|
SEVERNOATLANTSKI savet na
svojoj poslednjoj sednici doneo je odluku o smanjenju Vazdusne zone
bezbednosti definisane po Sporazumu iz Kumanova sa 25 km na 10 km. Dalja
relaksacija VZB razmatrace se i dalje u opstem kontekstu odnosa izmedju
NATO-a i SRJ, a potpuno ukidanje VZB i dalje ostaje prioritet NATO i
Koordinacionog tela za opstine Presevo, Bujanovac i
Medvedja. NATO je odao puno priznanje
predsedniku Koordinacionog tela dr Nebojsi Covicu na postignutim
rezultatima u resavanju krize na jugu Srbije koji treba da posluze za
primer u resavanju kriza ne samo u regionu vec i
sire.
»PLAN«
COVIC nije detaljisao o planu za
institucionalnu saradnju SRJ i UNMIK-a, ali je istakao da ona treba da se
odvija u oblasti obrazovanja, kulture, prosvete, zdravstva,
bezbednosti... On je na sednici Saveta
bezbednosti zatrazio da Hekerup povuce uredbu po kojoj je dolazak srpskih
i jugoslovenskih zvanicnika na Kosovu ogranicen prethodnom
najavom.
»KOSMET NIKUD OD
MATICE«
Dobijena saglasnost za institucionalno
povezivanje srpskih enklava sa maticom. SRJ - partner UNMIK i KFOR. Ponovo
date garancije da otcepljenja Kosmeta od Srbije nece
biti BEOGRAD - Nas plan o
institucionalnoj saradnji SRJ i UNMIK-a, kojim bi se ucvrstila i veza
srpskih sredina na Kosmetu sa maticom - dobio je podrsku Saveta
bezbednosti UN. Plan su podrzali i specijalni izaslanik UN na Kosovu Hans
Hekerup i generalni sekretar UN Kofi
Anan. To je najvazniji rezultat boravka
potpredsednika srpske vlade i predsednika Koordinacionog centra za Kosovo
Nebojse Covica, o kojem je on juce, posle povratka iz NJujorka, obavestio
novinare: "Sednica je trajala
neuobicajeno, duze od tri sata, i ja sam izlozio nase vidjenje kosovske
situacije i predlozio mere za prevazilazenje sadasnjeg nepovoljnog stanja.
Nije bilo nijednog clana Saveta bezbednosti koji nije odao priznanje nasoj
zemlji za ono sto je uradjeno na jugu Srbije i sto cinimo na Kosmetu,
rekao je Covic i dodao: - I Hekerup je
prihvatio principe i stavove sadrzane u nasem planu i izrazio spremnost za
produbljivanje saradnje sa vlastima u Beogradu. On je opredeljen za
saradnju sa nama, iako je nasledio velike
propuste." Covic je potom ponovio ocene
o kosovskoj situaciji koje je izneo i Savetu bezbednosti o ugrozenosti
prava i sloboda Srba, nedopustivom kasnjenju povratka prognanih, i sporom
resavanju sudbine kidnapovanih. Posebno je upozorio da je medjunarodna
zajednica dosad vratila samo 80 prognanih Srba, a da je pre dve godine
vraceno vise od 500.000 Albanaca koji su napustili
Kosovo. Potpredsednik srpske vlade je
naglasio da je i u NJujorku ponovo dobio garancije da nema govora o
nezavisnosti Kosova i da sva resenja moraju da polaze od Rezolucije 1244
Saveta bezbednosti. Novinarima je preneo
stav svojih sagovornika o potrebi izlaska kosovskih Srba na predstojece
izbore, ali se sam nije izjasnjavao o toj mogucnosti. Za Hekerupov Ustavni
okvir Kosova rekao je da "pruza mogucnost za zastitu prava manjina i
onemogucavanje majorizacije". Komentarisuci negativan stav kosovskih
albanskih lidera o svom planu za pokrajinu, Covic je rekao da "nije mnogo
iznenadjen". Ideju o formiranju srpskog zastitnog korpusa ocenio je kao
"konstruktivnu" dodajuci da i "Srbi na Kosovu imaju pravo na svoj zastitni
korpus isto kao i Albanci koji imaju svoj zastitni korpus, na cijem su
celu pripadnici OVK. Na nase pitanje
kada se moze ocekivati potpisivanje najavljenog sporazuma SRJ i UNMIK-a o
institucionalnoj saradnji, Covic nije precizirno odgovorio, ali je kao
krajnji rok pomenuo 17. novembar, kada se odrzavaju izbori u
pokrajini. M.
VUKSANOVIC
|
|
Milorad Komrakov bice
premesten na nenovinarsko radno mesto
BEOGRAD - Povratak Milorada Komrakova, bivseg glavnog i odgovornog
urednika Informativnog programa RTS, sa bolovanja na posao izgleda da je
inicirao pomalo zaboravljene zahteve da se uruce otkazi jednom broju onih
koji su bili na rukovodecim mestima pre 5. oktobra prosle godine, a na
cemu je posebno insistirao sindikat "Nezavisnost" RTS. Na spiskovima
zaposlenih otkriveni su i oni koji su primali platu, a nisu radili, pa je
sacinjena lista prioriteta za otkaze. Ali, jedno su zahtevi, a drugo Zakon
o radnim odnosima. Demantujuci da ce u
drzavnoj televiziji biti masovnog otpustanja onih koji su bili na
rukovodecim mestima za vreme bivse vlasti, Aleksandar Crkvenjakov,
generalni direktor RTS, rekao je agenciji Beta da sve koji imaju radne
knjizice i dolaze na posao stiti zakon. Prema njegovim recima otkaz nece
dobiti ni Milorad Komrakov, nego ce biti premesten na radno mesto koje ne
podrazumeva novinarski posao. Crkvenjakov je precizirao da ce bez posla
ostati oni koji prekrse radne obaveze, a kako je rekao, problem viska
zaposlenih u RTS bice resen kada bude usvojen novi zakon o radiodifuziji
koji podrazumeva i transformaciju drzavne TV u javni servis. Generalni
direktor RTS rekao je da Krste Bijelic i Tatjana Lenard, koji su
spominjani kao kandidati za otkaz, ne rade vise u
RTS. Inace, generalni direktor drzavne
televizije ovlastio je sest svojih saradnika da mogu da pokrecu, vode i
izricu disciplinske mere. Rade Veljanovski zaduzen je za programske
sluzbe, Radisa Petrovic za tehnicke, Aleksandar Kravic za TV Novi Sad,
Zvonimir Miladinovic za TV Pristina, Slobodan Veljkovic za Marketing RTS,
a Veljko Markovic za finansijske i opste poslove. U pravnoj sluzbi RTS
kazu da do sada nije podneta ni jedna disciplinska mera protiv novinara
cija se imena najcesce spominju... Prema
recima Aleksandra Kravica, vd direktora TV Novi Sad, cela prica se svodi
na cekanje povoljne zakonske regulative, jer ce se, ukoliko bude donet
novi Zakon o radnim odnosima ovakve stvari lakse
resavati. - U TV Novi Sad smo do sada
izrekli samo disciplinske mere u vezi posla, ali ne i za one koji bi na
neki nacin trebalo da snose posledice zbog svoga rada za vreme prethodnog
rezima - kaze Kravic - Vecina tih ljudi otisli su sami, jos pet-sest
zaposlenih koji bi mogli da budu sporni rade, jer hocemo da ispostujemo
zakonsku regulativu, ali oni vise ne "kroje"
program. Kravic najavljuje da ce radi
rasciscavanja ovog problema traziti i reviziju bolovanja, na koja je
otisla vecina onih cija se imena spominju kao
sporna. S.
R.
»SEDAM
KANDIDATA«
NA ponovljeni konkurs za glavnog i
odgovornog urednika Informativnog programa RTS prijavilo se sedam
kandidata, medju kojima ima i ucesnika prethodnog konkursa - rekao je
Crkvenjakov.
|
|
Zapad
sada ima trecu veliku sansu da pomogne ucvrscenju demokratije i
stabilnosti za milione ljudi koji toliko dugo pate na Balkanu. Uz
ekonomska ulaganja, potrebno svodjenje kriterijuma samo na one sustinske
neophodne za clanstvo u EU. (Od
specijalnog izvestaca NOVOSTI) BRISEL. -
Jos jedanput se Evropa suocava sa ogromnim izazovom i ogromnom mogucnoscu
ucvrscivanja demokratije i politicke stabilnosti, za milione ljudi koji
pate toliko dugo na Balkanu. Pozivam Evropu da stvori viziju potpune
politicke i ekonomske integracije svih zemalja Balkana u Evropsku uniju,
ali ne verujem da mozemo da cekamo deset godina. Uspostavimo zato ubrzani
proces pristupa Evropskoj uniji sa zahtevima koji su redukovani na one
sustinske, neophodne za clanstvo u Uniji. Kao sto je 20. vek bio vek
Amerike, 21. vek bi mogao da bude istinski vek
Evrope. Porucio je ovo bivsi
jugoslovenski premijer i predsednik ICN Milan Panic juce u Briselu u
Centru za evropske politicke studije. NJegov govor u ovom uglednom,
nezavisnom institutu, cija se istrazivanja visoko uvazavaju u krugovima
kreatora politike Evropske unije, bio je deo programa Paniceve dvodnevne
posete Briselu. Tokom boravka Panic ce se sresti u kancelariji Visokog
predstavnika EU za spoljnu i bezbednosnu politiku Havijera Solane sa
clanovima Evropskog parlamenta, razgovarace i u sredistu Pakta za
stabilnost jugoistocne Evrope. Pre posete Briselu Panic je razgovarao sa
jugoslovenskim predsednikom dr Vojislavom
Kostunicom. - U ovih deset godina kao
premijer Jugoslavije, biznismen, savetnik jugoslovenske opozicije kao i
americke vlade, podvlacio sam neprekidno da je regionalni i ekonomski
razvoj kljuc mira i stabilnosti na Balkanu - istakao je Panic u govoru.
Sada, posle deset godina tragicnog konflikta i destruktivne
ultranacionalne politike Milosevica i Tudjmana, Hrvatska i Srbija se
izvlace ispod tih korumpirajucih lidera. Cela oblast se najzad krece u
dobrom pravcu prema istinskoj demokratiji, slobodnom trzistu i vladavini
prava. Ne mozemo dozvoliti da ove tendencije, koje ulivaju nadu,
propadnu. Panic je podsetio da je Zapad
dva puta propustio da odgovori na jasne znake koji su ukazivali na
katastrofu u bivsoj Jugoslaviji. Prvi je bio ishitreno priznavanje
Slovenije i Hrvatske, sto je rasplamsalo etnicke sukobe i dovelo do
propasti ekonomije. Druga prilika propustena je, prema njegovim recima,
kada mu Evropa i Amerika 1992. godine nisu pruzile podrsku kada se
suprotstavio Milosevicu na izborima. Mnogi analiticari to vreme
karakterisu "dobom izgubljenih
mogucnosti". - Sada imamo trecu sansu,
naglasio je Panic. - Ne smemo dozvoliti da je
prokockamo. Podsetio je na primere
Portugalije, Spanije i Grcke koje ni danas nisu dostigle sve najvise
standarde Evropske unije, ali kojima je clanstvo u EU omogucilo dugorocni
razvoj, stabilnost i prosperitet. Panic
je ukazao na izuzetan znacaj stranih investicija za razvoj Jugoslavije i
spremnost novih vlasti u SRJ da stvore privlacnu atmosferu za inostrana
ulaganja. D. SAVIC
|