B I L T E N V E S T I
24. SEPTEMBAR 2001.
SR JUGOSLAVIJA
KOSTUNICA: NAJVAZNIJE JE DA JE OSVOJENA SLOBODA
BEOGRAD, 24. septembra 2001. (Beta) Predsednik SRJ Vojislav
Kostunica ocenio je, povodom prve godisnjice pobede na izborima, da je
"najvaznije da je osvojena sloboda" i da je narod "bez krvi srusio
autoritarnog vodju".
U autorskom tekstu objavljenom u Politici od 24. septembra,
Kostunica je naglasio da "zahvaljujuci takvom osvajanju
slobode...Jugoslavija vise nikada nece biti nedemokratska drzava".
"Ona vrsta masovne represije, straha i nesigurnosti koja je
karakterisaka Milosevicevo i Brozovo vreme, i ono medjuvreme od jednog
do
drugog, stvarno je pripala proslosti", istakao je predsednik SRJ.
On je dodao da "to ne znaci da ljudi ne osecaju nesigurnost".
"Osecaju je i te kako, ali ne zbog politickih pritisaka i golog nasilja
vlasti, vec zbog okolnosti u kojima zive, socijalnih i ekonomskih
neizvesnosti koje postoje, i to veoma izrazeno", napisao je Kostunica.
On je u tekstu konstatovao kako je "sigurno da je ostvareno
mnogo
toga", ali da je "isto tako sigurno da to sto je ostvareno jos nije
dovoljno". "Najvise je ispunjeno na spoljnom planu. U to (Milosevicevo)
vreme, zemlja je bila potpuno izolovana i tako izolovana nije mogla da
opstane. Posle 5. oktobra, Jugoslavija se vratila u svet", napisao je
jugoslovenski predsednik, istakavsi da Slobodana Milosevica "nisu
srusile
sankcije, niti natovsko bombardovanje, nego volja naroda". "Zapravo,
sankcije i bombardovanje samo su odlozili da ta volja naroda bude
artikulisana", konstatovao je Kostunica.
On je dalje ustvrdio da je "u formalnom smislu" svet za posle
petooktobarsku Jugoslaviju "imao razumevanja". "Medjunarodna zajednica,
pre
svega Evropa, pruzila nam je u izvesnoj meri ruku i pomogla da zapocne
proces povratka u medjunarodne organizacije i finansijske institucije, i
taj proces traje i dalje, i to, rekao bih, u jednom formalnom smislu. U
tom
formalnom smilu svet je imao razumevanja priznanje je doslo brzo",
napisao
je Vojislav Kostunica.
On je, medjutim, dodao da se odnos sveta prema SRJ nije
promenio
"u sustinskom smislu", u smislu da se finansijska pomoc uslovljava, iako
je
dug zemlje od oko 15 milijardi dolara "dvostruko manji od stete nanete
natovskim bombardovanjem".
"Pri tome", podvukao je predsednik Jugoslavije, "moramo imati
na
umu da dug o kome je rec nije napravljen samo u poslednjih deset godina.
Napravljen je u ranijem periodu, u zajednickoj drzavi, u vreme kada je
Zapad imao veliko razumevanje za vladavinu jednog drugog silnika Josipa
Broza".
Kostunica je istakao da "na nesrecu postoji jos jedna, stalna
prepreka i smetnja kada je o stranoj pomoci rec". Prema njemu, radi se o
"uslovljavanju, receptu koji se propisuje da bismo nesto dobili,
porudzbenici koju nam ispostavljaju da bi nam dali sredstva, makar i ona
koja ce se njima odmah vratiti, kroz otplatu nasih predjasnjih
dugovanja".
Prema njegovim recima, "to (uslovljavanje) ne mozemo u potpunosti
izbeci,
ali je valjda isto tako jasno da moramo znati meru, crtu ispod koje ne
smemo ici".
"To je posebno vazno danas, u predvecerje kosovskih izbora, gde
jos nije ispunjen nijedan zahtev koje smo postavili za ucesce Srba, niti
je
nesto ucinjeno u pogledu poboljsanja bezbednosti", konstatovao je
predsednik SRJ.
"Sve to ukazuje da se moramo daleko vise oslanjatio na
sopstvene
snage, na potencijale koje imamo, da ne smemo racunati samo na donacije
i
krajnje povoljne kredite, niti mozemo sebi dopustiti da se zanosimo
"poslovima veka" sa Tojotom, Simensom, Pezoom, itd. To nije racionalno,
niti je posteno premo narodu koji zaisto tesko zivi", zakljucio je on.
Kostunica se osvrnuo na ono sto je u zemlji ostvareno od 5.
oktobra naovamo, iznevsi misljenje da je "o reformama izgovoreno
nebrojeno
mnogo reci", ali da je "malo toga opipljivog uradjeno". On je ocenio da
postoji "jedan segment u kome je nesto postignuto", i to "na planu prvih
koraka u ekonomskom zakonodavstvu, reformi poreskog sistema i stvaranju
zakonskih uslova za privatizaciju". Kostunica je, medjutim, ukazao da
do
privatizacije nije doslo, da tenderi tek treba da se pojave, a da
socijalno
i ekonomsko breme tranzicije nije ravnomerno rasporedjeno, iako je to
obecano.
On je, takodje, istakao da "gotovo nista nije uradjeno" u
reformi
sudova, drzavne uprave, informisanja, kao i na planu zakonske
regulative
kojom se uredjuje rad univerziteta. Prema njegovoj oceni "delovalo se
samo
od trenutka do trenutka, vise manifestno no stvarno, vise deklarativno
no
sustinski". "Moramo izgraditi pravnu drzavu, otvorenu, demokratsku
drzavu
koja drzi do sebe, svojih nacionalnih i strateskih interesa, koji zna
gde
su joj i sta su joj koreni, gde su joj koreni i sta joj pripada. Drzavu
koja zna i svoje duznosti, prema gradjanima i prema svetu, ali i svoja
prava. Drzavu kojom njeni stanovnici mogu da se ponose i u cijem
organizovanju i vodjenju sami ucestvuju", zakljucio je predsednik SRJ.
DJINDJIC:RAZGOVORI O SRJ MORAJU BITI ZAVRSENI ZA DVATRI MESECA
BEOGRAD, 23. septembra 2001. (Beta) Premijer Srbije Zoran
Djindjic
kritikovao je danas crnogorske zvanicnike zbog uslovljavanja razgovora o
preuredjenju odnosa u SRJ i naveo da ti razgovori moraju biti zavrseni u
roku od "dvatri meseca".
Djindjic je agenciji Beta kazao da je najpre potrebno da se
utvrdi
da li postoji politicka volja da se pronadje kompromis izmedju Srbije i
Crne Gore ili se odnosi moraju resavati "referendumom ili nekim drugim
vidom izjasnjavanja".
"Mislim da je pogresno uslovljavati razgovor bilo cim, jer tu
se
ne glasa, niko tu nije nesto narocito legitimisan i priznat ako je
prisutan, niti mu se moze oduzeti neka legitimnost ako se iskljuci iz
razgovora. Naprosto, to je razgovor u kome treba testirati spremnost
svih
snaga da se nadje neko resenja. Zato, nije opravdano sto se zateze na
pitanju ucesnika razgovora", rekao je premijer.
On je kazao da je za obe strane najpotrebnije da "postoji jasan
odgovor" o buducnosti SRJ, a ne da "svi gube vreme i medjunarodni
kredibilitet".
"Smatram da bi bilo vazno u nekom doglednom vremenu od dva ili
tri
meseca imati resenje. Nas pristup je da to resenje treba da bude jedna
reformisana federalna drzava, ali ako za to ne postoji vecina u Crnoj
Gori,
onda cemo prihvatiti i tu mogucnost. Ali, vazno je da stvar bude jasna u
buducnosti od nekoliko meseci", rekao je Djindjic.
DJINDJIC: VLADA SRJ JE DUPLIKAT VLADE SRBIJE
BEOGRAD, 24. septembra 2001. (Beta) Premijer Srbije Zoran
Djindjic
odbacio je optuzbe da Vlada Srbije nekim svojim postupcima podriva SRJ,
rekavsi da je "cinjenica da ono sto se danas naziva savezna vlada samo
duplikat Vlade Srbije, jer nema nikakvih ingerencija na teritoriji Crne
Gore".
"Meni je zao sto je tako, ali nisam ja kriv. To nije u mojoj
nadleznosti. Moja obaveza kao premijera je da stitim interese gradjana
Srbije i necu jednu fikciju da uzimam kao Bogom danu", rekao je Djindjic
u
razgovoru za danasnje izdanje "Blica".
Djindjic je, odgovarajuci na optuzbe predsednika SRJ Vojislava
Kostunice da Vlada Srbije ne sprovodi reforme obecanom brzinom, rekao da
niko u Srbiji ne sprovodi reforme brze od Vlade Srbije.
Premijer Srbije je ocenio da "danas svako u Srbiji zna da
kritikuje Republicku vladu i to slusajuci ljude koji su ranije
savetovali
Mirka Marjanovica i Radomana Bozovica, a sada su odjednom postali
liberalni".
Djindjic je ocenio da je logicno da DOS raspravlja o radu Vlade
jer je vladajuca koalicija formirala tu vladu i stoji iza nje.
"Predsednistvo DOS je mesto na kome mi, kao pravi koalicioni partneri,
treba da raspravimo sve nase probleme. Voleo bih da na jednoj takvoj
sednici bude prisutan predsednik Kostunica i da on izlozi sve primedbe
koje
ima na rad Vlade, kao i da slusa odgovore na njih", rekao je Djindjic.
REPUBLIKA SRBIJA-KOSOVO METOHIJA
SRPSKA SAMOUPRAVA NA KOSOVU BILA BI KORAK KA IZBORIMA
PRAG, 24. septembra 2001. (Beta) Premijer Srbije Zoran Djindjic
ocenio je u razgovoru za danasnji ceski dnevnik "Pravo" da bi veliki
korak
ka ucescu na izborima na Kosovu bilo to da Srbi dobiju samoupravu uz
garancije da ne mogu da ih okupiraju kosovski albanski organi i albanska
policija.
U intervjuu koje je "Pravu" dao tokom dvodnevne posete Ceskoj
prosle sedmice, Djindjic je naglasio da je vaznije od stava vlasti u
Beogradu to sta o ucescu na izborima misle sami Srbi sa Kosova.
"Izbori po vecinskom principu ce rezultirati institucijama u
kojima glas nece imati nijedan nacionalni deo stanovnistva. Postoji
mogucnost da deset odsto mandata u parlamentu dobiju neAlbanci, ali ne
bi
imali pravo veta i ionako ne bi mogli da postignu nista", kazao je
Djindjic.
Srpski premijer je istakao da se sada ceka da li ce
medjunarodna
zajednica dati dodatne garancije.
"Ukoliko bi postojale garancije da ce srpske opstine imati
svoju
samoupravu i da nece moci da ih okupiraju albanski organi i albanska
policija, to bi bio krupan korak ka odrzavanju izbora", objasnio je
predsednik srpske vlade.
Za srpsku samoupravu na Kosovu Djindjic je inace dobio punu
podrsku od ceskog predsednika Vaclava Havela.
Djindjic je kazao da ne ocekuje povratak jugoslovenske vojske
na
Kosovo u skorije vreme, jer NATO nastoji da izbegne direktan kontakt sa
njom, ali zato, prema njegovim recima, u narednoj fazi moze da se
ocekuje
stvaranje multietnickog pandana Zastitnom korpusu Kosova.
Na pitanje da li vlasti u Beogradu ocekuju da bi SAD mogle da
intervenisu protiv baza terorista i na Balkanu, Djindjic je odgovorio
odrecno. "Jedino mesto gde moze da se pretpostavi da postoje takve
aktivne
baze je Kosovo, a to je suvise riskantno jer je tamo razmesteno 50
hiljada
vojnika NATOa", rekao je Djindjic i podsetio da je Jugoslavija spremna
da
pruzi SAD u borbi protiv terorizma logisticku podrsku i obavestajne
podatke
o teroristima.
COVIC ZBOG MOGUCIH TERORISTICKIH NAPADA POVECANE MERE BEZBEDNOSTI
BEOGRAD, 23. septembra 2001. (Beta) Sef Koordinacionog centra
za
Kosovo Nebojsa Covic upozorio je da u SRJ postoje "organizacione grupe
spremne za eventualne teroristicke akcije", te da su zbog njih u celoj
zemlji, a posebno u glavnom gradu, povecane mere bezbednosti.
Covic je gostujuci na RTS kazao da postojanje teroristickih
grupa
u nasoj zemlji potvrdjuju "najsveziji primeri na jugu Srbije gde su
zdruzene snage bezbednosti imale sukobe sa mudzahedinima i drugim
organizacijama u okviru Oslobodilacke vojske Preseva, Bujanovca i
Medvedje".
"Operativni podaci pokazuju da postoje organizovane grupe koje
pripadaju istim strukturama, spremne za eventualne teroristicke akcije.
Tacno znamo gde su na Kosovu njihovi centri za obuku i te podatke stalno
saljemo UNMIKu i Kforu. Spremni smo da na jugu Srbije i drugim
prostorima
zaustavimo teroristicke vandalske napade", kazao je Covic.
On je dodao da je prostor SRJ "raj za terorizam i kriminal",
ali
da nasa zemlja "ulazi u koaliciju celog sveta u borbi protiv terorizma".
Covic je naglasio i da problem Kosova i Metohije nece moci da
se
resava bez SRJ, niti "onako kako su neki mozda naumili". "Znam da to
nekom
smeta, ali dobili smo garancije da nema nista od nezavisnosti Kosova",
kazao je Covic RTSu.
SRPSKI MINISTAR PRAVDE PONOVIO ZAHTEVE HASKOM SUDU
BEOGRAD, 23. septembra 2001. (Beta) Ministar pravde Srbije
Vladan
Batic uputio je glavnom tuziocu Haskog tribunala Karli del Ponte pismo u
kome je podseca na svoje insistiranje da taj sud podigne optuznice
protiv
"rodonacelnika teroristicke Oslobodilacke vojske Kosova (OVK)" Hasima
Tacija, Ramusa Haradinaja i Agima Cekua.
Srpski ministar pravde porucio je Karli del Ponte da je
medijima
pre nekoliko dana jedan od vodja nekadasnje OVK "prakticno priznao da je
zlocina bilo, pravdajuci ih visim ciljevima tzv. OVK", prenosi RTS.
"I pored nalaza patologa, brojnih svedoka koje su saslusali
vasi
istrazitelji, vama i dalje nedostaju dokazi. Citavom svetu je jasno da
su
Taci, Haradinaj i Ceku ratni zlocinci i jedino preostaje da ih vi
optuzite,
a na to ste jos obavezniji posle dogadjaja u Americi jer vise nije u
pitanju samo Kosovo i Haski tribunal, vec medjunarodna borba protiv
terorizma", navodi Batic.
On u pismu navodi da "citav svet insistira da svi Srbi
ucestvuju
na novembarskim izborima na Kosovu", a da su se "trojica terorista sa
svojim strankama" prijavili za te izbore.
"Podizanjem optuznice vi treba da ih osujetite u tome. Na taj
nacin pokazacete da su terazije pravde suda u Hagu jednake za sve",
porucio
je Batic.
On je del Ponteovu upozorio da su zlocine u Klecki i Glodjanu,
ali
i nedavne napade u Vasingtonu i Njujorku pocinili "isti teroristi cija
je
ideoloska osnova verski fundamentalizam", navodi se u Baticevom pismu, a
prenosi RTS.
ALBANCI NEGIRALI DA NA KOSOVU IMA SLEDBENIKA BIN LADENA
PRISTINA, 23.septembra 2001. (Beta) Stranke Albanaca na Kosovu
danas su najostrije kritikovale izjave zvanicnika vlasti u Beogradu da u
pokrajini ima "na stotine Bin Ladena", kao i uslove Srba za njihov
izlazak
na novembarske parlamentarne izbore.
Najbrojnija i najuticajnija albanska partija Demokratski savez
Kosova ocenjuje danas da su izjave sefa Koordinacionog centra za Kosovo
i
Metohiju Nebojse Covica, "deo nesrece jednog okupiranog naroda sa
srednjovekovnim mentalitetom".
Potpredsednik DSK Kolj Berisa je odbacio tvrdnje Rade
Trajkovic,
clana Privremenog administrativnog veca Kosova, da vlast nad Srbima na
Kosovu ima jedino Beograd, podesecajuci da vlast na Kosovu ima
medjunarodna
zajednica, a nakon novembra vlast ce preci u ruke vecine u pokrajini.
"Izjave Covica, Trajkoviceve i slicnih u Srbiji nisu
iznenadjujuce
za nas (Albance), kada imamo u vidu njihova stremljenja za i oko
Kosova",
rekao je Berisha.
On je ocenio da saveti Nebojse Covica ne pomazu Srbima na
Kosovu,
dok ce Albanci, po tvrdjenju Berise, izadju li Srbi ili ne, na
predstojecim
izborima napraviti jos jedan korak u gradjenju drzavnosti
Kosova. Demokratska partija Kosova, ciji je predsednik vodja bivse OVK
Hasim Taci, upozorila je da tvrdnje Nebojse Covica mogu da uticu na
povecanje medjetnicckih tenzija na Kosovu.
KFOR UHAPSIO OSMORICU ALBANACA
PRISTINA, 23. septembra 2001. (Beta) Medjunarodne snage na
Kosovu
(Kfor) uhapsile su u protekla 24 casa osmoricu Albanaca u pokusaju da
ilegalno predju na Kosovo, saopstio je danas Kfor. Cetvorica su
uhapsena juce poslepodne kod mesta Mucaj Mahala i kod njih su, izmedju
ostalog, pronadjene tri legitimacije ilegalne Oslobodilacke nacionalne
armije. Nakon hapsenja prvo su prebaceni u bazu Zegra, kod Vitine, a
zatim
u bazu Bondstil radi daljeg ispitivanja.
Jos jedan Albanac uhapsen je sinoc u istom podrucju. On je
takodje
prebacen u bazu Zagra radi ispitivanja.
Pripadnici Kfora uhapsili su sinoc trojicu Albanaca koji su
pokusali da ilegalno predju iz Albanije na Kosovo u podrucju karaule
Morina. Nakon sto je utvrdjeno da su prenosili hranu predati su vojnoj
policiji u Prizrenu, pod sumnjom da su se bavili svercom.