Title: Message
        V e c e r n j e    N o v o s t i       
Tema dana [10/10/2001]
PREDSEDNIK SRJ VOJISLAV KOSTUNICA OTVORIO JUCE U TOPCIDERU SKUP "CIVILNA KONTROLA ORUZANIH SNAGA"

PROMENE TEK POSLE USTAVA


     U proteklih godinu dana objektivno se nisu stekli uslovi za sustinske promene u VJ - rekao predsednik. Dragoljub Micunovic: parlament mora biti instrument kontrole nad vojskom
      U KASARNI u Topcideru u organizaciji Instituta za vojnu vestinu organizovan je skup pod nazivom "Civilna kontrola oruzanih snaga".
      Savetovanje na ovu temu otvorio je predsednik SRJ dr Vojislav Kostunica a pored njega govorili su predsednik Veca gradjana Savezne skupstine Dragoljub Micunovic, ministar spoljnih poslova Goran Svilanovic, savezni ministar odbrane Slobodan Krapovic i ministar unutrasnjih poslova Srbije Dusan Mihajlovic a ucesce u raspravi su uzeli general u penziji Radosav Martinovic (savetnik za nacionalnu bezbednost predsednika Crne Gore Mila DJukanovica) i drugi.
      - Civilna kontrola vojske i oruzanih snaga uslov je ukljucivanja Jugoslavije u integrativne, a posebno kolektivne bezbednosne sisteme Evrope - rekao je na pocetku svog izlaganja predsednik Kostunica.
      Ocenivsi da se protekle godine objektivno nisu stekli uslovi za sustinske promene u VJ predsednik je rekao da sada nije povoljan trenutak za upustanje u znacajne promene koje bi mogle destabilizovati ozbiljan i slozen sistem kakav je vojska.
      - Resavanje drzavno-pravnog statusa i ustavne promene su prioritetan zadatak. Zalazem se i mislim da je u interesu i Srbije i Crne Gore efikasna i funkcionalna federacija sa zajednickom funkcijom i sistemom odbrane - podvukao je predsednik, naglasavajuci da su VJ i policija pokazale i dokazale stabilnost, profesionalnost i spremnost za reforme.
      Osvrcuci se na pritiske za kadrovske promene u VJ, Kostunica je naveo da su kadrovske promene deo reformi, ali ne i sustinski deo, vec samo normalna posledica reformi. Predsednik SRJ zalozio se za izmenu Ustava i zakona sto bi trebalo da obezbedi parlamentarnu kontrolu oruzanih snaga.
      D. VUJIC
     
     »DVOSTRUKI ARSINI«
     
      Govoreci o poslednjim teroristickim napadima na SAD i na njihov odgovor, predsednik Vojislav Kostunica je podsetio da je upravo na jucerasnji dan u Marselju ubijen srpski kralj Aleksandar Karadjordjevic, koji je bio zrtva terorista.
      - SRJ je odavno zrtva terorizma i zeli se, razume se, da bude deo globalnih napora u borbi protiv terorizma koji ce oslanjati na sistem univerzalne kolektivne bezbednosti, na sistem UN. Rec je o terorizmu kao globalnom problemu koji trazi globalan odgovor. Predsednik SRJ se zalozio da se na terorizam prestane gledati dvostrukim arsinima i da se podvuce znak jednakosti izmedju terorista koji ubijaju nevine u Americi i "boraca za slobodu i ljudska prava", kako su siptarske teroriste sa Kosova nazivali na Zapadu.



DRAGOLJUB MICUNOVIC

U KONTROLI NEMA TAJNI


     - USTAV ne predvidja civilnu kontrolu oruzanih snaga i mora da se menja - ocenio je juce Dragoljub Micunovic. On je istakao da Parlament mora dobijati pisane izvestaje od VJ i odredjivati budzet za Armiju.
      Ne treba niko da se boji kontrole jer demokratija podrazumeva javnost, odnosno svaki parlamentarac mora da ima uvid u ono sto se naziva drzavnom tajnom.



NEBOJSA PAVKOVIC

NIJE VOJSKA IZNAD VLASTI


     GOVORECI na pocetku jucerasnjeg skupa kao domacin, nacelnik Generalstaba VJ general-pukovnik Nebojsa Pavkovic rekao je da VJ i svi njeni pripadnici civilnu kontrolu vojske dozivljavaju kao nesto prirodno, jer je vojska instrument drzavne vlasti i ne sme da bude nesto drugo.



DUSAN MIHAJLOVIC

PRESECENE VEZE


     OCENIVSI da je za godinu dana MUP "oslobodjen od ideoloskih simbola, depolitizovan i da je ukinut sektor koji se bavi unutrasnjim neprijateljima" republicki ministar policije Dusan Mihajlovic je naglasio da su presecene veze vrha policije sa organizovanim kriminalom u zemlji i da je postignuta transparentnost u radu. Dusan Mihajlovic je jos rekao da se ozbiljno razmislja da se Drzavna bezbednost izdvoji iz MUP i konstituise kao nacionalna strucna agencija.



NADA KOLUNDZIJA (DA) O ODNOSIMA U FEDERACIJI, KOSMETU I TERORIZMU

RAZGOVORI BEZ USLOVLJAVANJA!


     POTPREDSEDNIK Demokratske alternative, Nada Kolundzija, pozvala je crnogorsko rukovodstvo da podje od cinjenice da savezna drzava postoji i da, sto pre, bez ikakvih uslovljavanja zapocne razgovore o buducnosti odnosa Srbije i Crne Gore.
      Na jucerasnjoj konferenciji za stampu, Kolundzija je naglasila da ti razgovori mogu da pocnu i na nizem nivou, pa da postepeno idu ka visim.
      - Smatram da postoji prostor i interesi da se ocuva savezna drzava, ali smo spremni da postujemo volju gradjana Crne Gore, rekla je Kolundzija, uz upozorenje - da se pri referendumu moraju postovati odredjeni zakonski okviri i demokratske procedure.
      Za izbore na Kosovu, prema oceni Kolundzije, jos nema dovoljno bezbednosnih uslova da bi Srbi mogli da izadju na glasanje. Ali, "ostaje jos prostora da se vidi da li ce medjunarodna zajednica ponuditi dodatne garancije".
      Predsednicko saopstenje Saveta bezbednosti UN, potpredsednik DA okarakterisala je kao pokazivanje vise spremnosti medjunarodne zajednica da da jasne znake onima koji misle da ce odvojiti Kosovo od Jugoslavije, da od toga nema nista.
      - Drugi pozitivan znak je sto Savet bezbednosti poziva Albance da se suprotstave terorizmu i separatizmu. Prvi put na adresu Albanaca upucena je rec "terorizam". To je rezultat napora koje nove vlasti Srbije i SRJ cine da kod medjunarodne zajednice izbrisu dvojne kriterijume - rekla je Kolundzija.
      A. R. P.



RADNA GRUPA ZA IZRADU ZAKONA O REFERENDUMU DONELA NEKOLIKO ZAKLJUCAKA

SPORNO DRUGO PITANJE


     Liberali hoce u nezavisnost precicom, dok DPS smatra da "koaliciji za Jugoslaviju" treba dati mogucnost da formulise alternativno referendumsko pitanje
      Podgorica. - Radna grupa za izradu zakona o referendumu kojim ce se resiti buduci drzavno-pravni status Crne Gore na jucerasnjem sastanku uputila je javni poziv Koaliciji "Zajedno za Jugoslaviju" da uzmu ucesca u radu Komisije i postavljanja drugog referendumskog pitanja. Vecinom glasova odluceno je da na Skupstinsku debatu bude upuceno pitanje: "Da li ste za to da Republika Crna Gora bude nezavisna drzava sa punim medjunarodno-pravnim subjektivitetom".
      Za ovako formulisano pitanje, koje je sadrzano u preuredjenom clanu 6. predloga Zakona o referendumu, bili su predstavnici Liberalnog saveza, SDP i albanskih partija, dok su njihove kolege iz DPS ostali kategoricni da ovaj clan bude oblikovan odredbom sporazuma izmedju koalicije "Pobjeda je Crne Gore" i Liberalnog saveza, po kojem je dogovoreno da je na referendumu moguce izaci i sa alternativnim drugim pitanjem, smatrajuci da bi se time mogao izbeci eventualni bojkot jednog dela biraca, privrzenih Koaliciji "Zajedno za Jugoslaviju".
      Slavko Perovic (LSCG) je ostao pri stavu da DPS, alternativnim drugim pitanjem cini ustupke jugoslovenskoj grupaciji.
      - Jasnoca prihvacenog referendumskog pitanja rasteruje maglu. Cinjenica je da je u republickom Parlamentu vecina za obnovu nezavisne Crne Gore i ne vidimo razlog zbog cega se toliko insistira na drugom referendumskom pitanju, pogotovo kada u radu nema nikog iz jugoslovenske koalicije. Drugo pitanje bi, po meni, donelo dodatne komplikacije, a produzila bi se parlamentarna rasprava u nedogled i nastavilo zbunjivanje crnogorske javnosti u obesmisljavanju ovog procesa, ocenio je Perovic.
      Ferhat Dinosa, predstavnik albanskih partija, kazao je da su politicki procesi u Crnoj Gori stigli u fazu u kojoj odluke moraju biti jasne.
      - Teze je bilo promeniti program DPS, nego li formulisati referendumsko pitanje, rekao je Dinosa, obracajuci se Miodragu Vukovicu koji je cvrsto sledio stav o alternativnom pitanju.
      V. KADIC



DRAGAN KOPRIVICA (SNP)

NECEMO UCESTVOVATI


     - Stav Koalicije "Zajedno za Jugoslaviju" poznat je. SNP nece ucestvovati u neozbiljnim, jednostranim i nekorektnim potezima onih koji Crnu Goru zele da gurnu na put referenduma nasilnickim putem.
      Na sastanke takve Komisije, koja se bavi takvim poslovima ne treba obracati paznju, jer je i ne zasluzuju, izjavio je za "Novosti", Dragan Koprivica, portparol SNP Crne Gore.



REAGOVANJA MUSLIMANA U BEOGRADU NA POZIV U "SVETI RAT"

POMIRENJE A NE BORBA


     Osudjujuci svaku agresiju, beogradski muslimani isticu da dzihad nije sveti rat, niti da iko u ovom trenutku ima toliki autoritet da ujedini islamski svet u borbu
      MUSLIMANI, koje su novinari "Novosti" juce zatekli u Bajrakli dzamiji u Beogradu, smatraju da dzihad nije sveti rat, niti da iko u ovom trenutku ima moc da pozove sav islamski svet u borbu.
      - Ja sam stalno u dzihadu - kaze beogradski muftija Hamdija Jusufspahic. To, medjutim, nije sveti rat. To je svakodnevni trud, posao, borba za zivot. Uostalom, mi smo protiv agresije. Cak kad je rat besneo na Balkanu, u Bosni, mi smo pozivali na mir.
      Prema recima muftije Jusufspahica Omar Bakri Muhamed, koji je pozvao na sveti rat, sam je dosao na celo Talibana nasiljem, sto on nikako ne podrzava. Istice da je protiv terorizma, ali i onog sto u ovom trenutku cine Amerikanci u Avganistanu.
      - Jedini koji moze da pozove islamski svet u dzihad kao sveti rat jeste halifa, smatra muftijin sin efendija Muhamed Jusufspahic. U ovom trenutku niko nema taj autoritet, a halifa ne postoji od 1924. godine. Uostalom, dzihad ne znaci na arapskom - sveti rat. Moze se reci da mi citamo list dzihad ("Borba"), navijamo za fudbalski klub dzihad ("Borac") iz Cacka, neki su zaposleni u firmi "Mudzahedu" (Trudbeniku) iz Beograda. Uostalom sveti rat na arapskom se kaze "al harb al mukaddesah". Vidite taj sklop reci ni malo ne podseca na dzihad.
      Ponavljajuci da su protiv svake agresije, Jusufspahic kaze da muslimani u Beogradu smatraju da je poziv u rat upucen pre svega pripadnicima islamske veroispovesti u Americi i Avganistanu. Nasu zemlju, dodaje on, niko nije napao, niti je ona nekog napala te se nasi ljudi na ove pozive nece odazivati, kao sto se nisu odazivali ni na pozive pojedinaca za vreme rata u Bosni.
      - Poziv talibanskih vodja u tzv. sveti rat smatram da nece ujediniti islamski svet, jer nasa vera propoveda pre svega mir i pomirenje - kaze na kraju muftija Hamdija Jusufspahic.
      S. S. - P. V.

Одговори путем е-поште