"Blic", 19. septembar 
Miodrag Krivokapic: Zivimo u vremenu kada je, vise nego inace, vazno da
publika nesto voli. Ali, bojim se da "estetika blagajne" moze nase
repertoare odvesti u nezeljenom pravcu. Steta je sto Ljubisa Ristic vise
ne rezira 

Pribojavam se trzisne kulture

pise: Tatjana Njezic

Ni sam ne znam koje mi je po redu ovo ucesce na BITEF-u. Dolazio sam
svojevremeno sa predstavama nastalim na "Splitskom ljetu", pa sa
Hrvatskim narodnim kazalistem, sa KPGT-om, sa JDP-om, pa do, evo sada,
sa Centrom za kulturnu dekontaminaciju. BITEF je sjajna institucija koja
nam se desila i koja, na srecu, traje. Znam koliko nam je znacila dok
smo bili mladi glumci, iako se tada mnogo lakse putovalo. Bio je, a i
ostao prozor u svet - rekao je poznati glumac Miodrag Krivokapic koji na
ovogodisnjem, 35-tom BITEFU igra u predstavi "Smrt Urosa Petago 2001."
(bice igrana 20. i 21. septembra) Stefana Stefanovica u reziji Mire
Erceg i u produkciji Centra za kulturnu dekontaminaciju. Govoreci o
cinjenici da tumaci lik oca istorijskog junaka sa mitskom dimenzijom,
Marka Kraljevica, Krivokapic navodi da voli tu vrstu predstava u kojoj
se klasika preispituje. "Taj komad me je povukao da se pozabavim
istorijom, odnosno vremenom Brankovica i Mernjavcevica".

I koji je vas osnovni utisak nakon tog "izleta" u istoriju?

- Pre svega fascinirala me cinjenica da je taj komad pre vise od 200
godina napisao osamnaestogodisnji mladic u vreme dok je Srbijom vladao
nepismeni Milos. Iz dela se, recimo, vidi uticaj Sekspira, Getea,
Kalderona... Taj momak, da je poziveo, verovatno bi bio nas Sekspir. A
Vukasin, lik koji igram, je neki nas Magbet. Uzurpator odluka o svemu u
drzavi i tvorac svakovrsnog zla iz najboljih namera. Znate, i srednji
vek, i pre toga Vizantija, obelezeni su vrlo grubim i nemilosrdnim
obracunima medju vlastelom. Ali, vlast je uvek vlast.

Da li je i danasnja vlast takva?

- Nikada ni o jednoj vlasti nisam hteo javno da govorim, pa necu ni o
ovoj. Sekspir je savrseno opisao prirodu vlasti, a ja bih svim
vlastodrscima preporucio da ga citaju. No, narod po prirodi stvari uvek
ima neku nadu. I mi se jos uvek nadamo, a zmirkamo pred cinjenicom da
zivot postaje sve dramaticniji.

U kom smislu?

- U smislu 11. septembra i napada na SAD. Vidite, ocito je nasa prica
mala u odnosu na tu njihovu veliku, da parafraziram Mihiza iz "Banovic
Strahinje". Govorili ste o tome da je Sekspir lepo opisao prirodu
vlasti.

Niste li i vi bili u planu da igrate u njegovom komadu koji su letos na
Brionima radili Rade Serbedzija i Lenka Udovicki?

- Jesam. Verovatno iz sentimentalnih razloga je Rade hteo da okupi stare
prijatelje. Godinama smo se mi, u nekim predjasnjim vremenima bavili
Sekspirom. No, da skratim pricu dogovarali smo se oko jedne uloge a onda
mi je Lenka ponudila drugu. Znate, Rade je tu samo glumac. Reditelj je
Lenka.

Hocete da kazete da on na nju nema uticaja?

- E, ne bih se ja petljao u to. Ali, salu na stranu Rade je vrstan
glumac i sjajan tip koji odlicno podnosi taj svoj publicitet.

A vi, kako vi podnosite svoj publicitet?

- Tesko. Svaki intervju odbolujem i pitam se sta mi je to trebalo.

Zasto?

- U ovim vremenima nemoguce je izbeci razgovor o politici. Vidite, kad
ste mladi, imate iluziju da svojom umetnoscu menjate stvari. A kad
prodje vreme shvatite da ste "slamka medju vihorove". Uostalom drzava je
glavni mecena i tu nema mnogo filozofije. Sa druge strane, rastao sam na
Kosovu, bio u Hrvastskoj, pa ovo, pa ono - a ne volim da svoj zivot
javno objasnjavam.

Odigrali ste mnogobrojne uloge. Postoji li neki lik koji najvise podseca
na vas licno?

- Sve to lici na mene. Ali, znate li da smo mi cesto u situaciji da
igramo ono sto drugi misle o nama. Reziseru cesto idu linijom manjeg
otpora pa kazu, recimo, ma Brik ce kralja Lira da uradi za 30 dana.
Naucio je on to kod Risitica, a treba li da govorim o tome koliko to
nije dobro.

Kad smo vec kod Ljubise Ristica, sta danas mislite o njemu?

- Sve najbolje kao o reditelju. Mislim da je ogromna steta sto vise ne
rezira. Tako bih rado igrao u predstavi koju bi on radio, ali pod
uslovom da rezira bar dva sata dnevno. Voleo bih da se to dogodi.

A volite li to sto ste uskocili umesto Dragana Nikolica u predstavu "Dr
Suster" kojom je otvorena nova scena "Zvezdara teatra"?

- Nije to prvi put da sam ja uskocio umesto Gage. Recimo, vrlo me raduje
sto sam umesto njega igrao u filmu "Mala pljacka vlaka". A drago mi je i
sto sam umesto njega dobio ulogu u "Susteru" jer to je odlican komad i
publika ga veoma voli. A igram i u "Lariju Tomsonu", takodje umesto
Gage.

Do koje mere je vazan taj kriterijum da se publici nesto masovno dopada?

- Zivimo u vremenu kada je, vise nego inace, vazno da publika nesto
voli. Ali, bojim se da estetika blagajne moze nase repertoare odvesti u
drugom (nezeljenom) pravcu. Pribojavam se kulture na trzistu. Znam ljude
kojima je ovo vreme tesko palo.

Na primer?

- Recimo, veliki majstor kinematografije Zivko Nikolic, koji je ziveo za
film i od filma. Tog coveka je ubilo vreme. Vidite, svi koji se bave
ovim poslom nose u sebi izvesnu dozu fanatizma. Kada su se vremena, kao
sto znamo, izmenila ljudi su mu govorili da treba da uradi neku reklamu,
a on je odgovarao da to ne ume.Jednostavno, nije se uklopio. Secam se
kada smo radili "U ime naroda" govorio je kako toliko voli taj svet da
su mu drage i njegove mane. A sa druge strane bio je strog u svojoj
teznji ka istinitom i sustinskom. Sve je to tako ostro i okomito kao i
Crna Gora i kinematografija kojoj je pripadao.

Postoji li srpska i crnogorska kinematografija? Mmoze li sestaviti
rampa?

- Ne moze se staviti rampa kroz srce. Jedva covek da prezivi jedan
raspad ove zemlje kad evo ga na pomolu jos jedan. Previse je to za
ljudski vek. No, da se vratim lepsim temama.

Kojim?

- Izuzetno mi je drago sto sam igrao u komadu "Vinsent Prajs" mladog
pisca Dusana Ristica. Odlicno ga je Cvele (Svetozar Cvetkovic)
namirisao. Radice se, koliko cujem, jos jedan njegov komad. Mislim da je
rec o odlicnom piscu i milo mi je sto sam ucestvovao u njegovoj
promociji.

Jedan procenat

Kako komentarisete odnos drzave prema kulturi? - Drzava se tesko odrice
para. Eto, za kulturu se izdvaja 0,8 odsto! Pa daj nek se napne za jos
onih 0,2 pa da bude ceo jedan. Veliki!

"Danas", 19. septembar 

Pise: Velimir Curguz Kazimir 

Kako je raskrinkan bivsi ministar Zeljko Simic

Hrabrost skrivene kamere

U nedelju je objavljeno da je Zeljko Simic, bivsi srpski ministar
kulture, direktor Narodnog pozorista, pisac govora Slobodana Milosevica
i jos nekih knjiga uhapsen zbog kradje. U ponedeljak smo na
televizijama: Studio B, Politika i BK, ne znam da li je to jos neko
preneo, mogli videti video snimak kako Zeljko Simic uzima neke stvari i
stavlja ih u svoj dzep. Muski glas je, poput sportskog novinara,
komentarisao: nije mu bilo dosta, sad ce da uzme jos neku novcanicu.
Posle sam na televiziji video da je komentator bio neki policijski
inspektor. Kakvi dokazi, kakva efikasnost! Zeljku Simicu je odmah
odredjen pritvor od mesec dana posto je optuzen da je pocinio tesku
kradju.

Nije da sam neki poklonik lika i dela Zeljka Simica. Nije da mi je zao
coveka. Nije da se radujem sto je u zatvoru. Nije da ovo nije posledica
necega sto je godinama bilo pogresno i prilicno bolesno. I prilicno mi
je muka od svega.

Trebalo bi, ipak, krenuti nekim redom. To ne zaustavlja mucninu ali moze
da ohladi glavu.

Zeljko Simic je svoju biografiju stvarao (i pisao) od 8. sednice, na
ocigled, i uz veliku pomoc, srpske politicke, kulturne i ekonomske
elite. Nikada nije bio sam u tom herojskom poduhvatu. Osim novih
politickih heroja - od kojih su mnogi bili polupismeni, primitivni i
poluobrazovani - cija je lojalnost velikom vodji bila glavna preporuka
za sve javne i manje javne drzavne zadatke - u stvaranju Zeljka Simica
kao vanserijskog srpskog intelektualca ucestvovali su i mnogi prekaljeni
univerzitetski profesori i akademici. Cime ih je Zeljko Simic osvojio?
Nekim specijalnim vestinama ili izvanrednim poznavanjem istorije, prava,
knjizevnosti? Da li je on bio autor nekog rada koje ce ostati zabelezeno
kao kapitalno delo nase nauke i kulture? Ne mora to biti knjiga od
nekoliko stotina strana. Dovoljan je jedan esej.

Bice da je Zeljko Simic tolike mudre starine i besmrtnike osvajao time
sto je bio u Njegovoj i Njenoj blizini. Sav njegov talenat, znanje i
sarm mogu se objasniti tom bliskoscu. I njegov uspeh na jednom drugom
- sasvim intimnom planu - moze se tako protumaciti. Biti istovremeno
omiljen kod mudrih staraca i kod izazovnih mladih dama sa estrade - to
je nesto sto moze predstavljati anticki ideal. To, nesumnjivo, moze
izazvati i odredjenu zavist.

Pokazalo se, medjutim, da je pojavu i delo Zeljka Simica jedino ozbiljno
shvatio novinar Pera Lukovic. Ne secam se nesto profesora iz oblasti
kojima je vladao Zeljko Simic da su se javno usprotivili logoreicnom
praznoslovlju kojima je ovaj mlatio na sve strane. U svemu tome je, nema
sumnje, bilo i snaznih naznaka ozbiljnih mentalnih problema, o kojima se
pricalo na sve strane. Nikog, osim Pere Lukovica, nije bilo da upozori
javnost da bolest polako napusta svoga vlasnika i da se prosiruje po
celoj zemlji. Pera Lukovic je, medjutim, to uradio na "svoj" nacin.
Ismejavao je pojavu i lik - nadenuo joj ime Zeljko mali Simic i time
razveselio mnoge poklonike svoga pisanja. Dalje od toga se nije islo iz
vrlo jednostavnog razloga: zbog ogromnog konformizma i kukavicluka nase
elite. To, nazalost, nije nista novo.

Novo je samo to da se konformizam i kukavicluk uporno prebacuju u neko
drugo vreme - u vreme titoizma i komunizma. Otkad je Milosevic dosao na
vlast vise niko nije ne samo komunista nego ni konformista. Sve junak do
junaka. Zasto je onda cudno da se mnogi strasni zlocini pocinjeni u ime
srpstva i ocuvanja rezima uporno precutkuju? Kad su se ljudi plasili da
se zamere jednom Zeljku Simicu kakvu vrstu hrabrosti i odgovornosti
ocekivati od njih?

Tako je sve ove godine opstao i Zeljko Simic. Rastao, rastao i u tuzan
slucaj se pretvorio.

Ima, medjutim, nesto cime se ovaj slucaj ponovo vraca u centar nase
paznje. Rec je o medijima koji nesto sto je, ocigledno, dokazni
materijal daju na uvid javnosti pre sudjenja. Da sam neki tuzilac sada
bih pokrenuo postupak protiv televizija koje imaju tu vrstu drskosti da
pustaju video traku na kojoj vidimo to sto vidimo. A mozda bi i sud sada
mogao da izuzme ovako obelodanjen dokazni materijal. Jos mi je u
pamcenju onaj film o Spegelju i kompaniji posle kojeg su tenkovi krenuli
prema Hrvatskoj. Stvarno me zanima sta je sa tim filmom i koliko je on
bio autentican. Upotreba policijskih filmova nije nesto sto bi trebalo
da usmerava javnost u ovom ili onom pravcu. Mozda su to sve glumci.
Mozda je montazer ucio kod Ajzenstajna. Jednostavno, necu da gledam
filmove pravljene skrivenom kamerom. Oni su mi odvratni.

Isto onoliko kao i prijatelji koji sumnjaju da ih prijatelji potkradaju
pa ih iskusavaju pred skrivenim objektivom.

Emitovanje video zapisa o Zeljku Simicu na javnim televizijama
predstavlja neku vrstu prekretnice. Od ovog trenutka medijima je sve
dozvoljeno. Mediji su jaki onoliko koliko mogu da krse stara pravila i
stvaraju nova. Pogotovo oni mediji koji su do juce bili u sluzbi
prethodnog rezima. Oni, sa cijih se ekrana godinama "nije skidao" Zeljko
Simic sada mogu da naplate sva ponizenja i frustracije. Zanimljivo je da
je TV B92, i pored toga sto je posedovao snimak, odbio da ga emituje.
Takva vrsta "dokazivanja" nije mu bila potrebna. Ko je sledeci
"prijatelj" koji ce da uslika svoga prijatelja? U kojim sve situacijama?

Ali sta me briga ko ima kakve prijatelje i kako se takvi prijatelji
nalaze. U tu vrstu socijalne patologije ne zelim da ulazim.

Ako je Zeljko Simic tako surovo razotkriven, njegova kleptomanija ili
sta vec, zeleo bih samo da se sada objave imena svih onih poznatih
profesora i akademika koji su zajedno sa njim godinama formirali javno
mnjenje. Posebno bih voleo da vidim imena onih koji su ucestvovali u
predstavljanju njegovih besmrtnih dela. Nije valjda da ce se i to
zaboraviti. Ima tako mnogo toga sto bi da se zaboravi a sto se danas ne
samo potiskuje nego se i predstavlja kao vrhunski moralni cin i
hrabrost. Zeljko Simic, najzad, nije sa javne scene potisnut otporom i
suprotstavljanjem intelektualaca i elite nego nezadovoljstvom Vodje i
Vodjice. Da je Zeljko Simic ostao u milosti Familije, a Familija ostala
na vlasti, gde bi mu bio kraj? Pravni fakultet? SANU? Uprava Zvezde?
Neki novi institut? A ni prijatelj ne bi bio u napasti da video traku
posalje policiji. Mozda bi mu sam poklonio zlatni roleks.

Dovidjenja do sledeceg otkrica. Bljak!Bljak! Bljak!

"Politika", 19. septembar 

PREDSTAVLJENA KNJIGA "KORUPCIJA U SRBIJI" 

Prednjace carinici i lekari

Strucnjaci od januara istrazivali uzroke, posledice i strategiju borbe
protiv najveceg drustvenog zla koje danas brine i ceo svet

pise: J. Antelj

Korupcija je u srpskom drustvu opsteprisutna pojava. Razvijena je na
svim nivoima i toliko rasirena da je postala javna i do te mere
uobicajena da nad njom izostaju cak i moralne osude. Bez obzira na nivo
vlasti, vladajucu ili opozicionu garnituru, vremenom je korupcija
postala sistemska pojava koja je nase drustvo inficirala od vrha do dna.
A koji su uzroci i posledice ovog najveceg drustvenog zla i kojom
strategijom bi se kod nas mogla zaustaviti (i onda delom eliminisati),
tema je kojom su se od pocetka ove godine bavili strucnjaci Centra za
liberalno-demokratske studije. Oni su juce predstavili i rezutlate tog
rada u knjizi "Korupcija u Srbiji".

- Istrazivanja su pocela u januaru i obuhvatila su 1632 ispitanika, kao
i 327 privatnih preduzeca i radnji. Cak 53 odsto ispitanih samtra da je
uobicajeno sto se svaki posao obavlja brze i efikasnije uz podmicivanje.
Korupcija se po njihovom misljenju ne moze izbeci i bolje je, tvrde,
odmah platiti nego gubiti vreme - kaze dr Slobodan Vukovic, jedan od
autora. Dodaje da je korupcija najrasirenija kada je rec o dozvolama za
lokacije, uvoz, izvoz, o ugovorima sa vladom, ukljucivanju telefona ili
struje, kao i carinskoj dokumentaciji.

Prednjace carinici

Ljudi smatraju da je korupcija prisutnija kod nas nego u zemljama iz
okruzenja.

- Najprisutnija je u pravosudju, policiji i carini, mada, sto se
profesija tice, prednjace carinici. Ljudi smatraju da je ima i u
zdravstvu i slazu se daje podmicivanje, odnosno korupcija jedan od
nekoliko kljucnih problema nase zemlje - istakla je juce profesor
Mirjana Vasovic. Ukazavsi na to da je korupcija vremenom postala i
"adaptivno" sredstvo, jer su ljudi poslove uglavnom zavrsavali davanjem
mita, ona je objasnila da iz toga proizilazi i cinjenica da ljudi u
nasoj zemlji nemaju potpuno jasnu sliku sta je to korupcija i sta tacno
ona podrazumeva. Da li je to samo podmicivanje novcem?

S obzirom na to da su ispitivanja obavljena u vreme kada je tek
nastupila smena vlasti mnogi ljudi su mozda, kazu strucnjaci, reagovali
previse kriticki upravo se osvrcuci na prethodni rezim koji je bio
glavni generator ove negativne drustvene pojave. Mnogi veruju da ce nova
vlast biti manje korumpirana i da ce uspeti da se izbori s ovim
drustvenim problemom.

Svet pod istim bremenom

Korupcija, ipak, nije samo problem nase zemlje. Ona je tesko breme i
savremenog sveta koji je u poslednjoj deceniji poveo pravi "rat" protiv
ovog zla, ali rezultati nisu zadovoljavajuci. To znaci, ocenili su juce
strucnjaci, da postoji jak motiv upustanja u korupciju.

Korupcija, prema recima dr Boska Mijatovica, moze biti decentralizovana,
odnosno pojedinacna, zarad sticanja licne koristi, i centralizovana, sto
je slucaj u manje srecnim zemljama gde postoji razgranata organizacija
cija je "glava" sef drzave. Ili, kako je to slikovito opisao dr
Mijatovic, "gde riba smrdi od glave". Posledice korupcije su, dodao je
on, nepovoljne po ekonomski zivot zemlje i dobro upravljanje, efikasnost
i demokratiju. Korupacija iz ugla tradicije, cime se bavio mr Dragomir
Antonic, upozorava na nove elemente. Ako celo drustvo shvati da je jedan
nivo ili neka vrsta korupcije dozvoljena, to ukazuje na veliku opasnost
koja vreba zemlju. Granica izmedju "blaze" i "teze" korupcije moze se
uporediti s podelom na lakse i teze droge.

Reketiranje pacijenata

Juce je posebno ukazano na korupciju u zdravstvu koja podrazumeva
klasicno "reketiranje" pacijenata i to u situaciji kada oni nisu
sposobni da racionalno razmisljaju.

- Svaki cetvrti ispitanik je platio nekog lekara zarad boljeg lecenja, a
cak 53 odsto njih bi platilo da bi bili bolje leceni. Poznati su i
primeri da se prilikom utvrdjivanja invalidske penzije clanovima
komisije placalo izmedju tri i pet hiljada maraka, u zavisnosti od
stepena invaliditeta - objasnio je Zoran Vacic, predsednik Centra i
autor koji se bavio korupcijom u zdravstvu.

Srbija je poslednjih deset godina, prema oceni dr Borisa Begovica, bila
na "teskim drogama", ako se slikovito poredi nivo korupcije u nasoj
zemlji u tom periodu. S obzirom na to da su ovi strucnjaci tokom svog
rada usko saradjivali i sa nekim ljudima koji su direktno bili ukljuceni
u korupciju, upoznali su se veoma dobro sa svim njenim mehanizmima.

Prema tim saznanjima, sacinjena je i strategija kojom bi se moglo
istupiti pred korupcijom i svesti je na sto manju meru. I, kako je
zakljucio dr Begovic, najvaznije je ukloniti prostor za stvaranje
korupcije, odnosno drzavu iz privrede, i mora se liberalizovati trziste.
Sve to ne moze da se ostvari bez jakog pritiska javnosti koji bi
neminovno doveo do jacanja politicke volje.

Jucerasnja promocija knjige bila je svojevrstan uvod u konferenciju
koja, pod nazivom "Korupcija u Srbiji" i uz prisustvo predstavnika
Svetske banke i Evropske banke za obnovu i razvoj, sutra pocinje u
Centru "Sava".

NARODNI POKRET "OTPOR" U BORBI PROTIV KORUPCIJE 

Karijes napolje, bez obzira na bol

Kampanja ce trajati sest meseci i bice sprovedena u vise faza: stvaranje
alijanse protiv korupcije, saradnja sa gradjanstvom, formiranje baze
podataka i modela borbe

pise: M. Vucetic

Narodni pokret "Otpor" krece u beskompromisnu borbu protiv korupcije i
najavljuje formiranje citave alijanse koja ce se ukljuciti u
iskorenjivanje ovog zla. Da bi sto slikovitije prikazali koliko je
korupcija stetna i ruzna pojava, mladi su iskoristili fotografiju iz
medicinske enciklopedije koja prikazuje zube ostecene karijesom. Natpis
"bez anestezije" treba da sugerise da ce se u ovu borbu krenuti ma
koliko to bolelo. Ivan Marovic je na konferenciji za novinare rekao da
je vreme da se korupcija izmesti iz apstraktnog u konkretno, iz domena
politickog prepucavanja i sakupljanja politickih poena u domen resavanja
problema.

- Nas cilj je da izmestimo korupciju iz domena parole, iz domena
fiktivnog i apstraktnog prebacimo u domen borbe protiv tog drustvenog
zla, gde bi pored nas trebalo da se blagovremeno ukljuce i gradjani i
drzavni aparat na odgovarajuci nacin - rekao je Marovic.

Prema istrazivanjima do kojih su dosli "otporasi", nasa drzava je jedna
od najkorumpiranijih u svetu, ispred nas je samo Nigerija. Ova pojava ne
samo da usporava ekonomsku obnovu zemlje, vec dugorocno stvara u drustvu
tihu opoziciju korenitim promenama sistema. Korupcija je nasledjeni
problem, posledica nepostojanja nezavisnih i demokratskih institucija i
on vise ne sme da se tretira kao nuzno zlo. Borba protiv korupcije
trajace sest meseci i bice podeljena u vise faza. Prva podrazumeva
formiranje alijanse protiv korupcije, koja bi ukljucivala eksperte,
nevladine organizacije i sve ostale politicke organizacije spremne da se
u ovu borbu ukljuce. U drugoj fazi intenzivirace se saradnja s
gradjanstvom. Ona ce se odvijati na dva nivoa. Prvi ce biti edukativni i
svodice se na objasnjavanje stetnosti ove pojave, a drugi nivo ce biti
usmeren na razotkrivanje konkretnih slucajeva korupcije u obrazovanju,
zdravstvu, institucijama drzavne administracije, sudstvu i policiji.

- Dugorocan cilj je stvaranje baze podataka o svim mogucim nacinima na
koji se korupcija izvodi, a to ce nam kasnije pomoci u stvaranju modela
u borbi protiv korupcije - rekao je Marovic.

Treca faza treba da omoguci da se formulise pravi model za borbu protiv
ovog drustvenog zla. Za to ce se koristiti iskustva gradjana, ali i
iskustva zemalja u okruzenju i drugih evropskih drzava koje vec imaju
organizacije s izradjenim modelima borbe protiv korupcije. O tako
napravljenom modelu vodice se javna rasprava, a potom ce se izvrsiti
pritisak na vladajucu garnituru da ga prihvati. Kada se to dogodi, uz
kontrolu novoformirane "alijanse", "Otpor" ce biti siguran da je
kampanja uspela.


Одговори путем е-поште