Title: Message
         V e c e r n j e    N o v o s t i       
U zizi [9/20/2001]
NATO POHVALIO COVICA I SAOPSTIO:

SUZENA VAZDUSNA ZONA


     SEVERNOATLANTSKI savet na svojoj poslednjoj sednici doneo je odluku o smanjenju Vazdusne zone bezbednosti definisane po Sporazumu iz Kumanova sa 25 km na 10 km. Dalja relaksacija VZB razmatrace se i dalje u opstem kontekstu odnosa izmedju NATO-a i SRJ, a potpuno ukidanje VZB i dalje ostaje prioritet NATO i Koordinacionog tela za opstine Presevo, Bujanovac i Medvedja.
      NATO je odao puno priznanje predsedniku Koordinacionog tela dr Nebojsi Covicu na postignutim rezultatima u resavanju krize na jugu Srbije koji treba da posluze za primer u resavanju kriza ne samo u regionu vec i sire.
     
     
     »PLAN«
     
     
      COVIC nije detaljisao o planu za institucionalnu saradnju SRJ i UNMIK-a, ali je istakao da ona treba da se odvija u oblasti obrazovanja, kulture, prosvete, zdravstva, bezbednosti...
      On je na sednici Saveta bezbednosti zatrazio da Hekerup povuce uredbu po kojoj je dolazak srpskih i jugoslovenskih zvanicnika na Kosovu ogranicen prethodnom najavom.
     
     
     »KOSMET NIKUD OD MATICE«
     
     
      Dobijena saglasnost za institucionalno povezivanje srpskih enklava sa maticom. SRJ - partner UNMIK i KFOR. Ponovo date garancije da otcepljenja Kosmeta od Srbije nece biti
      BEOGRAD - Nas plan o institucionalnoj saradnji SRJ i UNMIK-a, kojim bi se ucvrstila i veza srpskih sredina na Kosmetu sa maticom - dobio je podrsku Saveta bezbednosti UN. Plan su podrzali i specijalni izaslanik UN na Kosovu Hans Hekerup i generalni sekretar UN Kofi Anan.
      To je najvazniji rezultat boravka potpredsednika srpske vlade i predsednika Koordinacionog centra za Kosovo Nebojse Covica, o kojem je on juce, posle povratka iz NJujorka, obavestio novinare:
      "Sednica je trajala neuobicajeno, duze od tri sata, i ja sam izlozio nase vidjenje kosovske situacije i predlozio mere za prevazilazenje sadasnjeg nepovoljnog stanja. Nije bilo nijednog clana Saveta bezbednosti koji nije odao priznanje nasoj zemlji za ono sto je uradjeno na jugu Srbije i sto cinimo na Kosmetu, rekao je Covic i dodao:
      - I Hekerup je prihvatio principe i stavove sadrzane u nasem planu i izrazio spremnost za produbljivanje saradnje sa vlastima u Beogradu. On je opredeljen za saradnju sa nama, iako je nasledio velike propuste."
      Covic je potom ponovio ocene o kosovskoj situaciji koje je izneo i Savetu bezbednosti o ugrozenosti prava i sloboda Srba, nedopustivom kasnjenju povratka prognanih, i sporom resavanju sudbine kidnapovanih. Posebno je upozorio da je medjunarodna zajednica dosad vratila samo 80 prognanih Srba, a da je pre dve godine vraceno vise od 500.000 Albanaca koji su napustili Kosovo.
      Potpredsednik srpske vlade je naglasio da je i u NJujorku ponovo dobio garancije da nema govora o nezavisnosti Kosova i da sva resenja moraju da polaze od Rezolucije 1244 Saveta bezbednosti.
      Novinarima je preneo stav svojih sagovornika o potrebi izlaska kosovskih Srba na predstojece izbore, ali se sam nije izjasnjavao o toj mogucnosti. Za Hekerupov Ustavni okvir Kosova rekao je da "pruza mogucnost za zastitu prava manjina i onemogucavanje majorizacije". Komentarisuci negativan stav kosovskih albanskih lidera o svom planu za pokrajinu, Covic je rekao da "nije mnogo iznenadjen". Ideju o formiranju srpskog zastitnog korpusa ocenio je kao "konstruktivnu" dodajuci da i "Srbi na Kosovu imaju pravo na svoj zastitni korpus isto kao i Albanci koji imaju svoj zastitni korpus, na cijem su celu pripadnici OVK.
      Na nase pitanje kada se moze ocekivati potpisivanje najavljenog sporazuma SRJ i UNMIK-a o institucionalnoj saradnji, Covic nije precizirno odgovorio, ali je kao krajnji rok pomenuo 17. novembar, kada se odrzavaju izbori u pokrajini.
      M. VUKSANOVIC
     
     
     
     



GENERALNI DIREKTOR RTS ALEKSANDAR CRKVENJAKOV TVRDI:

MASOVNOG OTPUSTANJA NECE BITI


     Milorad Komrakov bice premesten na nenovinarsko radno mesto
      BEOGRAD - Povratak Milorada Komrakova, bivseg glavnog i odgovornog urednika Informativnog programa RTS, sa bolovanja na posao izgleda da je inicirao pomalo zaboravljene zahteve da se uruce otkazi jednom broju onih koji su bili na rukovodecim mestima pre 5. oktobra prosle godine, a na cemu je posebno insistirao sindikat "Nezavisnost" RTS. Na spiskovima zaposlenih otkriveni su i oni koji su primali platu, a nisu radili, pa je sacinjena lista prioriteta za otkaze. Ali, jedno su zahtevi, a drugo Zakon o radnim odnosima.
      Demantujuci da ce u drzavnoj televiziji biti masovnog otpustanja onih koji su bili na rukovodecim mestima za vreme bivse vlasti, Aleksandar Crkvenjakov, generalni direktor RTS, rekao je agenciji Beta da sve koji imaju radne knjizice i dolaze na posao stiti zakon. Prema njegovim recima otkaz nece dobiti ni Milorad Komrakov, nego ce biti premesten na radno mesto koje ne podrazumeva novinarski posao. Crkvenjakov je precizirao da ce bez posla ostati oni koji prekrse radne obaveze, a kako je rekao, problem viska zaposlenih u RTS bice resen kada bude usvojen novi zakon o radiodifuziji koji podrazumeva i transformaciju drzavne TV u javni servis. Generalni direktor RTS rekao je da Krste Bijelic i Tatjana Lenard, koji su spominjani kao kandidati za otkaz, ne rade vise u RTS.
      Inace, generalni direktor drzavne televizije ovlastio je sest svojih saradnika da mogu da pokrecu, vode i izricu disciplinske mere. Rade Veljanovski zaduzen je za programske sluzbe, Radisa Petrovic za tehnicke, Aleksandar Kravic za TV Novi Sad, Zvonimir Miladinovic za TV Pristina, Slobodan Veljkovic za Marketing RTS, a Veljko Markovic za finansijske i opste poslove. U pravnoj sluzbi RTS kazu da do sada nije podneta ni jedna disciplinska mera protiv novinara cija se imena najcesce spominju...
      Prema recima Aleksandra Kravica, vd direktora TV Novi Sad, cela prica se svodi na cekanje povoljne zakonske regulative, jer ce se, ukoliko bude donet novi Zakon o radnim odnosima ovakve stvari lakse resavati.
      - U TV Novi Sad smo do sada izrekli samo disciplinske mere u vezi posla, ali ne i za one koji bi na neki nacin trebalo da snose posledice zbog svoga rada za vreme prethodnog rezima - kaze Kravic - Vecina tih ljudi otisli su sami, jos pet-sest zaposlenih koji bi mogli da budu sporni rade, jer hocemo da ispostujemo zakonsku regulativu, ali oni vise ne "kroje" program.
      Kravic najavljuje da ce radi rasciscavanja ovog problema traziti i reviziju bolovanja, na koja je otisla vecina onih cija se imena spominju kao sporna.
      S. R.
     
     
     »SEDAM KANDIDATA«
     
     
      NA ponovljeni konkurs za glavnog i odgovornog urednika Informativnog programa RTS prijavilo se sedam kandidata, medju kojima ima i ucesnika prethodnog konkursa - rekao je Crkvenjakov.
     
     



MILAN PANIC U SEDISTU EU, PORUCIO U IME ZEMALJA BALKANA

EVROPO, NE GRESI VISE


     Zapad sada ima trecu veliku sansu da pomogne ucvrscenju demokratije i stabilnosti za milione ljudi koji toliko dugo pate na Balkanu. Uz ekonomska ulaganja, potrebno svodjenje kriterijuma samo na one sustinske neophodne za clanstvo u EU.
      (Od specijalnog izvestaca NOVOSTI)
      BRISEL. - Jos jedanput se Evropa suocava sa ogromnim izazovom i ogromnom mogucnoscu ucvrscivanja demokratije i politicke stabilnosti, za milione ljudi koji pate toliko dugo na Balkanu. Pozivam Evropu da stvori viziju potpune politicke i ekonomske integracije svih zemalja Balkana u Evropsku uniju, ali ne verujem da mozemo da cekamo deset godina. Uspostavimo zato ubrzani proces pristupa Evropskoj uniji sa zahtevima koji su redukovani na one sustinske, neophodne za clanstvo u Uniji. Kao sto je 20. vek bio vek Amerike, 21. vek bi mogao da bude istinski vek Evrope.
      Porucio je ovo bivsi jugoslovenski premijer i predsednik ICN Milan Panic juce u Briselu u Centru za evropske politicke studije. NJegov govor u ovom uglednom, nezavisnom institutu, cija se istrazivanja visoko uvazavaju u krugovima kreatora politike Evropske unije, bio je deo programa Paniceve dvodnevne posete Briselu. Tokom boravka Panic ce se sresti u kancelariji Visokog predstavnika EU za spoljnu i bezbednosnu politiku Havijera Solane sa clanovima Evropskog parlamenta, razgovarace i u sredistu Pakta za stabilnost jugoistocne Evrope. Pre posete Briselu Panic je razgovarao sa jugoslovenskim predsednikom dr Vojislavom Kostunicom.
      - U ovih deset godina kao premijer Jugoslavije, biznismen, savetnik jugoslovenske opozicije kao i americke vlade, podvlacio sam neprekidno da je regionalni i ekonomski razvoj kljuc mira i stabilnosti na Balkanu - istakao je Panic u govoru. Sada, posle deset godina tragicnog konflikta i destruktivne ultranacionalne politike Milosevica i Tudjmana, Hrvatska i Srbija se izvlace ispod tih korumpirajucih lidera. Cela oblast se najzad krece u dobrom pravcu prema istinskoj demokratiji, slobodnom trzistu i vladavini prava. Ne mozemo dozvoliti da ove tendencije, koje ulivaju nadu, propadnu.
      Panic je podsetio da je Zapad dva puta propustio da odgovori na jasne znake koji su ukazivali na katastrofu u bivsoj Jugoslaviji. Prvi je bio ishitreno priznavanje Slovenije i Hrvatske, sto je rasplamsalo etnicke sukobe i dovelo do propasti ekonomije. Druga prilika propustena je, prema njegovim recima, kada mu Evropa i Amerika 1992. godine nisu pruzile podrsku kada se suprotstavio Milosevicu na izborima. Mnogi analiticari to vreme karakterisu "dobom izgubljenih mogucnosti".
      - Sada imamo trecu sansu, naglasio je Panic. - Ne smemo dozvoliti da je prokockamo.
      Podsetio je na primere Portugalije, Spanije i Grcke koje ni danas nisu dostigle sve najvise standarde Evropske unije, ali kojima je clanstvo u EU omogucilo dugorocni razvoj, stabilnost i prosperitet.
      Panic je ukazao na izuzetan znacaj stranih investicija za razvoj Jugoslavije i spremnost novih vlasti u SRJ da stvore privlacnu atmosferu za inostrana ulaganja.
      D. SAVIC
     
     

Одговори путем е-поште