B I L T E N V E S T I
19. SEPTEMBAR 2001.
SR JUGOSLAVIJA
SRJ-SE: POSETA LORDA RASELA DZONSTONA
BEOGRAD, 18. septembra 2001. (Beta) Predsednik SR
Jugoslavije
Vojislav Kostunica i sef jugoslovenske diplomatije Goran Svilanovic
danas
su odvojeno razgovarali sa predsedavajucim Parlamentarne skupstine
Saveta
Evrope lordom RaselDzonstonom.
Iz Kabineta jugoslovenskog predsednika saopsteno je da je u
razgovoru Kostunice i RaselDzonstona bilo reci o reformama koje SRJ
preduzima u pravosudju i informisanju, regulisanju polozaja
univerziteta,
zastiti ljudskih prava i naporima koje ona preduzima na planu opste
demokratizacije drustva cime se otvara put za njen sto brzi prijem u
punopravno clanstvo SE.
Kostunica je RaselDzonstona obavestio i o predstojecim
pregovorima o buducnosti jugoslovenske federacije i izrazio nadu da ce
"dijalog, bez uslovljavanja, dovesti do obostranog prihvatljivog resenja
koje ce voditi stabilnosti zemlje i regiona".
U saopstenju se navodi da je zajednicki ocenjeno da je
neophodni uslov opsteg napretka Balkana uspostavljanje trajne
stabilnosti,
"koje nema bez resavanja problema na Kosovu i u Makedoniji".
U razgovoru Svilanovica i predsedavajuceg Parlamentarne
skupstine SE obostrano je konstatovano da se u Jugoslaviji, bez obzira
na
nasledjene tesksoce, obavlja intenzivan rad na uskladjivanju njenog
politickog i pravnog sistema sa evropskim standardima.
"To siroko otvara put za punu integraciju SRJ u
medjunarodnu
zajednicu i punopravno clanstvo u toj najstarijoj evropskoj
organizaciji",
navodi se u saopstenju sa razgovora Svilanovica i RaselDzonstona iz
Saveznog Ministarstva za inostrane poslove.
BEOGRAD, 18. septembra 2001. (Beta) Predsednik
Parlamentarne
skupstine Saveta Evrope (SE) lord Rasel Dzonston izjavio je danas u
Beogradu da SR Jugoslavija treba da ispuni jos dosta uslova za prijem u
SE,
ali da je njegov utisak da se "stvri krecu u dobrom pravcu".
Na konferenciji za novinare, na kraju dvodnevne zvanicne
posete Beogradu, Dzonston nije zeleo da prognozira kada bi SRJ mogla da
postane punopravan clan SE, dodajuci da ce pravni eksperti SE u novembru
objaviti izvestaj o reformama pravnog sistema SRJ.
Dzonston je rekao da je optimista i da SRJ pokazuje dobru
volju da se ukljuci u svet demokratskih zemalja i posebno je pozdravio
predlog da se ukine smrtna kazna u Krivicnom zakonu.
Predlog za ukidanje smrtne kazne, on je ocenio kao veoma
vazan
i dodao da nije ni bilo moguce puno toga uraditi za sedam do osam meseci
koliko je SRJ u svojstvu gosta u SE.
Dzonston je rekao da ne moze konkretno da navede uslove
koje
SRJ treba da ispuni, posto jos nije video izvestaj pravnih eksperata SE
koji su boravili u SRJ tokom juna, ali da je on prepoznao dobre signale,
koje treba pretociti u dela i ostvariti obecanja.
On je takodje rekao da je saradnja sa Tribunalom u Hagu
uslov
za prijem, a da jos postoje sporenja oko toga da li ta oblast treba da
se
uradi zakonom, ili ne, uvazavajuci cinjenicu da je taj sud ustanovljen
od
strane Saveta bezbednosti UN.
Dzonston je rekao i da SE nudi SRJ pomoc svojih pravnih
eksperata u svim oblastima, ukljucujuci i pitanje uredjenja federacije,
ali
da prethodno narod Srbije i Crne Gore treba da odluci o svojoj
buducnosti.
"Mi ne mozemo da vam kazemo kako treba da zivite u
buducnosti,
ali mozemo da vam pomognemo oko razlicitih koncepcija ustavnog
uredjenja",
naveo je on.
Na primedbu novinara da je Hrvatska primljena u SE, iako
nije
ispunila sve zahteve, Dzonston je kazao da se ne seca da je ijedna
zemlja
morala da ispuni sve uslove, ali da je bilo neophodno da istakne
opredeljenja da ce to uraditi u odredjenom vremenskom periodu.
Predsednik Veca gradjana Savezne skupstine Dragoljub
Micnovic
rekao je da delegacija SRJ nailazi na veliko razumevanje u srdacan
prijem u
SE, i da je zbog toga ocekivao da ce biti primljena vec pocetkom sledece
godine.
Micunovic je rekao da se kasni zbog izvestaja pravnih
eksperata SE i da ce SRJ, ukoliko sve bude u redu, biti primljena na
zasedanju tokom juna 2001. godine.
BEOGRAD, 18. septembra 2001. (Beta) Savezni ministar
nacionalnih i etnickih zajednica Rasim Ljajic i predsedavajuci
Parlamentarne skupstine Saveta Evrope lord RaselDzonston razgovarali su
danas u Beogradu o zastiti i unapredjenju ljudskih i manjinskih prava u
SRJ.
Ljajic je Dzonstona upoznao sa prednacrtom jugoslovenskog
Zakona o pravima manjina, i najavio potpisivanje bilateralnih sporazuma
o
zastiti nacionalnih manjina sa zemljama regiona, saopstio je Savezni
sekretarijat za informisanje.
Ministar Ljajic je izrazio ocekivanje da ce SRJ uskoro biti
primljena u punopravno clanstvo Saveta Evrope i naglasio da je to od
izuzetne vaznosti za dalji proces demokratizacije u zemlji i zastitu
ljudskih i manjinskih prava.
Dzonston je tokom razgovora ocenio da su u SRJ postignuti
znacajni pomaci u unapredjenju ljudskih i manjinskih prava, i dodao da
ce
Savet Evrope nastaviti da prati aktivnosti Saveznog ministarstva
nacionalnih i etnickih zajednica.
SRJ-SAD: SVILANOVIC RAZGOVARAO SA DZENET BOUG
BEOGRAD, 18. septembra 2001. (Beta) Sef jugoslovenske
diplomatije Goran Svilanovic razgovarao je danas u Beogradu sa zamenicom
pomocnika americkog drzavnog sekretara DZenet Boug o situaciji na Kosovu
i
Metohiji, odnosima u jugoslovenskoj federaciji i saradnji SRJ sa
susedima i
zemljama regiona.
Svilanovic je, kako je saopstilo Savezno ministarstvo
inostranih poslova, americkoj zvanicnici zaduzenoj za evropska pitanja u
ime vlade SRJ ponovio izraze saucesca zbog nedavnog teroristickog akta
protiv SAD i izrazio spremnost SRJ da usko saradjuje sa SAD u borbi
protiv
medjunarodnog terorizma.
DZenet Boug je izrazila zahvalnost na takvom stavu o
saradnji
po ovom i drugim regionalnim pitanjima, dodaje se u saopstenju.
SRJ-NEMACKA- SVILANOVIC: PRIORITET SPOLJNE POLITIKE ULAZAK U SE I EU
BEOGRAD, 18. septembra 2001. (Beta) Sef jugoslovenske
diplomatije Goran Svilanovic izjavio je danas da je prioritet
jugoslovenske
spoljne politike sto skorije uclanjenje u Savet Evrope, a potom i u
Evropsku uniju, saopstilo je Savezno Ministarstvo za inostrane poslove.
Svilanovic je to rekao u razgovoru sa drzavnim ministrom u
Ministarstvu inostranih poslova Nemacke Kristofom Copelom .
Copel je naglasio da Nemacka pruza podrsku Jugoslaviji na
putu
njene evrointegracije.
SRJ-NEMACKA: ORLIC RAZGOVARAO SA DRZAVNIM SEKRETAROM NEMACKE
BEOGRAD, 18.septembra 2001. (Beta) Jugoslovenski sekretar
za
informisanje Slobodan Orlic ocenio je da Skupstina Kosova nakon
novembarskih izbora nece biti jednonacionalna, dodajuci da su vlasti u
Beogradu za izlazak Srba na izborima, ukoliko medjunarodne vlasti u
pokrajini ispune njihove zahteve.
Orlic je ova ocekivanja preneo drzavnom sekretaru nemackog
ministarstva inostranih poslova Kristofu Copelu, tokom danasnjeg susreta
u
Beogradu, saopstio je Savezni sekretarijat za informisanje.
"Mnogo je vaznije pitanje da li ce izbori na Kosovu biti
demokratski. Mi jesmo za izlazak, ali da se ispune osnovni uslovi za
izbore, pre svega bezbednost, povratak prognanih i resavanje pitanja
nestalih", istakao je Orlic.
Osvrcuci se na odnose izmedju dveju clanica SRJ, on je
Copelu
rekao da nema razloga da Srbi i Crnogorci ne zive zajedno, ali ne u
postojecoj vec u modernijoj federaciji, s minimumom zajednickih
funkcija.
SVILANOVIC SA PARLAMENTARNOM DELEGACIJOM J.KOREJE I KOVACEM
BEOGRAD, 18. septembra 2001. (Beta) Sef jugoslovenske
diplomatije Goran Svilanovic razgovarao je danas sa parlamentarnom
delegacijom Juzne Koreje o mogucnostima unapredjenja bilateralne
saradnje i
pitanjima medjunarodnih odnosa znacajnim za dve zemlje.
U saopstenju iz Saveznog ministarstva inostranih poslova
(SMIP) navodi se da je Svilanovic izrazio zahvalnost za "tehnicku pomoc"
koju je Vlada Juzne Koreje uputila SMIPu, kao i zbog ucesca i doprinosa
te
zemlje na Donatorskoj konferenciji za SRJ, u julu ove godine.
SMIP je saopstio i da se Svilanovic danas sastao sa
predsednikom Socijalisticke partije Madjarske Laslom Kovacem, koji je
ucestvovao na danas zavrsenoj konferenciji Komiteta Socijalisticke
internacionale za centralnu i istocnu Evropu.
U razgovoru je bilo reci o situaciji na Balkanu i
mogucnostima
ukljucenja regiona u procese prosirenja Evropske unije, a Svilanovic i
Kovac ocenili su da se jugoslovenskomadjarski odnosi posle promene
vlasti
"razvijaju u dobrom pravcu".
SI-KONFERENCIJA: MEDJUNARODNA ZAJEDNICA DA POMOGNE TRANZICIJU SRJ
BEOGRAD, 18. septembra 2001. (Beta) Medjunarodna zajednica
trebalo bi da pomogne tranziciju Jugoslavije i njeno ukljucenje u
medjunarodne institucije, integraciju balkanskih zemalja u Evropu i
njihovu
medjusobnu saradnju, ocena je ucesnika zasedanja Socijalisticke
internacionale (SI) koje je zavrseno danas u Beogradu.
Kako je navedeno u Beogradskoj deklaraciji, zavrsnom
dokumentu
skupa, Komitet SI za Centralnu i Istocnu Evropu zatrazio je od
medjunarodne
zajednice da ekonomski pomogne proces tranzicije u SRJ i da preduzme sve
druge mere potrebne za njeno ukljucenje u medjunarodne organizacije.
U deklaraciji je pozdravljen dogovor za razresenje krize u
Makedoniji, koji su postigli predstavnici vlasti i medjunarodne
zajednice,
a SI je zatrazila da taj dogovor bude ispostovan.
Povodom izbora na Kosovu, ucesnici su se saglasili da je
potrebno da oni budu sprovedeni na osnovu Rezolucije 1244 i uz
obezbedjivanje uslova za ravnopravno ucesce svih nacionalnih zajednica
koje
zive u pokrajini.
Na skupu je ocenjeno da bi Evropska unija (EU) trebalo da
do
2002. godine bude prosirena sadasnjim zemljamakandidatima, kao i da
treba
stvoriti uslove da balkanske zemlje postanu kandidati za prijem u EU.
Povodom teroristickih napada na SAD prosle nedelje, u
deklaraciji je izrazena solidarnost sa Amerikom, uz ocenu da
medjunarodna
zajednica treba da podrzi borbu protiv terorizma i da svaka zemlja treba
da
preuzme svoj deo odgovornosti u toj borbi. Ocenjeno je i da treba
uciniti
sve kako bi kriza na Bliskom Istoku bila razresena politickim dogovorom.
Na zasedanju Komiteta SI za Centralnu i Istocnu Evropu
ucestvovale su 33 delegacije socijalistickih i socijaldemokratskih
partija
iz Evrope, koje su razmatrale situaciju na Balkanu, mogucnosti resavanja
kriznih situacija u regionu i ukljucivanja balkanskih zemalja u EU.
Na jucerasnjem otvaranju skupa, sef jugoslovenske
diplomatije
Goran Svilanovic, predsednik Veca gradjana Savezne skupstine Dragoljub
Micunovic i premijer Srbije Zoran Djindjic ocenili su da postoje velike
sanse za trajno resenje stabilnosti u regionu, posto su sve vlade
balkanskih zemalja izabrane demokratskim putem.
Oni su se saglasili da je krizu na Balkanu neophodno
resavati
mirnim putem, navodeci, kao i vecina visokih predstavnika SI, da su
Srbija
i Jugoslavija kljucne za stabilnost regiona.
REPUBLIKA
SRBIJA
DJINDJIC RAZGOVARAO SA DZENET BOUG
BEOGRAD, 18. septembra 2001. (Beta) Premijer Srbije Zoran
Djindjic izjavio je danas posle razgovora sa zamenikom pomocnika
americkog
dzavnog sekretara Dzenet Boug da je dobio obecanje da ce podrska
ekonomskim
reformama u Srbiji ostati stabilna bez obzira na promenjenu situaciju u
svetu posle teroristickih napada u SAD.
"Ostalo je na tome da nastavimo dosadasnju saradnju, kojom
smo
mi kao Vlada Srbije veoma zadovoljni. Da se sve ono sto je dogovoreno na
donatorskoj konferenciji i u drugim aranzmanima odvija svojim tempom",
rekao je Djindjic posle razgovora u Vladi Srbije u Beogradu, u kojem je
ucestvovao i americki ambasaor u SRJ Vilijam Montgomeri.
Djindjic je rekao da je sagovornicima u ime vlade i
gradjana
Srbije preneo najdublje saucesce povodom teroristickih udara u Njujorku
i
Vasingtonu i ponudio i "sve oblike saradnje" koji mogu doprineti da se
otkriju pocinioci tih napada i suzbije medjunarodni terorizam.
"Razgovarali smo o situaciji na Kosovu, o predstojecim
izborima, o potrebi da se za srpsko stanovnistvo obezbedi veca zastita i
vece garancije, kao podrska nasoj zajednickoj zelji da ono ucestvuje na
izborima, da kroz institucije koje tada budu legalne i legitimne
osvaruje
svoja prava", kazao je Djindjic, istakavsi da je u prvom redu rec o
pravu
na sigurniji zivot i povratak na Kosovo.
Prema recima srpskog premijera, u razgovoru je dotaknuto i
pitanje albanskih zatvorenika u Srbiji i dogovoreno da se za svako takvo
lice napravi "kratak pregled za sta je okrivljeno i koja mu se dela
stavljaju na teret".
"Ja nemam konkretnu informaciju. Moje informacije govore da
je
velika vecina tih lica, ako ne i sva, osudjena zbog krivicnih dela koja
se
odnose na kriminal ili terorizam, ali mi cemo kao Vlada Srbije jos
jednom
da analiziramo sve te slucajeve i predocimo ih javnosti i
zainteresovanima
u inostranstvu", kazao je Djindjic.
Zahvalivsi na izrazima saucesca i obecanoj pomoci u suzbijanju
terorizma, Dzenet Boug, koja je u Stejt departmentu zaduzena za evropska
pitanja, podvukla je da Vasington i posle proslonedeljnih dogadjaja
ostaje
zainteresovan za razvoj situacije u Srbiji i regionu.
"Jedna od poruka koje donosim iz Vasingtona je da smo i
dalje
veoma zainteresovani i angazovani ovde u Beogradu i regionu. Ostajemo
privrzeni nastavku saradnje i podrsci politickim i ekonomskim
reformama",
rekla je Dzenet Boug.
SRBIJA-NEMACKA- DJINDJIC: U REGIONU JE POTREBNA KOMPROMISNA POLITIKA
BEOGRAD, 18. septembar 2001. (Beta) Premijer Srbije Zoran
Djindjic zauzeo se danas u Beogradu posle sastanka sa drzavnim ministrom
u
ministarstvu inostranih poslova Nemacke Kristofom Copelom za globalnu
osudu
svih vidova terorizma i politickog ekstremizma, i za politicki dijalog o
svim otvorenim pitanjima na Balkanu.
Djindjic je nakon sastanka sa Copelom u Vladi Srbije
novinarima kazao da je razgovarano o situaciji u regionu u svetlu
teroristickih napada u SAD i kako da se ubuduce izbegnu slicni fenomeni,
pri cemu je kao ugrozena podrucja naveo Kosovo, Makedoniju i jug Srbije.
Nemacki diplomata rekao je da je u regionu neophodan miran
sazivot i da vlada u Berlinu stoga podrzava napore potpredsednika Vlade
Srbije Nebojse Covica na jugu Srbije i na Kosovu.
On je ocenio da izbori na Kosovu "imaju samo onda smisla,
ako
svi koji na njima ucestvuju mogu biti trajno sigurni da im ne preti
fizicka
opasnost, fizicko ugrozavanje".
"To znaci da mi podrzavamo napore potpredsednika Covica da
se
u tom smislu pronadje resenje za Kosovo", rekao je Copel.
Djindjic je kazao da ce nemacki zvanicnik posle posete
Beogradu, i vlastima u Skoplju i Tirani preneti poruku da ce se "brzina
integracije u Evropu i demokratski svet meriti odlucnoscu u borbi protiv
terorizma".
"Mi smo veoma zadovoljni tom porukom, jer je to nasa
pozicija
i smatramo da je potreban globalni odgovor na globalni terorizam. Taj
globalni odgovor mora da bude osuda i suzbijanje terorizma u svim
vidovima,
i u vidovima politickog terorizma", rekao je Djindjic.
On je pojasnio da pod politickim terorizmom podrazumeva
svako
"propagiranje nasilja" u cilju "promene granica ili politicke situacije"
i
ocenio da "fizicki terorizam, podmetanje bombi, ima svoje uzroke u
politickom ekstremizmu".
Podvukavsi da je narocito u "osetljivom" regionu Balkana
potrebna politika kompromisa, Djindjic je rekao da je Vlada Srbije
"spremna
da razgovara o svim otvorenim problemima sa svim liderima u regionu,
ukljucujuci i albanske lidere na Kosovu i albansku vladu", i sve one
koji
su privrzeni evropskim integracionim procesima.
PITIC:PONOVO STVORITI MOMENAT ZA REFORME
NIS, 18. septembra 2001. (Beta) Srpski ministar za
ekonomske
odnose sa inostranstvom Goran Pitic izjavio je danas da je stranim
investitorima "jako vazno da se u Srbiji ponovo izgradi konsenzus po
pitanju reformi".
"Cini se da se negde rasplinula prica o reformama i svela
na
pitanje politickih razmirica", rekao je Pitic na Konferenciji o
medjuregionalnoj saradnji Bugarske, Makedonije i Jugoslavije, koja se
odrzava u Niskoj Banji, ocenivsi da je sada na Vladi Srbije da pokusa da
ponovo stvori momenat za reforme.
Pitic je istakao da je neophodno "u sto kracem roku
pregrmeti
ovaj tezak period i stvoriti trenutak kada cemo poceti da pravimo prave
sanse".
Prema recima ministra, strani investitori u ovom momentu
pokazuju znacajnu brigu za politicne turbulencije u Srbiji.
"Ova zemlja svakodnevno pravi progres u svojim reformama i
sigurni smo da jos puno toga moze da se uradi, ali nemoguce je napraviti
poboljsanje zivotnog standarda odjednom", rekao je Pitic ocenivsi da je
ono
sto je moguce, "rad na unapredjenju zivotnog standarda stanovnistva".
On je zakljucio da je "lopta kod nas" ukazavsi da ce od
brzine
i podrske reformama zavisiti medjugranicna saradnja.
KOSOVO METOHIJA
NEGATIVNE REAKCIJE ALBANACA NA PLAN COVICA U SB UN
PRISTINA, 18.septembra 2001. (Beta) Albanski politicari na
Kosovu najostrije su se danas usprotivili platformi Vlada Srbije i
Jugoslavije o resavanju problema na Kosovu, predstavljenoj clanovima
Saveta
bezbednosti Ujedinjenih nacija i generalnom sekretaru UN Kofiju Ananu u
Njujorku.
U prvim reakcijama na ponudjeni program o Kosovu, koji je
clanovima SB UN prezentirao sef drzavnog Koordinacionog centra za Kosovo
Nebojsa Covic, stranke Albanaca u Pristini ocenjuju da je "uzaludan
pokusaj
Beograda da dokaze da je Kosovo deo Srbije", dodajuci da o buducnosti
pokrajine mogu da odlucuju samo njeni gradjani.
Predsednik Demokratskog Saveza Kosova (DSK) Ibrahim Rugova
je
istakao da je "volja naroda Kosova poznata i nece biti prihvacena
nikakva
platforma iz Beograda".
"Platforme u vezi Kosova su zavrsene", pa bi prema
misljenju
Rugove Beograd mogao jedino da podrzi medjunarodnu zajednicu.
Istrajavajuci na nezavisnosti Kosova, predsednik DSK je
naveo
da je takav oblik uredjenja pokrajine "najbolji za sve njene zitelje", i
da
stoga, nastavio je Rugova, "svako moze da priprema platforme, ali ce
volja
naroda Kosova ostati nezavisnost".
I za predsednika Alijanse za buducnost Kosova, Ramusa
Haradinaja, nastup Nebojse Covica pred SB UN je neprihvatljiv.
Haradinaj je pozvao Covica da se okane stavaranja platformi
za
Kosovo i da je bolje da uveri kosovske Srbe "u neophodnost njihovog
ucesca"
na novembarskim izborima za Skupstinu Kosova.
Pristinski dnevnik na albanskom jeziku "Zeri", pise da
nastupom pred clanovima SB UN, Covic namerava da "uz pomoc medjunarodne
zajednice Kosovo povrati pod okrilje Srbije".
Prema pisanju istog lista, srpski plan o Kosovu predvidja
"povratak jednog odredjenog broja jugoslovenske vojske i policije na
Kosovo
i iseljenih civila".
"Zeri" podseca na ranije predloge potpredsednika srpske
Vlade
"o podeli Kosova", koji je, prema oceni lista, "kategoricki odbacen".
MANUEL: PRITVORENO DVOJE SRBA OSUMNJICENIH ZA ZLOCINE
BEOGRAD, 18. septembra 2001. (Beta) Policija UNMIKa
pritvorila
je dvojicu kosovskih Srba na pokrajinskoj administrativnoj granici kod
Merdara, zbog sumnje da su pocinili zlocine za vreme rata na Kosovu,
saopstila je danas portparol UNMIKa Suzan Manuel.
Manuelova je agenciji Beta kazala da ce te dve osobe ostati
u
pritvoru za vreme sprovodjenja istrage i dodala da se u pritvoru nalaze
jos
"desetine" osoba protiv kojih se vodi istraga za eventualne zlocine.
Suzan Manuel je jos istakla da je "daleko od istine" da su
dvojica privedenih vec optuzeni za ratne zlocine i ponovila da su oni
privedeni na osnovu prijave jednog lokalnog stanovnika zbog sumnje da su
pocinili zlocine za vreme rata.
REPUBLIKA CRNA GORA
PRVI SASTANAK PREDSTAVNIKA MUP-OVA REGIONA
PODGORICA, 19. septembra 2001. (Beta) Visoki predstavnici
ministarstava unutrasnjih poslova zemalja jugoisticne Evrope zakljucili
su
danas u Podgorici da treba angazovati sve kapacitete u borbi protiv
organizovanog kriminala, medjusobnom saradnjom i razmenom informacija i
znanja.
Na sastanku visokih predstavnika MUPova Crne Gore, Srbije,
Slovenije, Hrvatske, Makedonije, Albanije, Republike Srpske i sefa
policije
UNMIKa razmatrana je bezbednosna situacija u regionu i brojne
inicijative i
moguce konkretne akcije zajednicke saradnje u borbi protiv raznih oblika
organizovanog kriminala.
U saopstenju sa sastanka navodi se da ce nadlezne uprave
ministarstava unutrasnjih poslova razmenjivati bezbednosne i druge
informacije radi efikasnije borbe protiv nelegalne imigracije i
organizovanog kriminala. Dogovoreno je da se pitanje modaliteta saradnje
definise u najskorije vreme na ekspertskom nivou. Ucesnici prvog
regionalnog sastanka ministarstava unutrasnjih poslova osudili su
nedavne
teroristicke napade na SAD i sve vidove terorizma.
SEFOVI POLICIJA BALKANSKIH ZEMALJA KOD DJUKANOVICA
PODGORICA, 18. septembra 2001. (Beta) Crnogorski predsednik
Milo Djukanovic razgovarao je danas sa ucesnicima prvog Regionalnog
sastanka ministara unutrasnjih poslova zemalja zapadnog Balkana, koji se
odrzava u Podgorici.
Iz kabineta crnogorskog predsednika saopsteno je da je
crnogorski ministar policije upoznao Djukanovica sa "karakterom i
dometima
skupa".
Djukanovic je kazao da organizovanje ovakvog skupa
potvrdjuje
opredeljenost Crne Gore da se "obracuna sa pojavama organizovanog
kriminala, od kojih nije imuna ni jedna zemlja u regionu ali i
razvijenije
drzave". "To istovremeno predstavlja poruku medjunarodnoj zajednici, da
mi
koji zivimo na ovim prostorima pocinjemo organizovanije delovati na
suzbijanju vlastitih problema," rekao je Djukanovic.
FEDERACIJA-RAZGOVORI: DJUKANOVIC I VUJANOVIC NE DOLAZE U BEOGRAD
PODGORICA, 19. septembra 2001. (Beta) Crnogorski predsednik
Milo Djukanovic i republicki premijer Filip Vujanovic nece ucestovati u
danasnjim najavljenim razgovorima o buducnosti SRJ, potvrdjeno je
agenciji
Beta iz vise izvora.
Predsednik SR Jugoslavije Vojislav Kostunica zakazao je za
danas u 15 sati razgovore predstavnika republickih i saveznih vlasti o
buducnosti federacije.
Crnogorski predsednik Milo Djukanovic je pozitivno
odgovorio
na taj poziv, ali je ucestovanje u razgovorima uslovio odsustvom
saveznog
premijera Dragise Pesica, posto zvanicna Crna Gora ne priznaje
legitimitet
Savezne vlade. Djukanovic je, u pismu koje je kasno sinoc uputio
Kostunici, pozdravio spremnost za dijalog o buducnosti SRJ, ali je
ocenio
da ta inicijativa nije u skladu sa dosadasnjom praksom i realnom
situacijom da se dijalog vodi izmedju vlada Srbije i Crne Gore, uz
ucesce
predsednika SRJ.
Djukanovic je istakao da ovog puta nisu obavljene prethodne
konsultacije oko ucesnika sastanka i drugih uslova. Crnogorski
predsednik
je kazao da je ocekivao da ce Kostunica uvaziti sustinske, a ne formalne
razloge zbog kojih smatra da u razgovorima o preuredjenju odnosa Crne
Gore
i Srbije nije neophodno ucesce predsednika "takozvane Savezne vlade".
Djukanovic je na kraju pisma Kostunici izrazio spremnost za
ucesce u svim razgovorima koji ce znaciti doprinos iznalazenju resenja,
oko
cije organizacije bi prethodno bio postignut dogovor.