Spasojevic,
rukovodilac Nacionalnog programa za smanjenje potrosnje supstanci koje
ostecuju ozonski omotac.


Одговори путем е-поште