GLAS JAVNOSTI
25. Sep 2001 16:42 (GMT+01:00)


Tajni putevi Bin Ladenovog novca za finansiranje medunarodnog terorizma

Prepredeni menadzer sa novcem

Prenosimo istrazivanje novinara Vasington posta o javnim i tajnim
finansijskim i drugim poslovima prvog teroriste sveta

ROBERT O'HARROW JR,
DAVID S.HILZENRATH I
KAREN DEYONG

Legenda o odbeglom Osami bin Ladenu je da je on najbogatiji svetski
terorista, poslovni covek i nomad koji je iskoristio svoje ogromno
naslede i konstelaciju kompanija da bi finansirao svoju globalnu mrezu
nasilja. No, detalji oko njegovih sredstava, napabirceni preko sudskih
spisa i vladinih izvestaja iz Sjedinjenih Drzava i sa drugih mesta
otkrivaju jednu mnogo slozeniju pricu. Iako Bin Laden ima ogromno
bogatstvo, njegovi predstavnici su cesto izvodili svoje najteze napade
sa veoma malim sredstvima.

U teroristickim napadima iz devedesetih godina Bin Ladenovi ljudi su
uzimali sobe u jeftinim hotelima, najcesce placali gotovinom, a ponekad
su vrsili sitne krade da bi imali novca za zivotne troskove. Oni su
ziveli u stedljivim uslovima u sumnjivim delovima grada. Neki od ovih
ljudi su vec imali kriminalne aktivnosti, kao sto su falsifikovanje
identiteta i prevare sa kreditnim karticama.


  Kupuje i ljude

On je platio 50 miliona dolara svoj deo vlasnistva u banci u Kartumu i
upravlja Taba Investment Co. koja investira na globalnom trzistu akcija.
On je napravio poslove sa clanovima sudanskog vladajuceg Fronta
nacionalnog islamskog komiteta, koristeci tako svoje bogatstvo da bi
pridobio ljude i obezbedio zastitu. Pod pritiskom Sjedinjenih Drzava na
Egipat, Sudan je izgnao Bin Ladena 1996. godine.




Otmice aviona i napad na Svetski trgovinski centar i Pentagon su sigurno
zahtevali vece iznose novca. Americki zvanicnici kazu da veruju da su
ovi teroristi ziveli stilom zivota srednje klase, putovali avionima po
zemlji i placali na hiljade dolara instruktazu za pilote.

No, Bin Ladenovi predstavnici su uklanjali svoje tragove. Oni su cesto
dostavljali gotov novac na ruke ili ga prenosili preko podzemnog
bankarskog sistema, koji odavno izmice regulativi i zakonima. Koriscenje
ovih skrivenih kanala ce predstavljati najveci problem istraziocima u
odgonetanju i pracenju tokova Bin Ladenovog novca i u pronalazenju
puteva za unistenje njegove organizacije Al Kaida.

Finansijska mreza Al Kaida je i dalje skrivena, ali neki detalji Bin
Ladenovih poslova su izbili na svetlost dana poslednjih godina, prilikom
svedocenja onih koji su optuzeni za izvrsavanje teroristickih napada. U
Sudanu se 1990-tih godina Bin Laden angazovao u izgradnji zgrada i u
poljoprivredi. Poslednjih godina on je pomogao obogacivanju vladajuce
talibanske milicije u Avganistanu. Izvestaji Stejt departmenta iz 1996.
godine nazivaju ga "jednim od najznacajnijih sponzora islamskih
ekstremistickih aktivnosti u svetu danas". Procena njegovog licnog
bogatstva znacajno odstupa od nekoliko miliona dolara do 300 miliona
dolara.

Radi pracenja Bin Ladenovog novca u novom ratu predsednika Busa protiv
terorizma, americki istrazitelji treba da ispitaju elektronski bankarski
sistem i poznate ostrvske bankarske rajeve, uz podrsku zvanicnika iz
Malezije, Singapura i drugih azijskih drzava za koje se veruje da u
njima Bin Laden ima svoje bankarske baze.

Istrazitelji ce takode ispitati veze izmedu Al Kaida i islamskih
dobrotvornih organizacija i bogatih pojedinaca u Sjedinjenim Drzavama,
Saudi Arabiji, Arapskim Emiratima i na drugim mestima. Veruje se da su
ovi privatni donatori dali na milione dolara Bin Ladenovoj grupi svake
godine.

Ali, brojni specijalisti i vladini izvori, koji su konsultovani u
pripremi ovog teksta, slazu se da tradicionalne tvrdave globalnih
finansija ne nude mnogo tragova oko nejasne Bin Ladenove mreze.


  On samo upravlja

"Kada govorite o novcu, Dzek Blum, bivsi specijalni savetnik potkomiteta
Senata za spoljne odnose, terorizam, narkotike i medunarodne operacije,
sumnja da ga ima toliko mnogo. "Iz mnogo razloga smatramo da je Bin
Laden finansijski i operativno sam taj koji upravlja stvarima" kaze
Magnus Ranstrop, zamenik direktora Centra za studije terorizma i
politickog nasilja iz St. Andrus univerziteta iz Skotske. "No, u
stvarnosti mnoge od njegovih celija su samofinansirajuce kroz kriminalne
aktivnosti koje je nemoguce pratiti elektronski".





Osumnjiceni teroristi ukljuceni u napad na STC, na primer, imali su
nekoliko hiljada dolara na oko devet tekucih racuna u SunTrust Bank na
Floridi. Ovi racuni ne pokazuju godisnje aktivnosti, bar kako su naveli
bankarski sluzbenici. Prica je gotovo ista i sa napadima na dve americke
ambasade u Africi 1998. godine, kazu specijalisti.

Od njegovih dana studenta ekonomije i finansija na King Abdul Aziz
Univerzitetu u Dzedi, Saudi Arabija, Bin Laden je pokazao poseban
interes za upravljanje novcem. Nakon sovjetske invazije na Avganistan
1979. godine Bin Laden, sin velikog gradevinara, proveo je deceniju
usmeravajuci sredstava i drugu podrsku koju je CIA davala avganistanskom
pokretu otpora i organizovao je ogromne mreze islamskih donatora. Bin
Laden je usavrsio svoje izvore i metode za finansiranje terorista.

Nakon sovjetskog izvlacenja iz Avganistana Bin Laden je preneo svoje
aktivnosti u Sudan, ali je takode provodio vreme i u Saudi Arabiji,
radeci za porodicnu firmu svog oca. Mada je ova firma bila najveci
ugovarac za kraljevstvo, Bin Laden je podrzavao militantnu islamisticku
opoziciju, a saudijska vlada ga je izgnala iz zemlje 1991. godine.

Bin Laden je jedan od dvadeset muskih naslednika porodicnog bogatstva.
Koliki deo porodicnog bogatstva je on nasledio pre nego sto je
razbastinjen, neizvesno je i stvar je za nagadanje. Bez obzira koji je
to iznos, to nije jedini niti glavni izvor njegovih fondova za Al Kaidu
danas, prema navodenju brojnih izvora, ukljucujuci i izvestaje americke
vlade, pakistanske obavestajne sluzbe i svedocenja njegovih bivsih
saradnika.

U svedocenju ove godine, na sudenju cetvorici ljudi optuzenih za
ucestvovanje u bombardovanju americke ambasade u Keniji i Tanzaniji,
svedoci su naveli da je Sudan obezbedio bazu za Bin Ladena, kroz koju
novac i regruti prolaze na organizovaniji nacin nego u avganistanskim
kampovima - imaju prave kancelarije, sekretarice i knjigovodstvo.

Tokom sudenja bivsi ucesnici u Bin Ladenovoj organizaciji se secaju da
su neki od njegovih pristalica radili za njegove privatne poslove, dok
su ostali bili placani direktno od Al Kaida, a neki su radili za obe
firme. Dva platna spiska su davana iz razlicitih kancelarija u istoj
zgradi u Kartumu u Mek Nimr ulici. Dzamal al Fadl, Sudanac koji je bio
prvi koji je pristupio organizaciji, kasnije je proneverio novac i
svedocio je kao vladin svedok na sudenju. On se seca da mu je dato
57.000 dolara i 17.000 saudijskih riala da iznajmi kucu za Bin Ladenove
ljude kada su se preselili u Sudan, a kasnije mu je dato 250.000 dolara
da kupi farmu severno od Kartuma.

Al Kaidini teroristi ili pojedinci finansiraju se lokalno, kroz poslovne
operacije njihovih preduzeca, i infuzijama gotovinom koja im se donosi
na ruke, izneto je na sudenju. Prema Al Fadlu, njemu je jednom receno da
odleti za Aman u Jordanu. Dato mu je 100.000 dolara u ruke sa
novcanicama od po 100 dolara.

Ovaj novac ide kurirom kome se daju dokumenta, karte i vize, a njih
priprema Al Kaidin putnicki biro i njima se kaze da ce ih neko sacekati
na aerodromu ili im se daje adresa. Kada se novac preda, najcesce u
zapecacenom kovertu, operativac se vraca na aerodrom i ide kuci.

Vecina nema pojma sta je uradio i kakav je bio njegov zadatak. U Sudanu,
Bin Laden je investirao u razlicite vrste poslova - takode i u
gradevinarstvo, poljoprivredu i bankarstvo. On gradi mostove,
medunarodne aerodrome i velike autoputeve. On gaji kikiriki, voce,
susam, kukuruz, suncokret i zito. Obavlja uvoz i izvoz.

nastavice se

                           Srpska Informativna Mreza

                                [EMAIL PROTECTED]

                            http://www.antic.org/

Одговори путем е-поште