Title: Message

Besmisao antiraketnog �tita u borbi protiv terorizma
Ga�anje vrapca topom
Najopasnija i najneprijatnija vest koju jedna dr�ava mo�e preneti svojim neprijateljima jeste informacija o sopstvenoj nemo�i. Analiza teroristi�kog napada u Njujorku i Va�ingtonu pokazala je, pre svega, da nijedno savremeno i moderno organizovano dru�tvo, bez obzira na ekonomsku i vojnu mo�, ne mo�e biti za�ti�eno od terorizma.

Generali u Pentagonu, opsednuti sopstvenom bezbedno��u, decenijama su pisali scenarija i razra�ivali ratne planove za vojne intervencije �irom sveta, izmi�ljaju�i razne legalne i ilegalne �pokrivke� za svoje krvave akcije �irom sveta, uve�bavaju�i razli�ite metodologije okupacije i eksploatacije odre�enih regiona, oslanjaju�i se na savremenu tehnologiju naoru�anja kojom raspola�u. Ameri�ka, pre svega, putuju�a diplomatija, na ovakve i sli�ne na�ine promovisala je svoje nacionalne interese, a pri tom i nametala sopstvene vrednosti koriste�i �kulturni� uticaj i �humanitarne� misije u kojima je �esto �gubila� iz vida jasnu i me�unarodno priznatu razliku izme�u gerilaca, boraca za slobodu, diverzanata i terorista, imenuju�i ih kako joj je kad odgovaralo. Posebno se pokazalo katastrofalnim preimenovanje terorista u �borce za slobodu� �ime je prakti�no dat legitimitet onom zlu koje je sada sna�lo Ameriku, a pre toga razaralo suverenitete mnogih dr�ava (SRJ, BiH, Makedonija) i regiona �ija destabilizacija je vr�ena metodom �izazivanja i upravljanja krizom�.

�to se ti�e bezbednosti sopstvene dr�ave, Pentagon je svoju odbranu zasnivao na pretpostavci da �e Amerika biti napadnuta od neke velike sile ili saveza dr�ava istovremeno, i da �e protivnik napasti adekvatno snagom raspolo�ivog oru�ja i na na�in simetri�an odbrani. Rasprave su se skoro isklju�ivo odnosile na mogu�nost ugro�avanja od raketnih napada sa nuklearnim, hemijskim i biolo�kim bojevim glavama.

Po pitanju �mirovnih� misija, u najnovijoj doktrini SAD i NATO, predvi�eno je da Amerika mo�e istovremeno voditi dva regionalna rata �to teoretski mo�e biti izvodljivo, ali izmenom ravnote�e snaga i interesa mo�e biti utopija. Slede�i takvu logiku, Amerika je na izmaku 20. veka pristupila izradi protivraketnog programa �ije do sada tri prakti�ne probe nisu dale �eljene rezultate. Me�utim, kada su teroristi pogodili u sredi�te ekonomskog i politi�ko-bezbednosnog �ivota i odneli hiljade nedu�nih �rtava najmo�nije dr�ave u svetu, postavlja se pitanje od koje to katastrofe i nesre�e treba da ih za�titi tako skup, a nepouzdan protivraketni �tit sada kada terorizam nema nacionalnost i ne priznaje dr�avne granice, ratno pravo i moralne norme. To danas menja sve kada je u pitanju odbrana Amerike. I to je zapravo onaj cilj kome su te�ili i koga su postigli teroristi. Amerika se vi�e nikada ne�e ose�ati sigurno i bezbedno na sopstvenom tlu.

SAD �e preduzeti poja�ane mere bezbednosti u kojima �e preispitati i podvrgnuti potpunoj kontroli sve �inioce bezbednosti po�ev od ameri�ke obave�tajne slu�be, preko federalne policije do Zdru�enog general�taba oru�anih snaga, u nadi da �e izvu�i prave pouke iz svega �to joj se desilo, sagledavaju�i, pre svega, uzroke sopstvene tragedije.

U vremenu koje je pred nama, i kada se u potpunosti sagleda veli�ina po�injenog teroristi�kog zla, izvesno je da �ivot u Americi, pa i u �itavom svetu, vi�e nikad ne�e biti isti.

Koliko se Amerika sme osloniti na program protivraketne odbrane kada je u pitanju njena bezbednost? Kakva je i kolika uloga oru�ja savremene tehnologije kada i dalje postoji verovatno�a da se tragi�ni scenario ponovi kao novo isku�enje terorista koje bi predstavljalo uzvratni udarac na ameri�ku odmazdu sa mogu�no��u da pritom opet zaobi�u sve preduzete mere bezbednosti u smislu za�tite vitalnih objekata? Dakle, mogu�nost zaobila�enja odbrambenog �ki�obrana� od strane terorista, sigurno �e navesti obave�tajno-bezbednosne strukture Amerike da pa�nju preusmeri na terorizam �ije se akcije �ra�aju i umiru na tlu sopstvene zemlje�, potpuno li�ene klasi�nog vojnog obrasca po kome se branilac i napada� me�usobno razlikuju.

Ali, pro�lost i sada�njost na primerima Bliskog istoka, Balkana i drugih regiona, kada je u pitanju terorizam i ameri�ka spoljna politika, navode na zaklju�ak da bi teroristi mogli odneti �pobedu� ako bi Amerika i dalje nastavila (a posebno u najavljernoj protivteroristi�koj odmazdi) da odbacuje vrednosti civilizovanog dru�tva i krenula u neselektivno razaranje dr�ava za koje pretpostavlja (a nema dokaza) da su teroristi�ke ili �za�titnice terorizma� i proizvela jo� ve�u tragediju po �ove�anstvo.

Uzdr�anost od prekomerne upotrebe sile i slepe osvete koja provejava u najavljenoj odmazdi prema teroristima, zatim, smirenost, trezvenost i razlo�nost moraju predstavljati osnovu za delovanje ameri�ke borbe protiv terorizma da ne bi do�la u poni�avaju�u ulogu da �topom ga�a vrapca�.

U suprotnom, krvavi potpisi ispod teroristi�kih lekcija koje �e oni dr�ati �irom sveta, sve nas mogu naterati da iz nu�de obu�emo ratne uniforme i pretvorimo se iz slobodnog u policijsko dru�tvo, gde �e se stambeni i radni prostori pretvoriti u kasarne u kojima �emo oru�jem braniti budu�nost bez budu�nosti.
Mi�a �ivojinovi� http://www.jutarnje.co.yu/svet/3.htm

Одговори путем е-поште